Dostupni linkovi

UNESCO pomaže obnovu Crkve Svete Trojice


Ruševine Crkve Svete Trojice

Generalni direktor UNESCO-a Koićiro Macura rekao je danas u Mostaru da će se ova organizacija uključiti u obnovu Saborne crkve u ovom gradu. Na promociji projekta obnove Crkve Svete Trojice, koja je billa najznačajniji objekt pravoslavnih vjernika u Hercegovini i koja je srušena početkom 1992., Macura je istakao kako je došao u Mostar da potvrdi predanost UNESCO-a da pomogne obnovu tri vjerska objekta u BiH. Naime, osim Pravoslavne crkve u Mostaru, UNESCO će pomoći obnovu džamije Ferhadija u Banjaluci i Samostan Plehan kod Dervente.

„Dočeko sam Most, još da se Crkva obnovi - i meni dosta“, kaže nam pomalo sjetno Vladimir Čalija koji je cijeli svoj život proveo u Mostaru. Grad nije napuštao ni za vrijeme rata - kada je Stari most srušen, a Saborna crkva minirana:
„Dedo je ovđena 63 godine, pa sam rad za života i to dočekati, jer je ovo primjer Mostara, ogledalo - to svak zna, i međunarodna zajednica. I naša ta država da nešto pomogne da se krene, ne moraju sve pare davati u...“
U sklopu posjete Mostaru generalni direktor UNESCO-a danas je prisustvovao i promociji projekta obnove Srpske saborne crkve. UNESCO će uskoro pokrenuti i međunarodnu kampanju zajedno s građanima Mostara i Srpskom pravoslavnom crkvom, kako bi zajedno obnovili Crkvu u Mostaru u izvornom obliku, naglasio je generalni direktor:
„Osiguraćemo svu moguću pomoć kako bi se Saborna crkva na najbolji način rekonstruisala i kako se ne bi nanijela šteta ovoj univerzalnoj kulturnoj vrijednosti.“
Podsjetimo da je Eparhija zahumsko - hercegovačka i primorska pokrenula nedavno akciju prikupljanja novca za obnovu Saborne crkve koja je do 1992. godine, kada je porušena, važila za najveći pravoslavni hram u BiH. Kako dodaje i ugledni mostarski odvjetnik Faruk Čupina, nemoguće je zamisliti Mostar koji smo voljeli bez Saborne crkve. Donacijom od 10.000 KM Čupina se među prvima upisao u donatore obnove Srpske pravoslavne crkve:

Crkva Svete Trojice nekad
„Te sam smatrao prvenstveno da je to savršeno normalni put, normalna nekakva reakcija običnog građanina, čovjeka čija familija živi preko 500 godina u Mostaru, koja se saživjela sa tom Sabornom crkvom isto kao i sa džamijom i sa katoličkom crkvom.“
Saborna crkva u Mostaru, izgrađena je davne 1873. na temeljima stare crkve. Najveća i najljepša u BiH, srušena u posljednjem ratu, bila je djelo Andrije Damjanova. Gradnju ove velike i reprezentativne pravoslavne crkve na najljepšem mjestu u Mostaru odobrio je sultan Abdul Aziz i sam priloživši veliku sumu od 100.000 groša.
Ikone Saborne crkve, neprocjenjive vrijednosti, prije njezina rušenja iznesene su i sada se čuvaju u Trebinju. To je, nažalost, sve što je od Crkve ostalo. Za njenu obnovu, prema riječima paroha mostarskog Radivoja Krulja, biće potrebno oko 15,000.000 KM:
“Građevinskog dijela - da se hram podigne, da se pokrije i da se stavi u funkciju. To bi bila sigurno prva faza. Onda bi slijedile faze uređenja unutrašnjosti hrama i vidite gore ove porušene objekte koji bi se isto u sklopu toga renovirali, i naravno uređenje samog partera hrama i oko hrama - turisti ovdje dolaze i naši vjernici i želimo da sve to sredimo i da dovedemo u jedan red.“

A kako doznajemo od potpredsjednika Federacije Mirsada Kebe, do kraja godine najvjerovatnije će biti organizirana i međunarodna donatorska konferencija:

„I već sam obezbijedio dio sredstava zajedno sa predstavnicima i stranih ambasada i domaćih institucija vlasti i preduzeća, dio novca koji ćemo sakupiti i već ove godine imati izvjesnu svotu.“

Iako je Saborna crkva zapaljena, a potom i minirana 1992. godine, za ovaj čin do danas niko nije krivično odgovarao. Ratko Pejanović, predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mostar, iako pozdravlja obnovu Saborne crkve, također se nada kako počinitelji ovog zločinačkog čina ipak neće ostati nekažnjeni:

„Mogu sada reći, ali vrlo pozdano: Srpska pravoslavna crkva je otkupila jedan radni materijal na videokaseti u vrijednosti od 15.000 maraka, na kojoj se vide ljudi kada pripremaju izgorenu Crkvu za miniranje. I drugo, oni neće da tim snimkom barataju - ne žele raspirivati mržnju.“
Tvrdnje Pejanovića, očekivano, u Eparhiji hercegovačkoj nisu željeli komentirati, ali jesu podvukli da je obnova ovog i ostalih vjerskih objekata koji su srušeni u BiH vjerska, politička, ali prije svega moralna dužnost svih institucija vlasti, Bosanaca i Hercegovaca.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG