Moskva ministru iz Srbije poverila borbu protiv 'stranog mešanja'

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov (desno) sa Nenadom Popovićem (levo), srpskim ministrom bez portfelja, 4. jun 2026. u Sankt Peterburgu, Rusija.

Sažetak

  • Nenad Popović, ministar bez portfelja u tehničkoj Vladi u Srbiji, dobio je od predsednika Jedinstvene Rusije Dmitrija Medvedeva ulogu u Moskvi da koordinira "borbu protiv stranog mešanja u izbore".
  • Popović je tu funkciju dobio na sednici Pokreta "Za slobodu nacija!" koju je osnovala vladajuća Jedinstvena Rusija, a nakon održanih izbora u Srbiji gde je pobedu odnela opoziciona "Studentska lista".

Nenad Popović, ministar bez portfelja u tehničkoj vladi Srbije i političar pod američkim sankcijama zbog veza s Rusijom, imenovan je za koordinatora borbe protiv "stranog mešanja u izbore" u međunarodnom pokretu koji je osnovala vladajuća Jedinstvena Rusija.

Predsednik Jedinstvene Rusije Dmitrij Medvedev dodelio je Popoviću tu funkciju na sednici Pokreta "Za slobodu nacija!" 16. novembra navodeći da se "mnoge zapadne zemlje bez zazora mešaju u izborne procese ".

"Ovde će biti korisno iskustvo naših kolega koji su se takođe suočavali sa takvim pojavama", rekao je Medvedev, navodi se na sajtu Jedinstvene Rusije.

Medvedev je u oktobru eksplicitno rekao da Zapad pokušava "da se umeša u izborne procese u Srbiji u okviru vanrednih parlamentarnih izbora i destabilizuje situaciju", preneo je ruski Interfax.

Tu tezu o mešanju stranih obaveštajnih službi zastupala je i bivša vlast Aleksandra Vučića, čiji je deo i Nenad Popović.

Čitajte:

Menja li Vučićev poraz odnose sa Moskvom i Pekingom?

Popović je proruski ministar zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve, a pod sankcijama je SAD-a od 2023. zbog političkih i poslovnih veza sa Moskvom.

Vuk Vuksanović, predavač iz spoljne politike i velike strategije na Odeljenju za ratne studije londonskog King's Collegea, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da nova Popovićeva funkcija u Pokretu nije strateški potez Rusije, već više inicijativa samog Popovića.

"To je najverovatnije pokušaj prvenstveno samog Popovića, kao predstavnika stare klike koja je doživela poraz, da iskoristi svoje stare veze sa Rusijom i da time malo pokuša da ovaj ispali par propagandističkih strelica u pravcu nove vlasti tako što će nastaviti narativ o stranom mešanju", smatra Vuksanović.

RSE nije dobio odgovor do kraja rada na ovom članku od Nenada Popovića, ni predstavnika Pokreta "Za slobodu nacija!" o tome koje korake će dalje preduzeti na planu "borbe protiv stranog mešanja u izbore".

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra pobedu je odnela opoziciona "Studentska lista". Kremlj je nakon toga saopštio da želi nastavak saradnje sa Srbijom iako je stranka njihovog saveznika Vučića izgubila izbore.

Teze o 'izbornom neokolonijalizmu'

Tema uplitanja Zapada u izbore više puta bila je tema od osnivanja Pokreta "Za slobodu nacija!" u Rusiji.

Vladajuća Jedinstvena Rusija je u februaru 2024. godine osnovala taj Pokret, čije je formiranje podržao predsednik Rusije Vladimir Putin. Njen pun naziv je "Forum pristalica borbe protiv savremenih praksi neokolonijalizma – Za slobodu nacija!".

Pokret, kako se navodi na sajtu Jedinstvene Rusije, za cilj ima okupljanje zemalja "globalne većine radi izgradnje pravednog i ravnopravnog multipolarnog svetskog poretka".

Na osnivačkom skupu učestvovalo je 50 političkih pokreta: šest evropskih, sedam latinoameričkih, 14 afričkih i 23 azijska.

Pokret ima i druge organe, kao što je Stalni komitet, čiji su članovi predstavnici političkih partija iz više država, a predstavnik iz Srbije je Nenad Popović ispred Srpske narodne partije.

Medvedev je u julu 2025. na sastanku Stalnog komiteta Pokreta predložio članicama da zaključe sporazume "radi zaštite izbornih procesa".

"Potrebno je pružati partnerima metodološku pomoć u suprotstavljanju spoljnom uticaju na naše unutrašnje, izborne procese", rekao je tada, navodi se na zvaničnom sajtu Dmitrija Medvedeva.

Čitajte:

Moskva na izbornom terenu u Srbiji

Medvedev je tada rekao i da su izborni procesi "omiljena meta mešanja SAD i njihovih saveznika iz NATO-a".

Medvedev je dodao da je primer Venecuela, koja je, kako kaže, bila izložena "neviđenom pritisku" sa Zapada tokom pripreme i održavanja predsedničkih i parlamentarnih izbora.

