Ajgul iz Kirgistana, majka troje djece, sa svojom se porodicom svrstava među brojne iz Centralne Azije koje su se morale vratiti kući nakon neuspješnih pokušaja upisa djece u ruske škole.
Krajem prošle godine ona i suprug preselili su se u jednosoban stan u Biškeku i doveli djecu sa sobom.
"Ponovo počinjemo migrantski život: učimo, prilagođavamo se, istražujemo… shvatamo šta postoji, gdje, ko je tu i šta se može uraditi", rekla je Ajgul. "Bilo je teškoća, ali uspjeli smo upisati moje dijete u školu. Bili smo bez posla pet mjeseci, ali sada, hvala Bogu, moj suprug radi."
Njihov povratak uglavnom je bio potaknut novim ruskim pravilima prema kojima djeca migranata moraju položiti test iz ruskog jezika kako bi mogla pohađati školu, a roditelji moraju dokazati legalnu registraciju.
Mnoga djeca koja su ispunila te uslove ipak su odbijena. Jedna druga majka iz Kirgistana opisala je kako je odvela svoje kćerke u školu u Rusiji nakon što je jedna od njih položila obavezni ispit.
"Kupili smo odjeću i sve što je potrebno. Kupila sam i cvijeće", rekla je. "Suprug i ja smo ih odveli u školu. Nisu nas pustili ni kroz kapiju. 'Nema mjesta', rekli su. Moje kćerke su samo stajale šuteći. Shvatili smo da to nije naša zemlja."
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Hiljade djece bez učionica
Čak i prije novog zakona, djeca migranata suočavala su se s teškoćama pri upisu u školu.
Rahat Šeralj, kirgistanski aktivista, rekao je da neka djeca u Rusiji ne idu u školu već dvije do tri godine.
"Čak i ako dijete ispuni sve zakonske uslove, škole često odbijaju upis", rekao je. "To je prije svega diskriminacija i ksenofobija. Neke škole ograničavaju broj stranih učenika po razredu. To je teško kršenje ljudskih prava."
I druge organizacije za ljudska prava oštro su kritikovale obavezni test ruskog jezika, opisujući ga kao dio šire kampanje Kremlja protiv migranata ausred porasta ksenofobije.
Nedavni izvještaj Human Rights Watcha navodi da "korištenjem jezičke sposobnosti kao mehanizma isključenja, ruske vlasti uskraćuju djeci migranata pristup obrazovanju i time ih lišavaju ekonomskih i zdravstvenih benefita koje obrazovanje donosi".
Kirgistanska onlajn škola Tunguch, pokrenuta u martu 2025. godine, pomaže nekima od te djece. Prvobitno zamišljena za djecu u Kirgistanu koja ne mogu da pohađaju nastavu uživo, sada služi i djeci pogođenoj ruskim pravilima o jeziku i registraciji.
"Trenutno je 884 djece upisano iz Rusije i pohađaju nastavu kod nas onlajn. Pratimo njihov napredak", rekla je direktorica škole, Aisulu Žamangulova.
Kirgistanske vlasti još nisu objavile zvanične podatke o tome koliko se djece vratilo nakon što nisu uspjeli položiti obavezni ruski jezički test. Procjene pokazuju da je ukupan broj znatno veći od 884 upisanih u Tunguch, što ukazuje na veliku obrazovnu prazninu koja ostaje neriješena.
Čitajte: Nakon represije u Rusiji, Kirgistanci u potrazi za životom u SrbijiRegionalni uticaj
U septembru 2025. ruske obrazovne vlasti saopštile su da je samo oko 19 posto djece migranata koja su ispunila dokumentacijske i ispitne uslove uspjelo da se upiše u ruske državne škole. To znači da više od 80 posto nije uspjelo započeti školsku godinu prema novim pravilima.
Najviše pogođene su tri najveće srednjoazijske zajednice u Rusiji: oko 1,7 miliona Uzbeka, 1,2 miliona Tadžika i oko 300.000 građana Kirgistana.
U državama Centralne Azije uticaj se razlikuje — neke blisko prate povratak djece, dok druge ne pružaju gotovo nikakve javne podatke ili podršku.
U Tadžikistanu su zvaničnici potvrdili da se više od 9.000 djece vratilo nakon što su isključena iz ruskih škola, što je izazvalo ne samo obrazovne praznine već i šire društvene probleme.
Na konferenciji za novinare prošle sedmice, Suhaili Kodiri, šef odjela za zaštitu djece pri kancelariji ombudsmana za ljudska prava, rekao je da su podaci koje primaju "veoma zabrinjavajući".
"U svim našim kontaktima s ruskom stranom podsjećamo ih na obaveze države prema Konvenciji o pravima djeteta", rekao je.
"Još jedan problem je razdvajanje djece od porodica. Nažalost, djeca koja ne mogu pohađati školu tamo najčešće se vraćaju ovamo. Samim tim raste vjerovatnoća da se i roditelji vrate. A zbog nedostatka zaposlenja javljaju se određeni socijalni problemi."
U Uzbekistanu gotovo da i nema javne rasprave o isključenoj djeci.
"Nema informacija niti javne rasprave o djeci koja su izbačena iz ruskih škola", rekao je obrazovni ekspert Komiljon Džalilov. "Jedan od mogućih razloga je to što vlada ne želi otvarati temu koja bi mogla izazvati društvene tenzije u vezi s Rusijom."
Neki edukatori i aktivisti u Uzbekistanu predložili su stvaranje onlajn platforme slične onoj u Kirgistanu, koja bi djeci u inostranstvu omogućila nastavu na daljinu. Ali inicijativa nije dobila zvaničnu podršku.
Čitajte: Školska deca iz centralne Azije na meti ruskih mera protiv migranataPriredila: Elvisa Tatlić