Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu

Fikret Čaušević

Dužnička kriza koja potresa Grčku indirektno utiče na ekonomije zapadnog Balkana jer su valute ovih zemalja vezane za euro, koji je trenutno u padu u odnosu na dolar. Posljedice mogu osjetiti i zemlje u kojima su aktivne grčke banke, tvrdi analitičar, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dr Fikret Čaušević:

„Neke od zemalja zapadnog Balkana imaju banke iz Grčke prisutne u tim zemljama – konkretno, radi se o Makedoniji, Albaniji i Srbiji. U Bosni i Hercegovini grčkih banaka nema i u tom smislu uticaj krize kroz taj kanal, kroz sektor komercijalnog bankarstva, ne postoji.“


Nije ni čudo, kaže Čaušević, da se Grčka susreće sa krizom i nemirima jer je u posljednjih deset godina - od kada je uveden euro - ova zemlja fiskalno veoma nedisciplinovana:

„Uz Grčku, i zemlje južnog pojasa eurozone, zemlje juga eurozone, kao što su Portugal, Španija i, naravno, Grčka, koje su prednjačile u toj fiskalnoj nedisciplini, ne smijem zaboraviti ni Italiju koja je potencijalno jedan od najvećih problema eurozone. Javni dugovi tih zemalja su bili jako veliki i u ono doba kada je euro uveden, odnosno pred uvođenje eura '98., '99. godine. Javni dug Grčke je u to doba bio 122 posto.“


Za Evropu će biti i u narednim godinama dosta problema, čak i za Francusku i Njemačku, koje su povećale svoje javne dugove sa oko 65 posto prije tri godine na oko 78 posto prošle godine.
Ključni problem Grčke i pojednih zemalja eurozone je taj što njihova konkurentnost u svijetu opada:

„Vrlo jednostavno rečeno: te zemlje su u problemima zbog toga što mnogo više troše nego što zarađuju. Njihova konkurentnost u svijetu opada, posebno zadnjih šest godina i posebno u kontekstu nagle ekspanzije ne samo Kine nego i svih zemalja Dalekog istoka Jugoistočne Azije. Javni dugovi postaju sve veći i veći problem. Na zapadni Balkan taj problem ima neposredan odraz, ali zemlje zapadog Balkana su manje zadužene u smislu javnog duga nego zemlje Zapadne Evrope, posebno južnog dijela eurozone, za 60-70 posto.“

Mjera koje će Evropska unija primjeniti u Grčkoj samo će djelimično ublažiti krizu, kaže Fikret Čaušević. Ovaj ekonomski analitičar smatra da će se cijela Evropa u budućnosti susretati sa brojni finasijskim poteškoćama:

„Za Evropu će biti i u narednim godinama dosta problema, čak i za Francusku i Njemačku, koje su povećale svoje javne dugove sa oko 65 posto prije tri godine na oko 78 posto prošle godine. Predviđanja MMF-a su da će do 2013.-2014. godine konkurentnost tih zemalja i povećanje finansijske discipline u tim zemljama imati za posljedicu da euro neće moći biti glavna konkurentska valuta dolaru u smislu preuzimanja pozicije glavne svjetske rezervne valute. Mnogo veće šanse u perspektivi narednih 15, 20 godina ima kineska valuta. Kada govorim o zapadnom Balkanu, i pogotovo o BiH, jedna od značajnih izlaznih varijanti je pokušaj zajedničkog izlaska – recimo BiH, Srbija i Hrvatska – proizvodnje za treća tržišta, posebno za ova tržišta koja su brzorastuća.“


*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu


*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)