Nacionalno izborno veće Venecuele proglasilo je Nikolasa Madura pobednikom predsedničkih izbora 2024, a da nije navelo detalje o glasanju tvrdeći da je bilo žrtva kompjuterskog hakovanja koje mnogi stručnjaci smatraju neverodostojim.

Opozicija je tada proglasila pobedu i optužila vladu za prevaru.

Vašington je takođe osporavao Madurovu legitimnost kao predsednika otkako je nasledio Huga Čaveza 2013. godine. Američke vlasti uhapsile su Madura početkom januara 2026. zbog optužbi za narko-terorizam.

Čitajte:

Maduro otišao iz Venecuele, Rusija možda i ne

Medvedev je na sastanku Pokreta u novembru 2025. "mešanje Zapada" u izborni proces nazvao "izbornim neokolonijalizmom".

On je tada precizirao da države treba da postignu dogovore o pružanju pomoći u oblasti posmatranja izbora "kako se kasnije ne bi pokušavalo da se oni delegitimizuju pozivanjem na kršenje nekakvih standarda koje su zapadne države same izmislile".

I izbore u Rusiji 2026. Evropska unija je odbacila kao "lažne izbore".

Na parlamentarnim izborima u septembru Ujedinjena Rusija osvojila je gotovo 58 posto glasova, a jedina stranka koja se protivila ratu u Ukrajini Jabloko bila je isključena iz izbornog procesa.

Vuk Vuksanović sa londonskog King's Collegea kaže za RSE da Rusija zajedno sa Kinom, koja takođe učestvuje u ovom Pokretu, pokušava da se nametne kao sila koja insistira na "principu suvereniteta".

"Rusija se uvek se plaši bilo kakvog nagoveštaja da bi NATO mogao da podrži bilo koje snage unutar Rusije, bilo one liberalne ili neliberalne, sa ciljem svrgavanja režima", kaže on.

Čitajte:

Rusija objavila izborne rezultate koji učvršćuju Putinovu vlast, EU osudila 'privid demokracije'

Srbija i 'obojena revolucija'

Pitanje "izbornog neokolonijalizma" pokrenuo je u Pokretu sam Nenad Popović na sastanku Stalnog komiteta u junu.

Rekao je tada da će se u naredne dve godine izbori održati u Srbiji, Rusiji i drugim državama članicama Stalnog komiteta i predložio "intenziviranje zajedničkog rada u tom pravcu".

Bivša vlast u Srbiji insistirala je na tezi da su studentski protesti koji su doveli do pada njene vlasti na izborima 25. oktobra "obojena revolucija", što bi značilo da su strane obaveštajne službe umešane u proteste. Zvaničnici Rusije podržavali su taj narativ.

Vaš browser nepodržava HTML5

Zašto vlasti u Srbiji vide 'obojenu revoluciju'?

Te poruke stizale su i uoči izbora. Ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je sredinom avgusta da rukovodstvo Srbije ne može da eliminiše rizik da nakon glasanja, bez obzira na rezultate, "može biti pokrenut dobro poznati scenario 'obojene revolucije'".

Odupiranje navodnim "obojenim revolucijama" Srbije i Rusije se najavljuje još od decembra 2021. kada su se u Moskvi sreli tadašnji ministar policije Srbije Aleksandar Vulin i sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev.

Oni su tada ocenili da su "obojene revolucije" postale tradicionalni instrument politike određenih centara moći.

Saradnja sa novom vlašću u Srbiji

Ipak, nakon pobede "Studentske liste" na izborima u Srbiji, Kremlj je saopštio da žele da nastave da razvijaju odnose sa Srbijom uprkos Vučićevom porazu, uz nadu da će novi lideri shvatiti da je "saradnja sa Rusijom u interesu njihove zemlje."

Uoči izbora, jedan od predstavnika "Studentske liste" Radomir Saičić rekao je za Radio Televiziju Srbije da će se negovati "produktivni odnosi sa Rusijom".

Ilija Srdanović, prvi na listi koja je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima, rekao je za RSE nakon izbora da će o odnosima sa Rusijom odlučivati građani.

Vuk Vuksanović smatra da će ruske vlasti pragmatično sarađivati sa novim vlastima u Beogradu i pored sporadičnih tvrdnji o mešanju Zapada.

Ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je u novembru da su Brisel i vodeće evropske prestonice "rešeni da lidere Studentske liste dovedu u red" i da su spremni su da "upotrebe ceo arsenal obaveštajnih i diplomatskih instrumenata uticaja".

Čitajte:

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da je EU zabrinuta zbog stavova Studentske liste

Prema rečima Vuksanovića, pitanje Kosova i cene gasa će biti relevantna pitanja saradnje Srbije i Rusije u budućnosti.

Rusija je do sada davala podršku Srbiji u pregovorima o Kosovu, njene nekadašnje južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Takođe, Srbija je energetski zavisna od ruskog gasa, iz Rusije dolazi preko 80 odsto tog energenta.

Vlasti u Srbiji do sada nisu uvodile sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.