Petu godinu zaredom, više od 300 novinara nalazilo se iza rešetaka na kraju 2025. godine, navodi se u novom izvještaju koji je objavio Komitet za zaštitu novinara (CPJ). Kina, Mjanmar i Izrael su među vodećim zemljama po broju zatvorenih novinara, a slijede Rusija i Bjelorusija.
Radi se trećem najvećem broju još od 1992. godine od kada Komitet za zaštitu novinara vodi evidenciju. Broj novinara u zatvoru ostaje uporno visok uslijed porasta autoritarizma i nemira širom svijeta, navode iz ove organizacije.
U zatvorima novinare drže u okrutnim uslovima opasnim po život, navode u izvještaju, a gotovo trećina novinara suočila se sa zlostavljanjem u zatvoru. Analiza Komiteta za zaštitu novinara pokazala je da se od 1992. godine pa do danas najveća učestalost mučenja i premlaćivanja bilježi u Iranu, a zatim u Izraelu i Egiptu.
"Autokratije i demokratije podjednako zatvaraju novinare kako bi ugušile neslaganje i suzbile nezavisno izvještavanje", kaže izvršna direktorica CPJ-a Jodie Ginsberg.
Treću godinu zaredom, Kina je zemlja sa najviše zatvorenih novinara. U zatvoru se nalazi 50 novinara, uključujući sedam u Hong Kongu.
Među zatvorenim su i dobitnici Međunarodne nagrade Komiteta za zaštitu novinara za slobodu medija Jimmy Lai i Dong Yuyu. Mijanmar se nalazi na drugom mjestu sa 30 novinara zatvorenih u 2025. godini.
Nakon što su 2024. bili na drugom mjestu, Izrael je tokom prošle godine pao na treće mjesto sa 29 palestinskih novinara u zatvoru, uprkos primirju i razmjenama zatvorenika. Većina novinara se nalazi u pritvoru bez provedenog zakonskog postupka ili pravnog osnova za njihova hapšenja.
U Evropi, Rusija prednjači sa brojem zatvorenih novinara. Među 26 zatvorenih novinara 11 je Ukrajinaca, nakon porasta hapšenja u znak osvete za izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu, navode iz CPJ. Represija nad medijima nastavlja se i u Bjelorusiji, sa 25 novinara u zatvoru, dok je u Azerbejdžanu došlo do povećanja novinara u zatvoru sa 13 u 2024. na 24 novinara prošle godine.
"Progon novinara je sredstvo njihovog ušutkivanja. To ima duboke posljedice po nas kao pojedince i po društvo u cjelini", kaže izvršna direktorica CPJ-a Jodie Ginsberg. "Korupcija ostaje nekažnjena, omogućava se da raste zloupotreba moći, a svi smo zbog toga izloženi većem riziku."
Novinarstvo u 2025:
U Bakuu novinar RSE osuđen na devet godina u slučaju koji se smatra politički motiviranimPapa Leo XIV pozvao na oslobađanje zatvorenih novinaraAdvokatica podigla uzbunu zbog nestanka novinarke iz sibirskog zatvoraMeđunarodne novinarske organizacije pozivaju von der Leyen da na Zapadnom Balkanu pokrene pitanje slobode medijaPet novinara Al Jazeere poginulo u izraelskom napadu u GaziGlobalno nazadovanje demokratije i erozija zaštite ljudskih prava otvorili su put autoritarnim liderima da guše slobodu medija posljednjih godina, navode iz CPJ.
Dugogodišnja taktika Rusije da zatvara i novčano kažnjava nezavisne novinare koji prihvataju strana sredstva proširila se na zemlje poput Azerbejdžana, Mađarske, El Salvadora i Nikaragve, dok su zemlje poput Indije i Tunisa stvorile nove pravne izgovore za zatvaranje novinara pod optužbama za poreske prekršaje, klevetu ili ugrožavanje sigurnosti.
Novinari RSE u zatvoru
Alsu Kurmaševa, Ihar Losik, Andrej Kuznečik i Vladislav Jesipenko
Novinari Radija Slobodna Evropa koji su nepravedno zatvoreni ili su proveli vrijeme u zatvoru.
Alsu Kurmaševa je novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE u Pragu u Češkoj koja ima američko i rusko državljanstvo. Optužena je da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koje je maksimalna kazna pet godina zatvora. Ona je oslobođena 1. avgusta 2024. godine u najvećoj razmjeni zarobljenika između Rusije i Zapada od okončanja Hladnog rata, zajedno sa još 26 osoba iz sedam različitih država.
Među novinarima RSE koji su bili zatvoreni u Bjelorusiji je i Ihar Losik bloger saradnik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u junu 2020. i osuđen na 15 godina zatvora. Oslobođen je u septembru 2025. godine nakon pet godina provedenih u bjeloruskom zatvoru po politički motivisanim optužbama. Losik je bio u teškim uslovima u zatvoru, uključujući izolaciju i kažnjavanje, dok se i njegova porodica suočavala s progonom.
Andrej Kuznečik je web urednik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u novembru 2021. i osuđen na šest godina zatvora zbog optužbi za ekstremizam. Kuznečik je pušten iz bjeloruskog zatvora nakon što je bio pritvoren više od tri godine zbog optužbi koje su on, njegov poslodavac, američki zvaničnici i organizacije za ljudska prava nazvali politički motivisanim. Oslobođen je 12. februara 2025.
Vladislav Jesipenko je saradnik Crimea.Realities, reporterskog projekta Ukrajinskog servisa RSE, koji je zatvoren na poluostrvu Krim. U martu 2021. uhapsili su ga službenici FSB-a na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine. Pušten je iz ruskog zatvora 22. juna 2025. nakon što je više od četiri godine bio zatvoren zbog sumnje da je prikupljao informacije za ukrajinske obavještajne službe, što je on porekao.
Detaljnije o njihovim i drugim slučajevima možete čitati ovdje.
Podaci Komiteta za zaštitu novinara pokazuju da se 26 posto novinara nalazi u zatvoru pet ili više godina bez izrečene presude, što predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Većina novinara, odnosno 61 posto, je zatvoreno na osnovu "optužbi protiv države", koje uključuju optužbe za terorizam ili prihvatanje sredstava strane vlade. Većina novinara koji su se nalazili u zatvoru prošle godine bavili su se političkim temama.
Iako je tokom prošle godine zabilježeno blago smanjenje broja zatvorenih novinara u odnosu na rekordnih 384 u 2024. godini, brojevi novinara u zatvoru su i dalje visoki. Tokom prošle godine oslobođeno je 116 novinara.