Ustavni sud Republike Srpske ponovo je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom sistemu Bosne i Hercegovine – ovlasti visokog predstavnika i odnos entitetskih institucija prema državnim sudskim odlukama.
U Službenom glasniku RS, naime, 10. juna je objavljeno "Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti", u kojem je entitetski sud doveo u pitanje ovlaštenja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da nameće zakone.
Navedeno je kako "za to nema ovlaštenja u Ustavu BiH, ali ni prema deklaracijama Savjeta za implementaciju mira u BiH".
U obavještenju se kritikuje odlučivanje Ustavnog suda BiH koji takve akte tretira kao legalne propise.
Ovaj dokument dolazi uoči izbora novog visokog predstavnika, nakon ostavke Christiana Schmidta 10. maja, te usvajanja Deklaracije u Skupštini RS kojom se od Savjeta bezbjednosti UN-a traži da okonča mandat visokog predstavnika i zatvori OHR.
Mandat visokog predstavnika u BiH definisan je Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji mu daje nadzor nad civilnom implementacijom mirovnog sporazuma. Kasnije su mu dodata bonska ovlaštenja, koja mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka, uključujući zakone i smjene zvaničnika.
Ustavni sud BiH u više navrata je potvrdio da takve odluke imaju karakter domaćih zakona u momentu kada se primjenjuju u pravnom sistemu BiH.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin dovodi u pitanje nadležnost Ustavnog suda RS da ocjenjuje ustavnost rada državnih institucija, uključujući i funkciju visokog predstavnika.
On u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava i da bi taj dokument mogao poslužiti političkim elitama u entitetu kao "pravni izgovor za vlastito ponašanje".
Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH, Ustavnog suda BiH, kao ni iz Delegacije EU u BiH, do trenutka objave teksta, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o stavu Ustavnog suda RS.
Da li stav Ustavnog suda RS znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće?
Ustavni sud Republike Srpske nije odgovorio direktno na upit Radija Slobodna Evropa da li njihov stav, s obzirom da je objavljen i u Službenom glasniku RS, znači da odluke visokog predstavnika nisu obavezujuće u tom entitetu.
"Ustavni sud Republike Srpske prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica na temelju nadležnosti koja je propisana odredbom Amandama XLII stav 1. tačka 1. Ustava Republike Srpske", navodi se u odgovoru na upit RSE.
Ni u objavljenom Obavještenju, Ustavni sud RS ne kaže direktno da odluke visokog predstavnika u BiH ne važe, ali dovodi u pitanje njihov pravni osnov i način na koji se primjenjuju u pravnom sistemu BiH.
Pojednostavljeno, sud tvrdi da visoki predstavnik prema Dejtonskom sporazumu nije dobio pravo da donosi zakone, već da je tu ulogu preuzeo naknadno, kroz proširena ovlaštenja.
Ustavni sud RS, kako se navodi, smatra da visoki predstavnik nije dio ustavnog sistema BiH i da njegova ovlaštenja nisu jasno definisana ni Ustavom ni Dejtonskim sporazumom.
Ističu i kako se, kroz svoje odluke i zakone, visoki predstavnik “ponaša kao institucija koja ima vrlo široku moć, čak i veću od domaćih vlasti”.
Prema njihovom tumačenju, visoki predstavnik na taj način postaje neka vrsta "posebne vlasti", koja djeluje iznad izabranih institucija i građana, iako za to, kako tvrde, nema jasan pravni osnov.
Sud dodatno zamjera i Ustavnom sudu BiH, navodeći da svojim odlukama "praktično potvrđuje takvu ulogu visokog predstavnika, jer prihvata njegove zakone i smatra ih važećim, iako ne želi da ocjenjuje da li on uopšte ima pravo da ih donosi".
Standardne nadležnosti Ustavnog suda RS uključuju ocjenu usklađenosti zakona i drugih akata s Ustavom RS, odlučivanje o ustavnosti zakonodavnog postupka, te tumačenje Ustava na entitetskom nivou.
Rizik od istraga i pravne nesigurnosti nakon istupa Ustavnog suda RS
Postoji realna opasnost da bi istup Ustavnog suda Republike Srpske, ukoliko se počne tumačiti kao osnov za nepoštovanje odluka državnih institucija, mogao dovesti do pokretanja istraga i dodatne pravne nesigurnosti, upozorava za RSE profesor ustavnog prava Davor Trlin.
"Bojim se da bi se došlo u rizik da se budu provodile istrage za neizvršavanje odluka Ustavnog suda, napad na ustavni poredak i slična krivična djela", rekao je Trlin.
On naglašava da entiteti nemaju ovlaštenja da jednostrano dovode u pitanje odluke institucija na državnom nivou, niti da utiču na njihovo funkcionisanje.
"Funkcionalnost institucija na državnom nivou ne mogu biti predmet unilateralnih odluka bilo kojeg entiteta, ni Republike Srpske ni Federacije BiH, niti bilo kojeg organa u okviru tih entiteta. Prema aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je nastavila svoje pravno postavljanje kao država pod međunarodnim pravom. Entiteti su dužni u potpunosti poštovati Ustav i odluke državne institucije uključujući i međunarodne elemente koji su ugrađeni u ustavni sistem", istakao je.
Trlin dodaje da mu je "čudno" što se Ustavni sud RS oglašava "baš u ovom momentu", iako je imao ranije dosta prilika.
"Vidjećemo da li je ovo samo doneseno da se koristi za političke poene ili za stvarno djelovanje", naveo je, dodajući da ovakvo ponašanje entitetskog Ustavnog suda može samo da izaziva produbljivanje pravne nesigurnosti, podsjećajući da je funkcija visokog predstavnika definisana međunarodnim sporazumima.
Iako ne misli da je riječ o obavezujućoj odluci Ustavnog suda RS, Trlin je mišljenja da bi vlasti u RS mogle da pokušaju da iskoriste to mišljenje
Raniji pokušaji osporavanja nadležnosti visokog predstavnika
Ovo nije prvi put da se u Republici Srpskoj pokušava osporiti provođenje odluka visokog predstavnika. U proteklim godinama usvajani su zakoni i zaključci kojima se nastojalo ograničiti njihovo važenje, ali su takvi pokušaji nailazili na reakcije međunarodne zajednice i Ustavnog suda BiH, koji je poništavao te pokušaje.
Posebno značajan trenutak bio je 2023. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, uvodeći krivično djelo neizvršavanja njegovih odluka.
Prema tim izmjenama, službena lica koja ne provedu odluke visokog predstavnika mogu biti kažnjena zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, uz dodatne zabrane obavljanja funkcija.
Upravo na osnovu tih odredbi Sud Bosne i Hercegovine je 2025. godine osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Ta presuda dodatno je učvrstila praksu prema kojoj se odluke OHR‑a smatraju obavezujućim u pravnom sistemu BiH, bez obzira na politička osporavanja.