Njegoš između nedjelje i ponedjeljka

Dan rođenja vladike, pjesnika i vladara Crne Gore Petra II Petrovića Njegoša, 13. novembar, prvi put se ove godine slavi u Crnoj Gori kao Dan kulture.

Iako je najavljeno da će proteći u nizu kulturnih manifestacija, posvećenih njegovom liku i djelu, obilježile su ga samo partijske čestitke i rasprave o tome čiji je Njegoš.

Kako je sam praznik "pao" u nedjelju, najviše državne institucije nisu mogle da se usaglase da li je ponedjeljak, 14. novembar, radni dan ili ne.

Tako je za Vladu radni dan a za Skupštinu i dio preduzeća energetskog sektora neradni.

Istoričar Miloš Vukanović za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da je na djelu politikantska i nacionalna zloupotreba praznika Njegoševog rođenja:

"U toku je proces pretvaranja Njegoša u proizvod za trenutni konzumerizam. Nakon otupljujuće zabave Zadruge, otupljujućeg kleronacionalizma dobili smo i otupljujući dan kulture."

Praznik ustanovljen iz petog pokušaja

Gotovo deset godina je prošlo od prve inicijative Demokratske partije socijalista, koja je tada bila na vlasti, da se dan Njegoševog rođenja proglasi Danom kulture.

Prvi predlog bio je Ministarstva kulture 2013. godine koji nije dobio zeleno svjetlo na sjednici Vlade. Isti pokušaj propao je i tri godine kasnije, bez zvaničnog objašnjenja.

Odustajanju je prethodila oštra reakcija njihovih tadašnjih koalicionih partnera iz Bošnjačke stranke koji su ga u više navrata nazvali "geonocidnim pjesnikom", s obzirom da je "istraga poturica" iz Njegoševog "Gorskog vijenca" tumačena kao arhetip etničkog čišćenja.

Pročitajte i ovo: Njegoš četvrti put među parlamentarcima

Sledeće dvije inicijative su došle iz prosrpskog Demokratskog fronta ali nije bilo većine u parlamentu ni da se o tome otvori rasprava.

Konačno, krajem 2021. godine na predlog, jedne od partija nove vlasti, Demokrata, Dan rođenja Njegoša ustanovljen je kao državni praznik.

Njegoš u dnevno-političkoj upotrebi

Njegošev dan obilježili su iz partija članica Demokratskog fronta (DF).

Tako je jedan od lidera Milan Knežević, govoreći o Njegošu, na partijskoj tribini, rekao da je Njegoš u "Gorskom vijencu" oživio kosovski mit, te da su od njega naučili sve o borbi za slobodu.

Andrija Mandić, lider DF-a, konstatovao je da se prošla vlast DPS-a bojala Njegoša i njegovog djela.

"Da je Crna Gora podarila Srpstvu samo Njegoša, a dala je mnoge velikane, učinila je i previše za svoju istoriju", napisao je na Twitteru.

Građani nepodijeljeni po pitanju Njegoša

Prema svim istraživanjima, građani smatraju Njegoša za najznačajniju ličnost u crnogorskoj istoriji. Iako postoje istorijske kontroverze koje se vežu za njega, javnost ga kao takvog ne percipira, pojašnjava istoričar Miloš Vukanović.

On kaže da u crnogorskom društvu ne postoji podijeljeno mišljenje oko vrijednosti Njegoša i da ga, uslijed toga, prisvajaju sve strane.

Ocjenjuje da je, pri praznovanju Njegoševog dana na djelu politikantska i nacionalna zloupotreba praznika.

Miloš Vukanović, istoričar

"Nisam mogao da pretpostavim stepen nekompetencije, neznanja i manjka odgovornosti političara koji su za svoj politički cilj uzeli da uspostave ovaj praznik", kaže Vukanović.

Kako navodi, takav odnos dobija karakteristike tragikomičnosti, ako se ima u vidu "korelacija između Njegoševih ideja i njihovog djelovanja."

U kontekstu prisvajanja Njegoša, Vukanović ističe da se lik i djelo crnogorskog vladara vulgarizuje i zloupotrebljava za niske porive regionalnih ekstremista.

Pročitajte i ovo: Njegoš na bilbordima širom Srbije

Božović: Nosimo rđave naočari pri čitanju Njegoša

Dijelovi Njegoševog Gorskog vijenaca i danas izazivaju različita tumačenja i kontroverze, a dio javnosti ih doživljava kao anti-islamske.

Činjenica da Njegoša svi prisvajaju, da je predmet sporenja, pokazuje da se njegovo djelo čita iz političke vizure, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa sociolog Ratko Božović.

"Izgleda da i dalje ne možemo da razumijemo ono vrijeme i kontekst u kojem je Njegoš djela stvarao. To zaboravljamo pa čitamo iz neke naše iskrivljene politizovane projekcije", kaže sociolog Ratko Božović.

"Upitno je i način na koji smo ga čitali i razumjeli svih ovih decenija koliko traju sporenja oko njega. Dakle, problem je kritička realizacije samog Njegoša."

Zato je, smatra Božović, on pogodan za manipulaciju.

"Izgleda da i dalje ne možemo da razumijemo ono vrijeme i kontekst u kojem je Njegoš djela stvarao. To zaboravljamo pa čitamo iz neke naše iskrivljene politizovane projekcije."

Pročitajte i ovo: Njegoševo ime, alibi za mržnju i političku trgovinu

Naime, Njegoš, koji je bio duhovni i svjetovni vladar Crne Gore, u vremenu plemenske podijeljenosti i siromaštva za vrijeme vladavine, vodio je borbe za oslobođenje od Otomanske imperije, koji je i tema Gorskog vijenca.

"Kontekst smo zaboravili i stavljamo ga i čitamo neliterarnim načinom. Tako mu se samo stavljaju naočare preko kojih se ne vidi njegova stvarna suština", objašnjava Božović.

Božović naglašava da je pogrešno to što se Njegoš politički instrumentalizuje, navodeći da u današnjem vremenu nema ničeg primjerenog tadašnjem da bi ga bilo ko "svojatao."

Ipak, Tužilaštvo Haškog tribunala, tokom suđenja lideru bosanskih Srba je konstatovalo, da je Njegošev Gorski vijenac, kroz citate stihova napisanih u 19. vijeku, bio poziv na etničko čišćenje i rušenje džamija.

Naknadno je iz Haškog tužilaštva saopšteno "da su mediji tendenciozno interpretirali iskaz tužilaštva."

Pročitajte i ovo: Nova zloupotreba Njegoša, ovaj put u Hagu