Pri prije tri godine, kada su Mariusz Zaremba i njegovi prijatelji odlučili krenuti prema Balkanu kako bi prešli planinarsku stazu Vrhovi Balkana (Peaks of the Balkans), njihova očekivanja od Kosova nisu bila velika.
Godinama je ovaj Poljak, s trenutnom adresom u Irskoj, istraživao Alpe, Dolomite i druge planine zapadne Evrope.
Međutim, tamošnji planinski turizam počeo mu je djelovati sve više iskomercijaliziran.
Kada je prvi put čuo za Balkan kao destinaciju za planinarenje, u početku je bio skeptičan.
"Balkan – bivša Jugoslavija – asocirao me na siromaštvo, rat i tmurnu sovjetsku atmosferu. Moj prvi utisak bio je zasnovan na neznanju i stereotipima", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U to vrijeme, prisjeća se Zaremba, mnogi vodiči i članci o ovoj stazi preporučivali su zaobilaženje Kosova.
No, upravo su ti savjeti podstakli njega i njegove prijatelje da postanu još radoznaliji i da sami izbliza vide ovu zemlju.
Putovanje su započeli u Crnoj Gori, gdje su naišli na prelijepe pejzaže i relativno dobro označene staze, ali uz malo kontakta s lokalnim stanovništvom.
U Albaniji je, prema njegovim riječima, priroda bila možda najimpresivnija duž cijele staze, ali se postepeno počeo osjećati pritisak masovnog turizma, s vilama koje su se gradile duž same rute.
"I na kraju je došlo Kosovo. Blaže planine, više šuma, cvijeća i zelenila, i ono najvažnije: potpuni mir i tišina", prisjeća se Zaremba.
Selo Boga u planinama Rugove, 2016.
Međutim, ono što je izdvojilo Kosovo, prema njegovom mišljenju, nije bila samo priroda.
"Ljudi su svuda bili prijateljski raspoloženi... Osjećali smo se kao da posjećujemo porodicu, a ne samo kao obični turisti", priča on.
Ističe da se na mnogim poznatim evropskim destinacijama osjećao samo "kao još jedan klijent u nizu", dok je na Kosovu pronašao iskrenu toplinu i gostoprimstvo.
Upravo zbog tog iskustva vratio se godinu dana kasnije, a planira i još jednu posjetu ove godine – ovaj put isključivo Kosovu.
"Kosovo je skriveni biser", kaže Zaremba. "Još relativno netaknuto i neiskvareno ljudskom rukom."
Prema njegovim riječima, potencijal Kosova još nije u potpunosti iskorišten.
Brezovica (fotoarhiv)
Navodi da staze nisu uvijek dobro označene i da je telefonski signal često slab, dok je u nekim dijelovima asfaltiranje puteva umanjilo osjećaj netaknute prirode.
Kosovo bi, smatra on, trebalo paziti da ne ponovi greške nekih zemalja u regionu, posebno pretjeranu komercijalizaciju, kako bi na bolji način sačuvalo i iskoristilo svoj turistički potencijal.
Na planinama Kosova, Safet Behrami ovaj potencijal vidi iz prve ruke.
Kao licencirani planinski vodič koji je godinama aktivan na stazama Vrhovi Balkana i High Scardus Trail, on ističe da interesovanje turista neprestano raste.
Behrami kaže da je posljednjih godina vodio turiste iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Izraela i drugih dalekih zemalja.
Pored planinarskih staza, Kosovo privlači posjetitelje i svojim kulturnim i historijskim naslijeđem.
Prizren se generalno smatra kulturnom prijestonicom zemlje i jednom od najposjećenijih destinacija za strane turiste, slično kao i spomenik Newborn u Prištini, koji je postao simbol nezavisnosti zemlje.
S druge strane, Rugovska klisura, Prokletije, Šar-planina i Brezovica ubrajaju se među glavne prirodne atrakcije.
Ipak, prema Behramijevim riječima, Kosovo i dalje ostaje u sjeni u poređenju s Albanijom i Crnom Gorom.
"Nažalost, turisti često izbjegavaju kosovski dio", kaže on, dodajući da je jedan od glavnih razloga nedostatak međunarodne promocije.
"Kada bih pitao turiste kako su odlučili doći u Albaniju ili Crnu Goru, mnogi su mi rekli da su te destinacije vidjeli na nacionalnim televizijama u svojim zemljama", objašnjava Behrami za RSE.
On smatra da se u online grupama posvećenim stazi Vrhovi Balkana često mogu vidjeti rute koje zaobilaze Kosovo, iako posjetioci koji ipak uvrste ovu zemlju u svoj plan obično odlaze s pozitivnim utiscima.
"Svaki od njih apeluje da se kosovski dio ne zaobilazi. Kažu da je prelijepo", navodi Behrami.
Pastir sa svojim ovcama na Šar-planini (fotoarhiv)
U Vladi Kosova koja je formirana ove godine, a koja je trenutno u tehničkom mandatu, po prvi put je Ministarstvo kulture i turizma odvojeno od omladine i sporta, čime je stvorena posebna institucija s jasnim mandatom posvećenim razvoju turizma.
U odgovoru za RSE, iz Ministarstva navode da ovo institucionalno razdvajanje pokazuje veću posvećenost Vlade da turizam tretira kao zaseban sektor i da ojača njegov razvoj.
Ipak, priznaju da izazova ima mnogo – od infrastrukture i smještajnih kapaciteta, pa sve do radne snage, međunarodne promocije i produženja turističke sezone na cijelu godinu.
"U saradnji s međunarodnim partnerima i lokalnim vlastima, cilj je proširenje mreže staza koje povezuju glavne turističke destinacije, kao i uspostavljanje viših sigurnosnih standarda i usluga za posjetioce", navodi se u odgovoru.
Iz Ministarstva dodaju da planiranje destinacija i uključivanje lokalnih zajednica ostaju ključni za dugoročni uspjeh turističkog sektora.
Priprema tradicionalnog šarskog sira u jednoj lokalnoj porodici (fotoarhiv)
Međutim, na terenu se problem smještajnih kapaciteta često pojavljuje kao konkretna prepreka za razvoj planinskog turizma.
"Ima turista koji otkazuju putovanja jer ne mogu pronaći mjesto za spavanje", kaže Behrami.
Prema njegovom mišljenju, to ujedno pokazuje i neiskorišteni ekonomski potencijal planinskih područja, gdje bi razvoj turizma mogao donijeti direktnu korist lokalnim zajednicama.
Za turiste poput Mariusza Zarembe, upravo ta autentičnost ostaje jedno od najvećih bogatstava Kosova.
"Na Kosovu pronalazim ono što mi ponekad nedostaje: planine, šume, pravu domaću hranu i gostoprimstvo zbog kojeg se osjećaš gotovo kao dio porodice. To je vjerovatno najveći kompliment koji možete dati nekoj stranoj zemlji i njenim ljudima", zaključuje on.