Kontinuirano oklevanje Kosova da se pridruži projektima za američki gas, koje su Sjedinjene Američke Države nedavno pokrenule, izazvalo je zabrinutost u zemlji zbog mogućih ekonomskih, energetskih i političkih posledica.
Dok je Vlada premijera u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija (Albin) i dalje rezervisana po tom pitanju, stručnjaci upozoravaju da bi neangažovanje moglo da izostavi Kosovo iz strateških investicija, ograniči mu alternative za snabdevanje energijom i utiče na odnose s njegovim glavnim saveznikom, SAD.
Od ambasade SAD u Prištini do privrednih komora zemlje i opozicije, uporno stižu pozivi da se Kosovo uključi u američke projekte za tečan prirodni gas (LNG).
Čitajte:
Američki gas kao test energetske politike KosovaDa li Kosovo ima luksuz da odbije takve projekte?
Nipošto, kaže Adrijan Štuni (Adrian Shtuni), stručnjak za spoljnu politiku i bezbednost sa sedištem u Vašingtonu.
On u izjavi za RSE naglašava da Kosovo nema luksuz da postigne "autogol" na ekonomskom, bezbednosnom i strateškom planu.
"Odbijanje ne bi samo da bi pretvorilo Kosovo u izolovano energetsko ostrvo na Balkanu... već bi se to dogodilo u najgorem mogućem trenutku, upravo kada globalno energetsko tržište prolazi kroz strukturnu krizu snabdevanja i vrtoglavi rast cena zbog geopolitičkih sukoba", podvlači Štuni.
Zemlje poput Albanije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske već su se angažovale u takvim američkim gasnim projektima.
Vlada Kosova u tehničkom mandatu nije odgovorila na pitanja RSE-a o tome da li razmatra pozive za pridruživanje tim projektima, niti kakvu će odluku doneti.
Oko 90 odsto električne energije na Kosovu proizvodi se u dve termoelektrane na ugalj, Kosovu A i Kosovu B.
Ogromna većina električne energije proizvedene na Kosovu potiče iz uglja, dok se njen nedostatak uglavnom pokriva iz uvoza.
Stručnjaci procenjuju da bi odbijanje američkih gasnih projekata samo produbilo zavisnost od zastarelog sistema za proizvodnju struje, kao i od uvoza po sve višim cenama.
Čitajte:
SAD želi promijeniti energetsku kartu BalkanaBurim Ejupi, direktor Instituta za razvojnu politiku (INDEP) u Prištini objašnjava da bi Kosovo moglo da se poveže na projekat za američki gas iz Grčke, preko susedne Severne Makedonije.
Međutim, ako ne postane deo tog projekta, Kosovo bi izgubilo veoma veliku priliku u pogledu ekonomskog razvoja, smatra on.
Ejupi kaže da strani investitori, posebno u oblasti tehnologije, žele da investiraju u zemlju u kojoj postoji stabilno snabdevanje električnom energijom.
"Prisustvo američkog gasa, pored energetske bezbednosti, predstavljalo bi i garanciju za investicije", naglašava Ejupi za RSE.
Štuni dotle insistira da Kosovo "ne sme" sebe da isključi iz jedne tako važne inicijative za region.
"Ovde ne govorimo o tehničkoj infrastrukturi, već o novoj energetskoj arhitekturi u regionu, gde će prisustvo SAD, integrisano sa zemljama Evropske unije, služiti kao strateška protivteža Rusiji", naglašava on.
On ocenjuje da je gasni projekat strateška inicijativa, zbog čega bi eventualno odbijanje Kosova bilo "višestruko kratkovido i skupo".
Vlada Kosova koju vodi Aljbin Kurti rezervisana je u pogledu uključivanja zemlje u inicijative za američki gas.
Šta bi Kosovo rizikovalo u odnosima sa SAD?
Odnosi Kosova s njegovim najvećim saveznikom dostigli su najnižu tačku u poslednjih godina i neki od Kurtijevih poteza čak su doveli do suspenzije početka ključnog strateškog dijaloga.
Ti odnosi bi se mogli dodatno da se pogoršaju ako zemlja odluči da se ne uključi u američke gasne projekte, jer, prema rečima Štunija, SAD vide energetsku saradnju kao jedan od glavnih stubova partnerstva sa zemljama u regionu.
Kao primer, on navodi odbijanje Kurtijeve Vlade 2021. godine da prihvati projekta vredan oko 200 miliona dolara za izgradnju gasne infrastrukture, koji je finansirala američka Korporacija Milenijumski izazov (Millennium Challenge Corporation - MCC) .
"Pitanje je, gde je ta zelena revolucija posle pet godina? Kosovo je i dalje tamo gde je bilo. Najadekvatniji pristup je postepena tranzicija, a ne dramatična revolucija, odnosno postepeno napuštanje uglja uz pomoć gasa", naglašava ovaj ekspert.
On veruje da bi, ako Kosovo ponovo ignoriše projekat od suštinskog značaja za partnerstvo SAD na Balkanu, "odbijanje u Vašingtonu neće biti protumačeno kao puka slučajnost, bez ikakvih posledica".
S druge strane, Fron Nahzi, autor knjige "Etničke interesne grupe i spoljna politika SAD", rekao je za RSE da bi takvo odbijanje moglo da ograniči mogućnosti Kosova za buduću ekonomsku saradnju sa SAD.
"U najmanju ruku, to bi moglo da ojača percepciju da Kosovo nerado učestvuje u širim regionalnim inicijativama koje podržava njegov najvažniji strateški saveznik", naglašava Nahzi.
Čitajte:
Mreža vrijedna milijarde na Balkanu i jedna upadljiva praznina: KosovoTime bi Kosovo propustilo priliku da se pokaže kao aktivan partner koji doprinosi regionalnom razvoju, energetskoj bezbednosti i ograničavanju ruskog i kineskog uticaja u jugoistočnoj Evropi, zaključuje Nahzi.
Štuni dotle upozorava da bi posledice odbijanja američkog gasnog projekta prevazišle okvire odnosa SAD i Kosova.
On smatra da bi potencijalno odbijanje predstavljalo prepreku na putu Kosova ka integracijama.
"Uključivanje Kosova u regionalne energetske koridore samo po sebi ima strateški značaj, jer donosi de facto integraciju sa zemljama regiona, NATO-om, EU i Zapadom. Čak i s onima koje ga ne priznaju, poput Grčke", objašnjava Štuni.
Stoga, pita on, zar integracija nije ambicija i strateški cilj Kosova?