Rubio obećava nastavak zalaganja za mir u Ukrajini, traži čvršće veze SAD u Centralnoj Aziji

Američki državni tajnik Marco Rubio (desno) sastaje se s kazahstanskim ministrom inostranih poslova Muhtarom Tileuberdijem u Samarkandu, u Uzbekistanu, 19. oktobra.

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je, tokom susreta sa zvaničnicima iz Centralne Azije u Uzbekistanu, da će Vašington nastaviti napore na okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, upozoravajući da postoji rizik od eskalacije sukoba izvan granica te dvije zemlje.

Obraćajući se novinarima u Samarkandu 19. oktobra, Rubio je stao u odbranu zalaganja predsjednika Donalda Trumpa za pregovore sa Moskvom i Kijevom, priznao da je napredak ograničen i naveo da Vašington ostaje otvoren za svaku priliku koja bi mogla dovesti do postizanja sporazuma.

"Niko ne pobjeđuje u tom ratu", rekao je Rubio. "Ljudi svakodnevno ginu. Svakodnevno dolazi do eksplozija. Svakodnevno se stvari uništavaju".

Rubijeva posjeta, tokom koje je u Uzbekistan doputovalo gotovo 300 predstavnika američkih poslovnih krugova, takođe je ukazala na napore Vašingtona da proširi ekonomske veze sa Centralnom Azijom, regionom u kojem je Kina postala vodeći trgovinski partner, dok Rusija zadržava dugogodišnje bezbjednosne i ekonomske veze.

Čitajte:

Rubio ide u Centralnu Aziju dok SAD nastoje da pojačaju saradnju s regionom

Na sastanku sa ministrima inostranih poslova Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u okviru formata "C5+1", Rubio je izjavio da SAD žele da ojačaju svoje prisustvo, a da pritom od vlada u regionu ne zahtijevaju da biraju stranu između suparničkih sila.

Upitan o navodima da je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio sastanak sa Trumpom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom radi razgovora o okončanju rata, Rubio je rekao da je bilo razgovora o mogućem susretu, ali da, prema njegovom saznanju, još nisu utvrđeni svi detalji.

Rubio je istakao da je Trump i dalje posvećen okončanju sukoba, dodajući da će Vašington nastaviti da ispituje mogućnosti za pregovore, uprkos tome što do sada nije bilo napretka.

"Ovo nije krivični postupak", rekao je Rubio odgovarajući na pitanje kakve dokaze administracija posjeduje da je Putin ozbiljan u namjeri da vodi mirovne pregovore. "Ovdje je riječ o diplomatiji, a u diplomatiji se uvijek nastavlja sa pokušajima".

Naglasio je da će konačan dogovor zavisiti od spremnosti obje strane na ustupke.

Rubio: Opasnosti koje prevazilaze granice Ukrajine

Rubio je takođe branio odluku administracije da na 60 dana suspenduje određene sankcije, objasnivši da je cilj bio da se pregovorima koji su u toku, sa Rusijom i Ukrajinom, pruži šansa za postizanje rezultata.

Ukazao je na sve veće ljudske žrtve i ekonomske posljedice rata, pozivajući se na Trumpovu tvrdnju, koju je više puta iznosio, da u borbama svakog mjeseca strada čak 25.000 ljudi.

Rubio je upozorio da ovaj sukob nosi opasnosti koje prevazilaze granice Ukrajine i Rusije, posebno kada je riječ o Istočnoj Evropi. Naveo je da bi incidenti poput ometanja dronova putem elektronskog ratovanja, neuspjelih sabotaža i drugih događaja mogli da prouzrokuju štetu u susjednim zemljama, pa čak i da dovedu do šireg sukoba.

SAD žele da se rat okonča, kako zbog njegovih razornih posljedica, tako i zbog rizika od dalje eskalacije, dodao je Rubio.

Upitan o tvrdnji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je Vašington privremeno obustavio dio razmjene obavještajnih podataka sa Kijevom, prije nego što ju je ponovo uspostavio, Rubio je rekao da nikakvog prekida nije bilo.

"Ne znam odakle mu te informacije, niti zašto to govori medijima", rekao je Rubio.

Takođe je odbio da komentariše navode da Ukrajina nije dobila upozorenje prije nego što su ruske balističke rakete pogodile Kijev, rekavši da nije upoznat sa detaljima tog incidenta. Potvrdio je da su američki zvaničnici ranije ispitivali softverski problem u sistemu za rano upozoravanje koji koristi Ukrajina.

Rubio je naveo da Vašington nije promijenio svoje diplomatsko prisustvo u Kijevu, iako bezbjednost američkih diplomata i objekata ostaje predmet zabrinutosti.

Na pitanje da li su odnosi između administracija Trumpa i Zelenskog suštinski narušeni, Rubio je odgovorio da je prioritet Vašingtona okončanje rata.

Potvrdio je da Ukrajina želi da proširi upotrebu satelitskog komunikacionog sistema Starshield, kojim upravlja američko Ministarstvo odbrane, za izvođenje napada izvan ukrajinske teritorije. Odbio je da detaljnije govori o tim pregovorima.

SAD teže nadmetanju sa Kinom

Rubijeva posjeta takođe je istakla ambiciju Vašingtona da ojača svoje ekonomsko prisustvo u Centralnoj Aziji, gdje je Kina glavni trgovinski partner svih pet država regije.

Kineske kompanije su sklopile poslove koji se tiču regionalnih energetskih resursa i mineralnih sirovina, dok Rusija ostaje povezana sa ovim regionom putem naftovoda i gasovoda, bezbjednosnih aranžmana i migracije radne snage. Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je vlade zemalja Centralne Azije da diverzifikuju svoje međunarodne odnose.

