Dostupni linkovi

Njegoševo ime, alibi za mržnju i političku trgovinu


Nije prvi put da se Njegoš i njegovo djelo stavljaju u kontekst masovnih zločina koji nikada nisu dokazani

Kvalifikacije koje je govoreći o Njegošu i Crnogorcima iznio funkcioner vladajuće Bošnjačke stranke Adnan Muhović su da je Njegoš najveći 'krvnik Bošnjaka i islama’, da su Crnogorci ’mala nacija’ i da je to dominantno mišljenje u Bošnjačkoj stranci, koja sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića vlada Crnom Gorom. Uslijedile su naknadne i zakašnjele reakcije koje su, reklo bi se, dodatno ustalasale javnost.

U opširnijem intervjuu u emisiji Bez granica Televizije Vijesti, funkcioner vladajuće Bošnjačke stranke i predsjednik Skupštine opštine Petnjica Adnan Muhović je iznio dodatne kvalifikacije na račun Njegoša i njegovog djela Gorski vijesnac, a takođe je zauzeo stav i u odnosu na veličinu crnogorske nacije, kvalifikujući je malom.

U razgovoru sa Seadom Sadikovićem, Muhović najprije znosi stavove da Njegoševo djelo Gorski vijenac izaziva mržnju i sukobe.

Kvalifikacijama koje je iznio, Muhović je izazvao lavinu negativnih reakcija i komentara na svim društvenim mrežama, zatim među opozicionim strankama, ali je reakcija izostala od institucija, konkretno Vlade i ministarstava kulture i prosvjete.

Oštre reakcije su uslijedile od Demokratskog fronta (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP), koji su konstatovali da se radi o spletu klasičnog govora mržnje, političkih interesa i trgovine, koji su uvezani sa neznanjem.

Potom se oglasio predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, koji je uputio izvinjenje građanima Crne Gore jer su "vjerovatno određeni članovi Bošnjačke stranke svojim izjavama i djelovanjem povrijedili osjećanja građana ili doprinijeli podizanju tenzija". Potom je uslijedilo još par reagovanja, ali sa lokalnog nivoa.

Ovo nije prvi put da se Njegoš i njegovo djelo stavljaju u kontekst masovnih zločina koji nikada nisu dokazani da su se zbili, te da se utemeljitelju moderne crnogorske države dodaju negativne odrednice, a što prolazi bez reakcije institucija.

Rafet Husović uputio izvinjenje građanima Crne Gore
Rafet Husović uputio izvinjenje građanima Crne Gore

Nedavno je Bošnjačka stranka spriječila da vladajuća koalicija u Crnoj Gori na prijedlog Vlade u parlamentu izglasa Njegošev dan ili Dan kulture, kao novi državni praznik, 13. novembar. Ta tačka je povučena sa dnevnog reda, bez oficijelnog obrazloženja, kako od strane većinskog partnera u DPS-ovoj Vladi, tako i bez obrazloženja Bošnjačke stranke.

Komentarišući novi talas izvlačenja Njegoša iz konteksta vremena, ambijenta i prostora, profesorica književnosti Božena Jelušić ukazuje da se Njegoš poteže kad god građane treba vratiti na prostor međunacionalne mržnje i osporavanja.

Ekstremne formulacije u odnosu na Njegoša pokazuju da ovoj zemlji nije potreban Njegoš kao pjesnik već Njegoš kao sablja ili barjak, kaže Jelušić:

"Postavlja se pitanje otkud sad toliko agresije i straha zbog Njegoša u bošnjačkoj sredini. Da li su agresivni glasovi dobili podršku i zbog toga su potegli za ekstremnim formulacijama? Naravno, jedan nacionalizam je uvijek odgovor na drugi i taj začarani krug u Crnoj Gori ne prestaje. Kad jednom krene strah i agresija se međusobno pojačavaju", komentariše Jelušić.

Uostalom, podsjeća, i prije istupa nekih Bošnjaka bilo je sličnih istupa i iz drugih nacionalnih zajednica.

"I to se ’bajato jelo’ uporno podgrijava, kako mnogi već ukazuju, upravo kad se odvija neka tranziciona prodaja, neka sumnjiva privatizacija, neka promjena vrijednosti zajedničke imovine od koje će kasnije profitirati pojedinac", napominje Jelušić.

Profesorka Jelušić smatra da je potrebno da se institucije pod hitno oglase i prekinu začarani krug mržnje, agresije, straha i napadanja i da pokažu da je Crna Gora ono što se deklarativno tvrdi - građanska država.

"Najviše sam iznenađena i zabrinuta zbog ćutanja institucija, pa i one institucije koja je predložila proglašenje Njegoševog rođendana za Dan kulture. Kad ova dva detalja, ovo ćutanje i ovu agresiju, povežete izvjesnije je da je Njegoš nanovo isukan kao sablja i kao barjak – da bi se ovaj narod što duže zadržao van postulata građanske države i građanskog društva", kaže Jelušić.

Krunski dokaz za to je, kako navodi, "činjenica da o Njegošu kod nas uglavnom ne raspravljaju stručnjaci na stručnom nivou, već ljudi kojima je kniževnost opasna rabota i o kojoj se informišu u kafanama i na opskurnim političkim skupovima".

"U srećnim zemljama Šekspir, Gete i Puškin su samo veliki pisci, iako u njihovim djelima ima kontroverzi koje bi neko mogao da prepozna ukoliko ih doslovno tumači“, zaključuje profesorica Jelušić.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG