Zabrinjavajuće je da žrtve ratova u Jugoslaviji 1990-ih nisu popisane, saopštila je regionalna nevladina organizacija za pomirenje REKOM.
„Među liderima postjugoslovenskih zemalja nema politički zrelih i odgovornih da se okupe oko te civilizacijske i istorijske obaveze“, naveo je REKOM.
Ta organizacija ocenila je da su u Srbiji i Hrvatskoj ovih dana, početkom avgusta, obeležavanje dana sećanja na žrtve hrvatske operacije Oluja i proslava hrvatskog državnog praznika Dana pobjede protekla u znaku političkih poruka koje su smanjile prostor za preispitivanje prošlosti i priznavanje žrtava.
„Poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića, povezujući žrtve Oluje i Jasenovac istorijskom nepravdom prema Srbima, ne čine dobro ni Srbiji, ni žrtvama Oluje. Hrvatski predsednik Zoran Milanović poručio je Hrvatska neće suditi svojim ratnim zapovednicima“, podsetio je REKOM.
Čitajte: Plenković iz Knina poručio Beogradu da 'napusti retoriku prošlosti'Ta organizacija u saopštenju je zaključila da je rešavanja sudbine nestalih i procesuiranje ratnih zločina ključno za dostizanje pravde i pomirenje naroda na Zapadnom Balkanu.
Vojno-policijsku akciju Oluja Hrvatska je pokrenula 4. avgusta 1995, tokom rata u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), protiv snaga samoproglašene Republike Srpske Krajine koju su od ’91. pod kontrolom držale srpske snage.
Čitajte: Vučić na obeležavanju 'Oluje': Neću se izvinjavatiPo hrvatskim izvorima, oko 130 hiljada Srba je pred Olujom u avgustu ’95. otišlo iz Hrvatske, dok je po srpskim izvorima oko 250 hiljada Srba prognano ili pobeglo u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog vojne akcije hrvatskih snaga.
Državno obeležavanje stradanja Srba u akciji Oluja u Srbiji se zvanično organizuje od 2015. kada je odlučeno da 5. avgust bude Dan žalosti u Srbiji i entitetu BIH Republika Srpska. Sa druge strane, u Hrvatskoj se organizuje državna manifestacija Dana pobede u Domovinskom ratu.