Duboke podjele oko budućnosti međunarodnog upravitelja u BiH

Ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta ne otvara samo pitanje tko će voditi Ured visokog predstavnika (OHR), nego i važniju dilemu - želi li međunarodna zajednica uopće zadržati model upravljanja Bosnom i Hercegovinom koji traje već trideset godina nakon završetka rata.

Rasprava održana u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 12. maja pokazala je da ni među ključnim međunarodnim akterima sa Zapada ne postoji jedinstven pogled na budućnost OHR-a, institucije uspostavljene 1995. godine radi nadzora provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma.

Iako nijedna zapadna država nije izravno pozvala na gašenje OHR-a, za razliku od Rusije i Kine koje to traže godinama, diplomatske poruke sa sjednice sugeriraju da dio međunarodne zajednice, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, razmatra smanjivanje ovlasti visokog predstavnika.

"Zapad se po pitanju BiH uvijek dijelio na SAD koji je zagovarao očuvanje vanjskih granica po svaku cijenu, Britaniju koja je bila za očuvanje strukture ovakve podijeljene BiH i EU koja je nedosljedna. Što se tiče separatističkih politika u BiH, one se nisu promijenile, ali se promijenila Amerika", kazao je za Radio Slobodna Evropa Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa.

Iz Europske komisije su za RSE kazali da su "primili na znanje" povlačenje Schmidta, te poručili da je na PIC-u izbor njegova nasljednika koji mora doprinijeti stabilnosti i funkcionalnosti BiH, te njezinu putu prema EU. Ponovili su podršku OHR-u i provedbi agende "5+2", uvjeta koje domaće vlasti trebaju ispuniti za postupno zatvaranje OHR-a.

OHR je osnovan nakon rata kako bi nadzirao civilnu provedbu Daytonskog sporazuma, a njegove su ovlasti znatno proširene na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bonnu 1997. godine. Tada su visoki predstavnici dobili mogućnost nametanja zakona te smjene izabranih i imenovanih dužnosnika.

Čitajte:

Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Visoki predstavnici su donosili odluke u skladu s političkim smjernicama PIC-a koji čine SAD, Japan, Velika Britanija, zemlje EU i Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije (OIC).

Kina je sudjelovala u radu PIC-a do 2000. godine, dok se Rusija u potpunosti povukla u februaru 2022. godine, kad je počela invaziju na Ukrajinu.

Kakva je budućnost OHR-a?

Najizravniju poruku o mogućoj promjeni pristupa tijekom rasprave u UN-u poslala je američka predstavnica Tammy Bruce, rekavši da "OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija" te da bi budući visoki predstavnik trebao imati "znatno ograničeniji mandat".

Čitajte:

Vijeće sigurnosti UN-a o situaciji u BiH, SAD stava da treba prenijeti odgovornost na lokalne lidere

Takve izjave neki analitičari tumače kao signal da SAD više nije spreman podržavati model intervencionizma pri izgradnji države koji je obilježio prvih deset godina poslijeratnog razdoblja, a potom mandat Christiana Schmidta.

"Mislim da u Washingtonu prevladava realizam u smislu da nije moguće BiH održavati na aparatima tako što će neizabrani, nadustavni faktor biti nositelj njezinog suvereniteta", kazao je za RSE Milan Sitarski, stručni suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Prema njegovim riječima, promijenile su se i političke okolnosti u Europi opterećenoj ratom u Ukrajini i ekonomskom krizom.

"Njemački kancelar Friedrich Merz je, za razliku od Angele Merkel, skloniji političkom pragmatizmu i nije se bunio kad je Schmidt podnio ostavku, što i nije čudo, jer krize danas pršte na sve strane i ne treba mu još jedan politički balast", dodao je Sitarski.

Sitarski kaže da se iz izjava na sjednici moglo primijetiti da je Velika Britanija "preuzela taj barjak međunarodnog intervencionizma", dok za Francusku kaže da "nije pretjerano zainteresirana za BiH i da je više fokusirana na Bliski Istok".

Ujedinjena Kraljevina je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a podržala "osnaženog visokog predstavnika" i korištenje Bonnskih ovlasti "kad je to potrebno".

Čitajte:

Neispunjeni zadaci na evropskom putu 'kumovali' ostanku OHR-a u BiH

Istodobno, u Mišljenju (avis) Europske komisije navodi se da BiH ne može postati punopravna članica EU-a dok postoji OHR.