Upitan na koji način SAD namjeravaju da se takmiče sa Kinom, Rubio je rekao da Vašington traži fer priliku za američke kompanije, a ne zahtijeva od vlada u regionu da prekinu postojeće veze.

Čitajte:

S padom ruskog izvoza oružja, zemlje Centralne Azije okreću se drugim dobavljačima

"Nije riječ o tome da dođemo ovdje i kažemo: 'Prestanite da razgovarate sa nekim drugim' ili 'Prestanite da sarađujete sa nekom drugom zemljom'", rekao je on.

Rubio je naveo da je američka delegacija došla kako bi identifikovala mogućnosti za investicije i trgovinu, te da se očekuje objavljivanje sporazuma vrijednih više milijardi dolara.

Uzbekistan, dodao je, želi da održi odnose sa više različitih sila. "Žele da budu prijatelji sa svima", rekao je Rubio o uzbekistanskoj vladi. "Žele da imaju odnose sa svima".

Opisao je Uzbekistan kao ključnog regionalnog aktera, ukazujući na broj stanovnika, ekonomski razvoj i turistički potencijal te zemlje. Rubio je naveo da godišnji privredni rast od gotovo osam procenata, koji ova zemlja bilježi, pruža značajne mogućnosti za dalju saradnju.

Takođe je pozvao na snažnije angažovanje SAD u Centralnoj Aziji, ističući da taj region tokom protekle dvije decenije nije dobio pažnju kakvu zaslužuje od strane američkih kreatora politika.

Prema Rubijevim riječima, cilj posjete bio je postavljanje temelja za dugoročniju saradnju, a ne samo sklapanje niza trenutnih komercijalnih sporazuma.

Ključne sirovine i energetska bezbjednost

Rubio je takođe naglasio važnost diversifikacije globalnih lanaca snabdijevanja, posebno kada je riječ o ključnim sirovinama koje se koriste u naprednim tehnologijama i industrijama.

"Jednostavno nije pametno da cio svijet zavisi od jednog mjesta za 100 odsto bilo čega", rekao je on, ističući da prevelika zavisnost od jednog dobavljača čini zemlje ranjivim na političke tenzije i poremećaje.

Zemlje koje posjeduju ključne sirovine i imaju kapacitete za njihovu preradu, dodao je, imaju ekonomski interes da te resurse razvijaju na odgovoran način. Vašington je zainteresovan za partnerstva koja bi mogla da donesu korist lokalnim ekonomijama, istovremeno diversifikujući izvore snabdijevanja za američku i globalnu industriju.

Kada je riječ o energetici, Rubio je branio odluku administracije da odobri izuzeća od sankcija koja se tiču isporuka ruske nafte, odbacujući sugestiju da te mjere znače da je Vašington promijenio svoj stav o kupovini ruskih energenata.

Čitajte:

Trump brani izuzeća od sankcija Rusiji, Zelenski upozorava na posljedice

Rekao je da se prilikom donošenja odluka moraju uzeti u obzir globalne cijene, dostupnost energenata i ekonomske prilike u pojedinim zemljama, uključujući i njihovu sposobnost da pronađu alternativne dobavljače.

"Američka inostrana politika nije određena isključivo ratom u Ukrajini", rekao je Rubio, dodajući da su važni i bilateralni odnosi, kao i širi ekonomski aspekti.

Naveo je da je Vašington blizu postizanja trgovinskog sporazuma sa Indijom, što je još jedan faktor koji administracija uzima u obzir dok pokušava da pronađe ravnotežu između energetske politike i geopolitičkih prioriteta.

Rubio podržava ukidanje amandmana Jackson-Vanik

Rubio je takođe izrazio podršku ukidanju amandmana Jackson-Vanik, trgovinskog ograničenja iz doba Hladnog rata koje i dalje predstavlja dugotrajan problem u odnosima sa pojedinim bivšim sovjetskim republikama.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zašto taj amandman još uvijek nije ukinut, Rubio je odgovorio da odluka o tome zavisi od Kongresa, iako administracija podržava uklanjanje tih ograničenja. "Mi smo za njegovo ukidanje", rekao je on, dodajući da je administracija pozvala zakonodavce da djeluju.

Rubio je napomenuo da je podršku ukidanju izrazio još tokom saslušanja u Senatu, te dodao da se i neki članovi Kongresa zalažu za taj potez. "Kongres jednostavno još nije stigao time da se pozabavi, ali se nadamo da će to učiniti", rekao je on.

Ovaj amandman, usvojen 1974. godine, uslovljavao je normalne trgovinske odnose sa određenim zemljama sa netržišnom ekonomijom pitanjima prava na emigraciju i drugim uslovima. Iako je prvobitno bio usmjeren protiv sovjetskih ograničenja na emigraciju Jevreja, on je nastavio da utiče na trgovinsku politiku SAD prema državama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Ukidanje ovog amandmana uklonilo bi dugotrajnu prepreku za bliže ekonomske odnose i pomoglo naporima Vašingtona da proširi poslovne veze sa Centralnom Azijom.

Rubiov raspored u Samarkandu obuhvatao je sastanke sa ministrima inostranih poslova pet zemalja Centralne Azije, razgovore sa predsjednikom Uzbekistana Šavkatom Mirzijojevim, kao i susrete sa predstavnicima američke poslovne zajednice.

Takođe je obišao trg Registan, istorijsko obilježje na Putu svile koje simbolizuje viševjekovnu ulogu Samarkanda kao trgovinskog raskršća. Posjeta je prethodila Rubijevom planiranom putovanju u Indiju, gdje su, prema riječima američkih zvaničnika, pregovori o bilateralnom trgovinskom sporazumu bili pri kraju.