Republika Srpska ponovo otvara pitanje nadležnosti i međunarodne uprave u BiH

Vlast bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u utorak, 7. jula će na posebnoj sjednici raspravljati o deklaraciji u kojoj se poziva na vraćanje entitetskih nadležnosti, ukidanje uloge visokog predstavnika i jačanje veza sa Srbijom, u trenutku kada se Bosna i Hercegovina priprema za izbore.

U obrazloženju donošenja deklaracije, koju su predložili Asocijacija "Stvaraoci Republike Srpske" i Boračka organizacije RS, ovaj bh. entitet se naziva "državom".

U deklaraciji se ističe da nadležnosti institucija Republike Srpske treba zaštititi od prenošenja na nivo BiH, za koje se navodi da bi bilo suprotno Dejtonskom sporazumu i ustavnom uređenju.

Ističe se da bi bilo "neophodno kroz parlamentarne procedure na nivou BiH, što uključuje i poništenje niza odluka visokih predstavnika, vratiti dejtonske nadležnosti Republike Srpske, a koje su joj mimo ustava i zakona oduzete uz svesrdnu podršku dijela međunarodne zajednice i unitarističkih snaga u BiH".

Navodi se i da to "podrazumijeva i prestanak mandata OHR-a i visokog predstavnika i okretanje dijalogu i političkom dogovoru svih relevantnih političkih subjekata o budućnosti BiH".

Deklaracija poziva na zaštitu imovine Republike Srpske od prenošenja na nivo BiH, te na strožije sankcionisanje zloupotreba u vezi s tim pitanjem.

Naglašava se i važnost zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa, jezika, pisma, vjerskih objekata i drugih obilježja srpskog identiteta.

Poziva se i na dalje produbljivanje saradnje sa Republikom Srbijom na osnovu Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije u ekonomskom, kulturnom, obrazovnom, infrastrukturnom, sigurnosnim i svim drugim sektorima.

Čitajte:

Ispod površine 'svesrpske' deklaracije koja ne govori o razdruživanju u BiH

U deklaraciji se ističe i da saradnja Republike Srpske i Srbije nije usmjerena protiv drugih naroda ili susjednih država, već da ima za cilj jačanje srpskog nacionalnog identiteta i doprinos miru i stabilnosti.

Pominje se i "stabilnost ekonomskog razvoja", te obračun sa kriminalom i korupcijom, posebno u javnim preduzećima i institucijama.

Jesu li nadležnosti 'oduzete'?

Dejtonski sporazum je uspostavio Bosnu i Hercegovinu kao državu sa dva administrativna entiteta kojima su pripale široke nadležnosti. Istovremeno, institucije države imale su ograničen broj ovlaštenja.

Čitajte:

Šta znači novo osporavanje ovlasti visokog predstavnika iz Republike Srpske?

Deklaracija tvrdi da su nadležnosti Republici Srpskoj oduzete mimo Ustava. Međutim, veliki broj nadležnosti prenesen je na nivo Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz različite pravne mehanizme.

Dio je prenesen zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, pri čemu su za njih glasali i predstavnici iz Republike Srpske.

Druge promjene nametnuo je visoki predstavnik koristeći takozvana Bonnska ovlaštenja. Neke od tih odluka kasnije su ugrađene u domaće zakonodavstvo ili potvrđene u parlamentarnim procedurama.

Među institucijama koje su nastale ili dobile nadležnosti na ovaj način su, između ostalog, Oružane snage Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.

Šta kaže Ustav BiH?

Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.

U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

• RSE Specijal: Sve karte Dejtona

Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.

U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".

U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".

Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.

Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.

Zašto je pitanje OHR-a važno?

Mandat visokog predstavnika u BiH definisan je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji mu daje nadzor nad civilnom implementacijom mirovnog sporazuma. Naknadno su mu dodata bonska ovlaštenja, koja mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući zakone i smjene zvaničnika.

Ustavni sud BiH u više navrata je potvrdio da takve odluke imaju karakter domaćih zakona u momentu kada se primjenjuju u pravnom sistemu BiH.

OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Šta su Bonnske ovlasti?

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Vlast RS osporava odluke visokog predstavnika, smatrajući da prema Dejtonskom sporazumu nije dobio pravo da donosi zakone, već da je tu ulogu preuzeo naknadno, kroz proširena ovlaštenja.

Vijeće za provođenje mira u BiH još nije izabralo novog visokog predstavnika, zbog različitih stavova SAD i EU o tome ko bi to trebao biti i koja će biti uloga OHR-a u narednom periodu.

Čitajte:

Rok ističe, dok BiH još čeka novog visokog predstavnika

Trenutno je za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imenovan američki diplomata Louis Chrishock. Za 14. juli je zakazana nova sjednica Vijeća za porvođenje mira u BiH kada će ponovo biti razmatran nasljednik Christiana Schmidta koji je u maju podnio ostavku.

Zašto se deklaracija našla baš sada na posebnoj sjednici?

Deklaracija o kojoj će raspravljati Skupština RS dolazi tri mjeseca uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

Čitajte:

Dodikov udar na Dejtonski sporazum

Vlast u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, u više navrata tokom mandata dovodila je u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kroz osporavanje nadležnosti državnih institucija i odluka međunarodnog visokog predstavnika.

Zbog toga se i nova deklaracija može dovesti u vezu sa političkim narativom vlasti Republike Srpske o vraćanju nadležnosti i redefinisanju odnosa unutar BiH.