Napadi na vjerske objekte u Bosni i Hercegovini nisu rijetkost. Skoro svakodnevno u Međureligijsko vijeće BiH stižu prijave o ovim napadima, a najčešće je riječ o maloljetnim počiniocima. Samo u prošloj godini u Međureligijsko vijeće stiglo je 56 prijava o napadima na vjerske objekte. Ovakvi napadi sve češći su i u Tuzlanskom kantonu, što zabrinjava tamošnje vjerske službenike, ali i zvaničnike koji kažu da je Tuzla i u najtežim vremenima uspjela da sačuva multikulturalnost i suživot.
Napadi na vjerske objekte u zakonu su definirani kao napadi na ustavni poredak Federacije BiH i karakteriziraju izrazit oblik mržnje prema drugom i drugačijem. A takvih napada u Tuzlanskom kantonu (TK) sve je više. Prema podacima MUP-a TK, u protekloj godini bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.
Lopovi, uglavnom malodobnici, sa mezarja kradu nišane, u džamijama pljačkaju kasice, koje je Islamska vjerska zajednica u Tuzli morala i povući. S pravoslavne crkve u Trnovcu ukradeni su limovi i uništeno nekoliko spomenika na istom groblju. Katolička crkva u Breškama prije mjesec dana ostala je bez zvona, u kojem su vandali vidjeli priliku za sitnu zaradu.
„Svi mi to naglašavamo i mislimo da su to prvenstveno zbog materijalnih sredstva. Ne pogađa nas toliko kada neko i provali zbog materijalnih sredstava, ali nas itekako pogodi kad nema materijalnih sredstava, a poslije nađemo oskrvnuće tih svetinja. I u ratu prošlom nije bilo ovakvih stvari bar na tuzlanskome području i sad nas zabrinjava otkud sada odjednom toliko“, ističe dekan Tuzlanskog dekanata fra Franjo Martinović.
Nakon napada na Kapelu svetog Ante u Tuzli, najviše polemike u javnosti je izazvalo priopćenje tuzlanskih franjevaca u kojem su naveli da je počiniteljima bio cilj skrnavljenje kapele kako bi se tim činom odaslala poruka svećenicima kao i katoličkom puku da nisu dobro došli u Tuzlu.
„Odmah bih istaknuo svim medjima i svim političarima da ovaj nemili čin ne koriste u svoje dnevno-političke svrhe i prepucavanja. Za nas katolike naše sveto mjesto bilo je ugroženo. S ovoga mjesta želio bih poručiti svakome građaninu Tuzle da izgrađujemo jedni druge, da cijenimo svetinje jedni drugih, jer ako ne budemo bili spremni cijeniti i svoje svetinje i svetinje drugih, onda nećemo poštivati ni žiovt drugoga čovjeka i drugačijega“, kazao je župni vikar Franjevačkog samostana u Tuzli fra Mario Divković.
Šteta za multikulturalizam
Zbog čestih vandalskih napada na vjerske objekte SPC, policija je jedno vrijeme intenzivno morala čuvati crkvenu imovinu.
„Apelujemo na nadležne da počinioci budu privedeni pravdi i da budu pravedno osuđeni kao primjer svima onima koji budu htjeli nešto takvo da učine - da ne mogu činiti to, da će biti uhvaćeni i osuđeni od strane pravde i pravne države“, pozvao je otac protojerej Milan Topić.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Tuzla Hasan efendija Spahić smatra da su ovakvi napadi šteta za Tuzlu i njezine građane koji su u najtežim vremenima očuvali ovaj grad kao najmultikulturalniju sredinu u BiH.
„U našoj Tuzli u najtežim vremenima nismo imali napade na crkve, iako se u Tuzli slegao veliki broj Podrinjaca kojima su porušene džamije, oštećeni domovi. Ja sam i ranije davao izjave da sam ponosan na Tuzlake koji sebi nisu dozvolili da nijednim kamenom oskrnave crkvu. Danas mi je zaista neobjašnjivo zašto to čine“, kaže on.
Tek nakon napada na kapelu i oštrog reagiranja tuzlanskih franjevaca, MUP TK i gradski oci Tuzle po prvi puta su se ozbiljno pozabavili ovim problemom.
„Ja objekte četiri bh. konfesije doživljavam kao jedan objekat sa četiri stuba – jedan je katolički stub, jedan muslimanski, jedan pravoslavni, jedan jevrejski. Ko god ugrozi jedan od ova četiri stuba, ugrozio je čitavu građevinu koja se tiče zajedničkog života BiH, koja se tiče prava građana na vjeroispovijest i prava građana na miran život. Nema BiH bez zajedničkih naših korjena i bez jednakoga odnosa, koje god su vjere, prema drugoj vjeri“, rekao načelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Načelnik je dodao da očekuje u što skorijem razdoblju stvaranje efikasnije kaznene politike jer, prema njegovom mišljenju, napad na vjerske objekte u BiH napad je na integritet zemlje.
„Ja zato apelujem za oštriju rekaciju, pogotovo kad su u pitanju vjerski objekti, i policije i tužiteljstva i organa pravosuđa. I najoštrije kažnjavanje vinovnika. Moramo imati kaznenu politiku drugačiju kada se radi o vandalizmu koji je uperen na vjerska prava i na vjerske objekte nego kada se radi o običnom vandalizmu“, ocjenjuje Imamović.
Treba svakako reći da je i ovaj posljednji vandalski napad na katoličku kapelu u Tuzli bio povod pojedinim političkim strankama za javno reagiranje. Ipak, predstavnici vjerskih zajednica konkretnu ruku potpore i dalje očekuju jedino od nadležnih institucija u čijim resorima leže moć i zakon.
