Počela obnova Saborne crkve u Mostaru

Tuševibe Crkve Svete Trojice u Mostaru, arhivska fotografija

U Mostaru je u petak počela obnova Saborne crkve koja je tokom rata srušena.

Za obnovu crkve, koja je izgrađena 1873. godine, potrebno je oko pet miliona maraka. Sredstva koja su obećana na donatorskoj manifestaciji prije dvije godine sporo pristižu.

Bez obnove Saborne crkve nema ni obnove prijeratnog Mostara, koji je u svijetu bio prepoznat kao grad zajedničkog življenja.

Izgradnja ovog, nekada najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu, za Gojka Pantića, koji se u Mostar vratio prije pet godina, jeste dobar poticaj i poruka ostalim građanima, prije svega srpske nacionalnosti, da Mostar jeste i njihov grad:

„To njima znači jedan motiv da dolaze, da se već neško stara o njima i da je to jedan temelj i jedan putokaz da se ljudi vrate. Grad Mostar je bio prepoznatljiv u svim fotografijama sa srpskom pravoslavnom crkvom, i u onom kontekstu Starog mosta. Danas nje nema.“

Saborna crkva u Mostaru, izgrađena je na temeljima stare crkve. Najveća i najljepša u BiH, srušena u posljednjem ratu, bila je djelo Andrije Damjanova. Gradnju ove velike pravoslavne crkve na najljepšem mjestu u Mostaru odobrio je sultan Abdul Aziz, i sam priloživši veliku sumu od 100.000 groša.




(Video: Ruševine Saborne crkve u Mostaru)

Zahvaljujući naporima Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, prije dvije godine odrzana je donatorska veče na kojoj su predstavnici svih razina vlasti u BiH obećali sredstva za obnovu Saborne crkve sv. Trojice.

Tek mali dio obećanih sredstava stigao je na račun Fonda za obnovu.

"Od obećanih sredstava koje je Vlada RS na donatorskoj večeri obećana uplaćeno je negdje oko 70 posto. Od Vlade Federacije mi smo do sada primili negdje oko 250.000, tako isto i od drugih donatora. Ali, hvala Bogu, mi smo do sada krenuli sa obnovom, izašli smo i završili smo temelje - i vjerujemo da ovo nedavno potpisivanje sporazuma sa Savjetom ministara BiH i Fondacijom UNESCO-a će isto biti značajno u obnovi Saborne crkve," kaže paroh mostarski Radivolje Krulj.

Za obnovu Saborne crkve potrebno je oko pet miliona maraka. Za obnovu cjelokpunog kompleksa, u kojem se nalaze i dom i škola, oko 10 miliona.

Obnova crkve ujedinila Mostar

Obećanja je zasad mnogo, a sredstava za izgradnju još uvijek nedovoljno.

"Ja sam dao svoje obećanje da će i Grad snažno pritiskati sve one koji su obećali jer mislimo da je Saborna crkva interes svih građana, interes mira ovoga podneblja," rekao je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Donacijom od 10.000 KM ugledani mostarski advokat Faruk Čupina se među prvima upisao u donatore obnove Saborne crkve.

Crkva Svete Trojice u Mostaru, arhivska fotografija
Predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović naglašava kako veliku pomoć očekuje upravo od građana. Kuzmanović, koji je nedavno sa čelnicima Mostara razgovarao o dinamici obnove, za naš radio kaže:

"Naša je namjera da angažujemo nešto više našu dijasporu, ljude koji imaju sredstava i koji hoće, samo ih treba više angažovati, objasniti im o čemu je riječ - i vjerujem da ćemo u tome uspjeti."

Ikone Saborne crkve, neprocjenjive vrijednosti, prije njezina rušenja iznesene su i sada se čuvaju u Trebinju.

To je, nažalost, sve što je od Crkve ostalo. Iako je Saborna crkva zapaljena, a potom i minirana, za ovaj čin do danas niko nije krivično odgovarao.

Ratko Pejanović, predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mostar, upozorava kako je rušenje Crkve u Mostaru i dalje svojevrsna tabu tema, zbog čega počinitelji ovog zločinačkog čina vjerovatno nikada neće biti kažnjeni:

"Isključiva odgovornost je tu na vlastima - vladike i ostalih, jer su oni su ti koji to moraju da zatalasaju. Ko bi to drugi trebao biti? Je li se misli da bi to trebali građani biti? Mislim da ne. Mislim da bi to trebala biti isključivo nadležnost upravo tih visokih crkvenih dostojnika, zna se otprilike i kojih i kako."

Sanja Bjelica, mostarska novinarka koja od početka prati proces obnove Saborne crkve, ipak dodaje:

"Ja mislim da tu nema nikakvih tabu tema. Ono što je bilo zna se - da je Crkva stradala 1992. godine kao i mnogi crkveni objekti na prostoru BiH, i to je završena priča. Kada je u pitanju Saborna crkva, zaista to je jedan projekat koji je ujedinio cijeli Mostar."

U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj do sada nisu komentarisali rušenje Saborne crkve. Poručili su tek kakao je obnova i ostalih vjerskih objekata koji su srušeni u BiH vjerska, politička, ali prije svega moralna dužnost svih institucija vlasti, ali i odgovornost Bosanaca i Hercegovaca.