Shahriar Mohammadi je jedan od na stotine ubijenih u krvavom gušenju protesta "Žena, život, sloboda" u Iranu koji su izbili prije četiri godine.
Protesti širom zemlje su pokrenuti nakon što je Mahsa Amini, mlada žena koja je bila optužena za kršenje kontroverznog zakona o hidžabu, umrla u pritvoru.
Protesti su započeli kao ukor brutalnom provođenju pravila o hidžabu, ali su prerasli u jedan od najtrajnijih izazova iranskim vjerskim vladarima, koji su upotrijebili smrtonosnu silu da uguše skupove, pri čemu je, kako su navele grupe za ljudska prava, ubijeno oko 500 osoba.
Mohammadi je upucan u sjeverozapadnom gradu Bukanu u novembru 2022. godine. Iranske snage sigurnosti pucale su na njegovo vozilo, a ovaj 28-godišnjak je kasnije preminuo u bolnici od zadobijenih rana, rekla je njegova porodica.
"Veoma je teško sažeti ove četiri godine u riječi", rekla je Asrin Mohammadi, njegova sestra, za Radio Farda, Iranski servis Radija Slobodna Evropa. "Naši životi su se potpuno promijenili i okrenuli naglavačke."
U potrazi za pravdom za Mohammadijevu smrt, njegova porodica se našla u sukobu s vlastima.
Protesti nakon što je Mahsa Amini umrla u policijskom pritvoru
Iranska policija je privela i ispitivala Asrin i njenog drugog brata, Milada. Također su zabranili porodici da posjećuje grob Mohamadija i održavaju bilo kakva okupljanja povodom obilježavanja njegove smrti.
"Zato što smo tražili pravdu, bili smo privođeni, mučeni, psihički i fizički, i primorani da emigriramo", rekla je Asrin. "Ove četiri godine bile su nevjerovatno izazovne, posebno imajući u vidu veličinu gubitka koji smo doživjeli."
'Prisiljena da napustim svoju domovinu'
Ubrzo nakon što su pušteni iz pritvora Asrin i njen brat su pobjegli u Kanadu, rekla je ona.
"Željela sam ostati u Iranu i osigurati da se nešto poduzme kako bi počinioci platili cijenu", rekla je Asrin. "Nažalost, nastavili su me progoniti i proveli su veoma ozbiljan postupak protiv mene. Zbog toga sam bila primorana da napustim svoju domovinu."
Čak i u egzilu, ona i njen brat nastavili su borbu za pravdu, radeći s vodećim grupama za ljudska prava, uključujući Amnesty International, na dokumentovanju kršenja ljudskih prava i izradi detaljnih dokumenata.
"Ne očekujem da će pravda biti dostignuta preko noći", kaže Asrin. "Ali želim da svi koji su učestvovali, oni koji su naredili ubistva, oni koji su sprovodili represiju i oni koji su pucali, jednog dana budu izvedeni pred sud i pozvani na odgovornost pred nezavisnim sudovima."
Čitajte:
Žene u otporu: Iskustva iz Irana, Afganistana, Ukrajine i SrbijeAmnesty International je 16. septembra objavio izvještaj na više od hiljadu stranica u kojem optužuje iranske vlasti za činjenje zločina protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, prisilne nestanke, zatvaranja, silovanja i progone tokom protesta 2022. godine.
Zasnovan na intervjuima sa 270 ljudi i analizi više od 2.000 video-snimaka, izvještaj je identifikovao 87 iranskih zvaničnika za koje je Amnesty International naveo da bi trebali biti pod istragon zbog zločina protiv čovječnosti.
Grupa za ljudska prava navela je da su vlasti nesrazmjerno ciljale iranske etničke kurdske i balučke manjine "smrtonosnom represijom i podvrgle ih zločinu protiv čovječnosti kroz progon."