Napadi na vjerske objekte u zakonu su definirani kao napadi na ustavni poredak Federacije BiH i karakteriziraju izrazit oblik mržnje prema drugom i drugačijem. A takvih napada u Tuzlanskom kantonu (TK) sve je više. Prema podacima MUP-a TK, u protekloj godini bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.
Lopovi, uglavnom malodobnici, sa mezarja kradu nišane, u džamijama pljačkaju kasice, koje je Islamska vjerska zajednica u Tuzli morala i povući. S pravoslavne crkve u Trnovcu ukradeni su limovi i uništeno nekoliko spomenika na istom groblju. Katolička crkva u Breškama prije mjesec dana ostala je bez zvona, u kojem su vandali vidjeli priliku za sitnu zaradu.
„Svi mi to naglašavamo i mislimo da su to prvenstveno zbog materijalnih sredstva. Ne pogađa nas toliko kada neko i provali zbog materijalnih sredstava, ali nas itekako pogodi kad nema materijalnih sredstava, a poslije nađemo oskrvnuće tih svetinja. I u ratu prošlom nije bilo ovakvih stvari bar na tuzlanskome području i sad nas zabrinjava otkud sada odjednom toliko“, ističe dekan Tuzlanskog dekanata fra Franjo Martinović.
Fra Mario Divković: želio bih poručiti svakome građaninu Tuzle da izgrađujemo jedni druge, da cijenimo svetinje jedni drugih.
Nakon napada na Kapelu svetog Ante u Tuzli, najviše polemike u javnosti je izazvalo priopćenje tuzlanskih franjevaca u kojem su naveli da je počiniteljima bio cilj skrnavljenje kapele kako bi se tim činom odaslala poruka svećenicima kao i katoličkom puku da nisu dobro došli u Tuzlu.
„Odmah bih istaknuo svim medjima i svim političarima da ovaj nemili čin ne koriste u svoje dnevno-političke svrhe i prepucavanja. Za nas katolike naše sveto mjesto bilo je ugroženo. S ovoga mjesta želio bih poručiti svakome građaninu Tuzle da izgrađujemo jedni druge, da cijenimo svetinje jedni drugih, jer ako ne budemo bili spremni cijeniti i svoje svetinje i svetinje drugih, onda nećemo poštivati ni žiovt drugoga čovjeka i drugačijega“, kazao je župni vikar Franjevačkog samostana u Tuzli fra Mario Divković.
Šteta za multikulturalizam
Zbog čestih vandalskih napada na vjerske objekte SPC, policija je jedno vrijeme intenzivno morala čuvati crkvenu imovinu.
„Apelujemo na nadležne da počinioci budu privedeni pravdi i da budu pravedno osuđeni kao primjer svima onima koji budu htjeli nešto takvo da učine - da ne mogu činiti to, da će biti uhvaćeni i osuđeni od strane pravde i pravne države“, pozvao je otac protojerej Milan Topić.
Jasmin Imamović
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Tuzla Hasan efendija Spahić smatra da su ovakvi napadi šteta za Tuzlu i njezine građane koji su u najtežim vremenima očuvali ovaj grad kao najmultikulturalniju sredinu u BiH.
„U našoj Tuzli u najtežim vremenima nismo imali napade na crkve, iako se u Tuzli slegao veliki broj Podrinjaca kojima su porušene džamije, oštećeni domovi. Ja sam i ranije davao izjave da sam ponosan na Tuzlake koji sebi nisu dozvolili da nijednim kamenom oskrnave crkvu. Danas mi je zaista neobjašnjivo zašto to čine“, kaže on.
Tek nakon napada na kapelu i oštrog reagiranja tuzlanskih franjevaca, MUP TK i gradski oci Tuzle po prvi puta su se ozbiljno pozabavili ovim problemom.
Jasmin Imamović, načelnik Tuzle: Objekte četiri bh. konfesije doživljavam kao jedan objekat sa četiri stuba. Ko god ugrozi jedan od ova četiri stuba, ugrozio je čitavu građevinu koja se tiče zajedničkog života BiH.
„Ja objekte četiri bh. konfesije doživljavam kao jedan objekat sa četiri stuba – jedan je katolički stub, jedan muslimanski, jedan pravoslavni, jedan jevrejski. Ko god ugrozi jedan od ova četiri stuba, ugrozio je čitavu građevinu koja se tiče zajedničkog života BiH, koja se tiče prava građana na vjeroispovijest i prava građana na miran život. Nema BiH bez zajedničkih naših korjena i bez jednakoga odnosa, koje god su vjere, prema drugoj vjeri“, rekao načelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Načelnik je dodao da očekuje u što skorijem razdoblju stvaranje efikasnije kaznene politike jer, prema njegovom mišljenju, napad na vjerske objekte u BiH napad je na integritet zemlje.
„Ja zato apelujem za oštriju rekaciju, pogotovo kad su u pitanju vjerski objekti, i policije i tužiteljstva i organa pravosuđa. I najoštrije kažnjavanje vinovnika. Moramo imati kaznenu politiku drugačiju kada se radi o vandalizmu koji je uperen na vjerska prava i na vjerske objekte nego kada se radi o običnom vandalizmu“, ocjenjuje Imamović.
Treba svakako reći da je i ovaj posljednji vandalski napad na katoličku kapelu u Tuzli bio povod pojedinim političkim strankama za javno reagiranje. Ipak, predstavnici vjerskih zajednica konkretnu ruku potpore i dalje očekuju jedino od nadležnih institucija u čijim resorima leže moć i zakon.