BiH o Kosovu suzdržana

BiH čeka zvaničnu odluku iz Haga?

Početak rasprave o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova,u BiH nije izazvao reakcije. BiH je jedina zemlja u regiji koja nije priznala Kosovo jer se tome protive predstavnici iz reda srpskog naroda.

Istovremeno, u kabinetu člana Predsjedništvu BiH Nebojše Radmanovića kažu da ta institucija nije zauzimala nikakav stav u vezi sa cijelim slučajem, ali i da se iz činjenice nepriznavanja Kosova može naslutiti šta misli o proglašenju nezavisnosti. Radmanovićev savjetnik Đorđe Latinović:

„Vjerujemo da će rezultat te rasprave ići u prilog međunarodnom pravu, održavanju međunarodnog pravnog poretka i stabilnosti i Srbije kao države, za koju smatramo da ima legitimno pravo da štiti svoj ustavni i teritorijalni integritet.“

U dublje analize postupka u Hagu ne žele da ulaze ni predstavnici vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Predsjednik Vlade u tom bh. entitetu Milorad Dodik kaže za naš radio da odluku treba sačekati, ali i da formalno-pravno ona neće bitnije promijeniti postojeće stanje:

„Imajući u vidu činjenicu da iza toga stoji značajan broj zemalja koje su priznale Kosovo i da će oni svoj autoritet graditi - ali to za njih nije obavezujuće.“

Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da ni rasprava u Hagu, ali ni presuda, neće imati nikakvog uticaja na Bosnu i Hercegovinu jer su uvjereni da Bosna i Hercegovina nikada neće priznati nezavisnost Kosova. Govore potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović i poslanik SDS-a u Skupštini Republike Srpske Dušan Stojičić:

„Ja očekujem više stav Međunarodnog suda u Hagu kada je u pitanju pravni legalitet jednostranog priznanja Kosova u međunarodno priznatim granicama Srbije da će biti pozitivan i da će pokazati da ipak pravo postoji negdje, u nekim institucijama“, kaže Borenović.

„Ja mislim da nema šanse da RS prihvati u zajedničkim institucijama BiH koje su nadležne za vođenje spoljne politike ni na koji način i prizna nezavisnost južne srpske pokrajine", smatra Stojičić.

ADUTI

I Bosna i Hercegovina prije 16 godina je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu tužila Srbiju i Crnu Goru za genocid počinjen u BiH u ratnom periodu. Iako ova dva slučaja nisu povezana jer je bosanskohercegovački predmet, prema ocjeni pravnih stručnjaka, bio složeniji u pravnom smislu za Međunarodni sud pravde, neki od njih, poput Sakiba Softića, profesora međunarodnog prava, postavljaju pitanje zbog čega je Srbija tražila raspravu. Softić, koji je i bivši agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore, u prilog toj konstataciji napominje da presuda ni na koji način neće uticati da se postojeće stanje promijeni:

„Ja vjerujem da je to stvar unutardržavne borbe političkih stranaka za prevlast.“

S obzirom da se postupak pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu odnosi na davanje savjetodavnog mišljenja o pitanju zakonitosti međunarodnog priznanja Kosova, međunarodno priznanje države, ističe Softić, je slobodan čin i ne može se opozvati. Softić kaže i da, bez obzira kakva presuda bila, pravne refleksije na Bosnu i Hercegovinu neće biti. Istovremeno, postoji mogućnost političke refleksije u smislu da će presuda usporiti proces bosanskohercegovačkog priznanja Kosova:

„To je još jedan adut u rukama onih u BiH koji su protiv toga da BiH slijedi primjer Crne Gore i Makedonije i prizna Kosovo.“

Nekadašnji agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore procjenjuje da će se postupak o legalnosti jednostranog proglašenja Kosova završiti u naredne dvije sedmice, nakon čega će uslijediti izrada mišljenja Suda, koje nema karakter presude.

Nezavisnost Kosova

Proglašenje nezavisnosti

Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.

Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu

Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.

Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.