Entitet nema nadležnost da mijenja državne zakone. Tako za Radio Slobodna Evropa kaže bivša sutkinja Azra Miletić, koja je i sudila u predmetima po ovom krivičnom djelu, komentarišući najavu Vlade Republike Srpske da će pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Njima bi se, kako navode, ukinula odredba kojom se zabranjuje poricanje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, te umanjivanje zločina genocida.
Radi se o izmjenama koje je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo u julu 2021. godine. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Miletić kaže da državni zakon poznaje ovo krivično djelo, bez obzira na teritoriju, ali i da ga kako svaki od entiteta ima u svojim krivičnim zakonima.
"To što je ovo djelo minimizirano u zakonu u RS i dovedeno u ravan prekršaja, ili kršenja odredbi o javnom redu i miru, i dalje je zabranjeno raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje. U državnom je zakonu Valentin Incko to pojačao i proširio. Dakle, šta god da RS uradi, Tužilaštvo BiH može da radi i nastaviće da radi, na prostoru oba entiteta", ocjenjuje Miletić za RSE.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.
U Republici Srpskog decenijama traje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, uključujući i najveće političke figure u entitetu.
Nastavak stare politike RS
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da je dobro ako je inicijativa Vlade RS rasprava u Parlamentu BiH, čime će se, kako smatra dodatno učvrstiti ove odredbe.
"Ali, ako se radi o neprimjeni tog istog zakona, što smatram da je ovdje slučaj, to je samo nastavak politike koja je pokrivala ono što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zagovarao, a to je da se neki zakoni ne mogu provoditi u tom entitetu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa.
Bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Branko Perić navodi da su inicijative o izmjenama u demokratskim sistemima dobrodošle, ako su dobronamjerne i ukoliko podstiču društveni dijalog.
"Treba vidjeti šta je stvarna namjera Vlade RS. Mislim da najavu ove inicijative ne treba shvatati ozbiljno. Prije će biti da se radi o predizbornom marketingu. Ako su namjere nečasne i maliciozne, to dovoljno govori o inicijatorima. Za naše političare i politike, ništa novo", kaže Perić.
Šta se navodi u inicijativi Vlade RS?
Cilj izmjena zakona, kako su najavili iz RS, je "progon Srba koji su bili učesnici rata i inkriminacija verbalnog delikta".
"Već duže vrijeme pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH dolaze u Boračku organizaciju, prate njene mejlove, kao i sve što je vezano za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića", rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade, 17. aprila.
Planirano je i zakazivanje sjednice Narodne skupštine Srpske, te najavljeno predlaganje zaključaka kojim bi "zaštitili pripadnike srpskog naroda i Vojske Republike Srpske".
Bivša sutkinja Azra Miletić, koja je sredinom 2022. godine bila u vijeću sudija koje su pravomoćno osudile četničku vojvodu Slavka Aleksića, te članove Ravnogorskog pokreta, Dušana Sladojevića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline, kaže da namjera Krivičnog zakona BiH nije da se progone pripadnici Vojske RS.
"Niko neće progoniti Srbe niti bivše pripadnike Vojske RS samo zato što su bili njeni pripadnici. Ako nećete da budete procesuirani nemojte javno veličati ratne zločine i zločince, ne oslikavajte murale Ratku Mladiću ili Karadžiću. Oni mogu lično da ih vole, ali javno to ne smiju manifestovati, po zakonu", kaže ona.
Miletić smatra da s dolaskom novog tužioca i povećanjem prijava za ovo krivično djelo postoji strah, ali da namjera zakona nije ovo što tvrde vlasti u RS – da se progone pripadnici Vojske RS.
Šta je do sada uradilo Tužilaštvo BiH?
Pred Sudom BiH, krajem 2025. godine zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pravosnažno je na tri i po godine zatvora presuđen Vojin Pavlović, predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske".
Osuđen je, jer je u Bratuncu, gradu nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili".
U presudi je i dio koji se odnosi da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici 2023. godine postavljajući plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske".
Istovremeno, desetine prijava koje su protiv onih koji negiraju zločine ili glorifikuju zločince podnesene u Tužilaštvu BiH su odbijene.
Među njima je i neprovođenje istrage u vezi sa pločom na kojoj je ime Ratka Mladića, koja se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, stotinjak metara od ulaza u Sarajevo.
Također, državno tužilaštvo donijelo je odluku o neprovođenju istrage za Mladićev mural na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, a u obrazloženju je navedeno "da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik". Ni pripadnici SIPA-e ni postupajući tužilac nisu prepoznali Mladića.
"To je sada uzelo maha, jer se u početku nije odmah tome pristupilo ozbiljnije. Bile su odluke o odbacivanju, ili oslobađajuće. Ali, mislim da ova mjera ima smisla, jer, kao što vidite, nakon pet mjeseci kazne, sada više nema javnog paradiranja po Višegradu, na primjer", tvrdi Miletić.
Niti je ljudski niti civilizacijski
Stanovnici Sarajeva i Banjaluke sa kojima je razgovarao RSE različito doživljavaju najavu inicijative Vlade RS.
"Ne znam šta je to s ljudima. To nije vezano za jedan narod, već za cijelu populaciju, ko god s bilo koje strane negira je kažnjivo. To je planski, evo kao što vidite sada i veličanje ustaštva i četništva, u odnosnu na partizanski pokret. Da se smanji što više kažnjavanje, a minimizira zločin. Evo, u Srebrenici taman da su sve bili borci, ubiti osam hiljada ljudi je stravično i to da se veliča sada", kaže Sarajlija Ramiz.
Njegova sugrađanka Ana podsjeća kako u svijetu jačaju snage koje preferiraju desničarske ideje, pa tako i u BiH, te da nije čudan odnos prema ratnim zločinima i kazni.
"To nije ni ljudski nit' je civilizacijski. To je strašno, neko da počini nešto, vrijeđa i bude nagrađen. Svuda, ne samo u RS nego i u Federaciji", ocjenjuje ona.
"Vlasti treba da odluče i da donose zakone i regulative, da nam stranci ne nameću svoje mišljenje, svoje ideje koje nisu povoljne po naš narod i slažem se da se krene s tom inicijativom", kaže za RSE Nikola iz Banjaluke.
U procjenu političara vjeruje još jedan njegov sugrađanin.
"Sve treba ukinuti i sve to odraditi. Šta su ti svjetski mangupi uradili, osim što su zavadili tri naroda, tri naroda ratovala? I dan danas to rade", naveo je stanovnik Banjaluke.
Iz Vlade RS najavili su i organizovanje okruglog stola za 27. april čija će tema biti postupanje Suda i Tužilaštva BiH prema predstavnicima Republike Srpske i srpskog naroda.