Naplaćivanje nerada u institucijama BiH: Komisije nepresušno vrelo

  • Maja Bjelajac

Zgrada Parlamenta BiH

Iznosi koje stotine članova državnih komisija u Bosni i Hercegovini zarade na uštrb budžeta mjere se u milionima maraka. Taj zaključaj proizilazi iz prošlomjesečnog izvještaja revizije učinka o radu komisija institucija Bosne i Hercegovine. Posebno bodu oči naknade za članstvo u ad hoc komisijama državnim parlamentarcima čija su redovna primanja svakako među najvećim u regionu. Iz nevladinog sektora upozoravaju već godinama da se s tom praksom mora prestati.

Državni rekorderi u naknadama za članstvo u komisijama, odborima ili radnim tijelima su članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Njihova mjesečna primanja po tom osnovu kreću se od 2.000 do 3.200 konvertibilnih maraka.

Tako, uz više nego astronomske plate koje primaju državni ministar finansija Nikola Špirić ili njegov kolega iz RS Zoran Tegeltija, može se tek naslutiti koliko funkcionerski džepovi nabubre kada se u njih položi i naknada od članstva u upravnom odboru.

I primanja u komisijama Parlamenta Bosne i Hercegovine za prosječnog građanina, koji jedva sastavlja kraj s krajem, su nedostižna. Ona se kreću od 475 do 1.600 KM mjesečno – a sve to uz redovnu i veliku platu.

Projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa Ivica Ćavar podsjeća da, iako su naknade u redovnim komisijama ranije ukinute, državni parlamentarci naplaćuju svoj rad u ad hoc komisijama:

„Gdje mjesečno, primjera radi, ukoliko su članovi dva ili više povjerenstava, mogu ostvariti dodatna primanja u iznosima od 1.000 i više maraka. Ono što je bitno, ovaj posao se odvija uglavnom u radno vrijeme, sastavni je dio posla parlamentaraca u oba doma Parlamenta BiH, i stoga nema nikakvog razloga da se posebno naplaćuje takav rad", kaže Ćavar.

Do sličnih zaključaka došla je Kancelarija za reviziju institucija BiH prošlog mjeseca sačinjavajući izvještaj revizije učinka o radu državnih komisija.

„Vlada jedna stihijnost, nema planiranih pokazatelja na osnovu kojih se mjere rezultati rada i zapravo se unaprijed određuju visine naknade u tim komisijama neovisno od toga kakvi će se rezultati postići. Mi smo se uvjerili u toj reviziji da nema mjerljivih, nema planiranih efekata, niti se možemo uvjeriti koji su efekti rada tih komisija", kaže generalni revizor Milenko Šego.

I do 10.000 maraka

U Izvještaju o radu državnih komisija revizori su takođe naveli da takve prakse ukazuju na netransparentnost i ostavljaju prostor za rastrošnost i neekonomično korištenje javnih sredstava.

Došli su i do podatka da se isplaćena neto naknada po održanoj sjednici komisije kreće od 1.000 do 10.000 maraka. Iako na ograničenom uzorku, revizorska analiza je pokazala da sat aktivnog vremena provedenog u komisiji državu košta između 1.000 i 4.000 maraka neto.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Drago Kalabić smatra da treba podržati svaki vid štednje na nivou državnih institucija, ali uz uslov principijelnosti:

„A onda imate problem svih onih koji se sad zalažu za ovu stvar o kojoj pričamo i koja nesporno treba da dobije podršku da ćute kada kažemo da pojedine institucije nisu funkcionalne, agencije, komisije i ostalo, i onda dolazimo do parcijalnih stavova. Mi smo u komisiji dogovorili da ćemo odmah poslije pauze analizirati neke stvari i dali smo na toj komisiji incijativu da se sa nekim stvarima mora prekinuti", kaže Kalabić.

U Narodnoj skupštini RS praksa plaćanja dnevnica za dolazak na sjednice odbora ukinuta je prije tri godine - kaže poslanik SNSD-a u entitetskom parlamentu Srđan Mazalica, pojašnjavajući da su takve mjere štednje uvedene zbog ekonomske krize. Naknade koje se sada daju znatno su manje - kaže Mazalica:

„Mislim da predsjednici odbora imaju oko 10 posto na platu, i predsjednici i zamjenici šefova klubova poslanika imaju isto neko povećanje na platu, ali u smislu tih naknada to ne postoji", navodi Mazalica.

Iako o platama poslanika NSRS građani tek mogu maštati, oči bodu parlamentarci na državnom nivou koji redovno zarade i do 7.000 maraka.

Zbog toga se u Centrima civilnih inicijativa nadaju da će Parlament BiH donijeti odluku o ukidanju naknada za članstva u komisijama. Podsjećaju da su njihova redovna primanja među najvećima u regionu, a njihov loš učinak kao i loša ekonomska situacija u državi obavezuju nadležne da što prije preduzmu taj korak.