"Ne postoji jedinstvena strategija SAD-a, EU-a i ostalih članica PIC-a. Zapravo bih rekao da EU nema strategiju", rekao je za Radio Slobodna Europa Toby Vogel iz Vijeća za demokratizaciju politika (DPC) u Bruxellesu. On se ne slaže sa stavom bivših visokih predstavnika Wolfganga Petritscha i Carla Bilda da OHR treba zatvoriti.

"Ideja da je visoki predstavnik spriječio političare u BiH da preuzmu odgovornost za svoje postupke je smiješna i to naprosto nije istina. Visoki predstavnik ne upravlja BiH, nego intervenira kada procijeni da postoji prijetnja Daytonu", rekao je Vogel za RSE.

Ako prevlada stav Washingtona, koji je najavio da će sudjelovati u izboru novog visokog predstavnika, njegov budući mandat mogao biti ograničen.

Umjesto izvršnog autoriteta koji nameće zakone i smjenjuje dužnosnike, budući visoki predstavnik mogao bi imati prvenstveno ulogu političkog posrednika i međunarodnog koordinatora.

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH Branko Todorović smatra da "građani BiH moraju sami brinuti o svojoj državi, a ne misliti da je OHR garant vladavine prava".

"Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je kriminalizirao negiranje genocida, ratnih zločina i glorificiranje ratnih zločinaca dan pred svoj odlazak, znajući da je neprovediv. Schmidt je, u noći kad su se brojali glasovi, izmijenio Izborni zakon BiH i način formiranja buduće vlasti. To su karikaturalni odluke koje se ne mogu desiti u ozbiljnoj državi", kazao je za RSE Todorović.

Čitajte:

RS želi ukinuti zabranu negiranja genocida, izmjene moguće samo na državnom nivou BiH

Todorović kaže da je besmisleno da postoji OHR i strani suci u Ustavnom sudu BiH, jer se njihovim postojanjem oduzima suverenitet BiH.

"Zašto visoki predstavnici nisu nametnuli najstrožije zakone koji će spriječiti političku mafiju u BiH da opljačka milijarde maraka", pita se Todorović.

Kakva je ostavština visokih predstavnika?

Christian Schmidt je najavio da će dužnost napustiti do kraja juna "iz osobnih razloga". Za pet godina mandata Christian Schmidt je od preuzimanja dužnosti 1. avgusta 2021. više puta koristio Bonske ovlasti kako bi intervenirao u pravnom, ali i političkom sistemu BiH.

Njegove najvažnije odluke odnosile su se na suspendiranje zakona entiteta Republike Srpske o državnoj imovini, nametanje financiranja izbora 2022. godine i izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava entiteta Federacije BiH.

Tokom 2023. poništio je zakone RS-a kojima se osporavala primjena odluka Ustavnog suda BiH i OHR-a, te je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom za šta je osuđen i s funkcije entitetskog predsjednika smijenjen Milorad Dodik, kojem je zabranjeno obavljanje funkcija.

Intervenirao je u zakone o državnim financijama, te obustavio financiranje iz budžeta Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kao i njegovog koalicijskog partnera Ujedinjene Srpske.

Schmidt je 2024. nametnuo novi paket izbornih reformi, uključujući elektronsku identifikaciju birača i strože kontrole biračkih odbora.

Nametnuo je novu zabranu raspolaganjem državnom imovinom, čije rješavanje je jedan od ključnih uvjeta za zatvaranje OHR-a, no ono nije riješeno 30 godina nakon rata, što se smatra preprekom ekonomskom razvoju BiH.

Čitajte:

Schmidt mijenja ton - Zakon koji je nametnula međunarodna zajednica sada naziva kočnicom razvoja

Njegovi prethodnici nametnuli su stotine odluka, uključujući zakone kojima su uspostavljeni zajednička vojska, državne pravosudne institucije i druge institucije BiH, te izgled državne zastave i registarskih oznaka na automobilima.

Smjenjivali su dužnosnike, uključujući članove Predsjedništva BiH i premijere.

SAD je tri desetljeća bio glavni politički pokrovitelj takvog pristupa, no danas je stava da je to "proizvelo veću političku ovisnost nego institucionalnu stabilnost", te da "domaći politički akteri moraju preuzeti punu odgovornost".