Memorijalni centar Srebrenica – Potočari prije više od mjesec je počeo sa prikupljanjem ličnih predmeta žrtava genocida.
Riječ je o jedinstvenoj postavci, a predmete donose porodice žrtava.
Cilj je da se sačuva sjećanje na sve ubijene 1995. godine, a u Potočarima kažu da ovo nije samo njihov projekat već svih onih koji su ratne godine proveli u tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda (UN) Srebrenica.
U Muzej Memorijalnog centra svakodnevno dolaze porodice žrtava i na čuvanje daju predmete koji su pripadali njihovim najbližim, ubijenim u genocidu.
Nura Begović u Muzej je donijela gornji dio trenerke brata Adila koji je ubijen 1995. godine.
"Bila je još i cipela. Cipelu smo ukopali uz tabut, ukopali smo je sa kostima u Memorijalnom centru. Tako sam nekako sve to rasporedila. A sat i ključeve, koje smo pronašli, je uzeo sin od mog brata i on to želi da zadrži za sebe", priča Nura Begović.
Pročitajte i ovo: Šesnaest godina Memorijalnog centra Potočari: 'Pouka za sve'Šahza Mehmedović Muzeju je poklonila crveni upaljač i kutiju za duhan, koji su pripadali njenom mužu koji je ubijen u genocidu u Srebrenici. Te predmete je, kaže, pronašla uz njegovo tijelo. Na kutiji za duhan ugravirano je njegovo ime i ime sina koji mu je poklonio.
"Na kutiji ima ime i prezime - moj muž Redžep, i Velid Mehmedović moj sin, koji mu je dao kutiju. Napunio mu u Srebrenici duhana i poklonio mu je kada je krenuo preko šume 1995.", kaže ona.
Šahza je u Muzej donijela i lična dokumenta ubijenog muža Redžepa, te osmrtnicu koju je porodica uradila prije ukopa, a nakon što je pronađen u Cerskoj, mjestu u blizini Srebrenice, gdje je 1995. godine uhvaćen i strijeljan dok je pokušavao kroz šumu da se probije prema teritoriji koju je kontrolisala Armija Bosne i Hercegovine(BiH).
Šahza Mehmedović je Muzeju poklonila crveni upaljač, kutiju za duhan i ličnu kartu koji su pripadali njenom mužu Redžepu ubijenom u genocidu u Srebrenici.
Azir Osmanović, kustos Muzeja Memorijalnog centra Potočari kaže kako je akcija prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida pokrenuta prije nešto više od mjesec i da je već prikupljen veliki broj ličnih predmeta žrtava.
Također, udruženja koja okupljaju majke iz Srebrenice, Muzeju su donirala 3.500 fotografija, te više od dvadeset ličnih predmeta koje su pripadale ubijenim u Srebrenici.
Osmanoviću je jasno da od ljudi, kako kaže, uzimaju neke najdragocjenije predmete koji su veza sa njihovim najmilijim.
"Ali ti predmeti svakako treba da budu u Memorijalnom centru, instituciji koja je osnovana da čuva sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Tu su njihove kosti, pa ne vidim razloga zašto ne bi bili tu i njihovi predmeti, koji će kada nas ne bude pričati priču o svim stradanjima i strahotama kroz koje je prošlo stanovništva Podrinja u Srebrenici", dodaje on.
Pročitajte i ovo: ICMP: Činjenice o Srebrenici su neosporiveU Muzeju Memorijalnog centra Potočari pripremaju i novi projekat. On će biti realizovan u saradnji sa Muzejom ratnog djetinjstva iz Sarajeva.
"Snimamo stotinu video priča osoba koja su bili djeca tokom genocida u Srebrenici i prikupljamo lične predmete, kao što su recimo igračke ili bilo šta drugo. Na osnovu tih ličnih predmeta pravimo priče osoba koje su tokom genocida bile djeca", objašnjava o kakvoj je postavci riječ još jedan od kustosa Muzeja Hasan Hasanović.
Memorijalizacija je jedan od najvažnijih procesa svakog postkonfliktnog društva, u slučaju Srebrenice naročito važna zbog činjenice da se bosanskohercegovačko društvo, skoro svakodnevno suočava sa negiranjem genocida, kaže Edvin Kanka Ćudić predsjednik Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije koje se između ostalog bavi i memorijalizacijom.
"To je za buduće generacije vrlo značajno, kao i za negatore genocida, ne samo u BiH već i u regionu, pa i u cijelom svijetu. Jer samo na taj način laž koja se sve više plasira u javnosti neće moći pobijediti istinu koja je ustvari vrlo bitna za Srebenicu, odnosno za entitet u kojem se negira genocid", navodi on.
Vaš browser nepodržava HTML5
Smiraj za žrtve, spokoj za porodice
Memorijalni centar u Potočarima otvoren je u septembru 2003. godine.
Otvorio ga je bivši američki predsjednik Bil Klinton (Bill Clinton). Te godine ukopane su i prve žrtve, posmrtni ostaci njih 600.
Memorijalni centar se sastoji od sakralne i memorijalno-komercijalne komponente u kojoj djeluje i Muzej.
U Potočarima kraj Srebrenice do sada je ukopano 6643 žrtva genocida. Većinom je riječ o nekompletiranim tijelima, pronađenim u različitim masovnim grobnicama.