Sažetak
- Nenad Rašić opisuje vlast u Srbiji kao "diktaturu na delu" i povezuje svoju podršku studentima koji protestuju sa suprotstavljanjem režimu Aleksandra Vučića.
- U memorandumu objavljenom prošlog meseca, studentski pokret u Srbiji, koji on politički podržava, tretira Kosovo kao "sastavni deo Srbije".
- Ova situacija stvara političku dilemu, pošto je podrška pokretu koji zastupa takve stavove o Kosovu u suprotnosti s pozicijom kosovskih institucija, čiji je Rašić deo.
"U Srbiji imamo diktaturu na delu, koja u jednom trenutku mora da padne".
Ovako Nenad Rašić opisuje vlast u Beogradu i istovremeno opravdava podršku koju njegova partija Za slobodu, pravdu i opstanak pruža studentima koji protestuju u Srbiji.
U videu objavljenom 4. juna na društvenim mrežama, ta partija, koja učestvuje na prevremenim parlamentarnim izborima 7. juna na Kosovu, izrazila je solidarnost sa studentima koji se mesecima protive režimu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
"Ja ne odustajem i zato ostajem", glasila je poruka koja je pratila video.
Rašić je u dva mandata bio ministar u kosovskoj Vladi koju je predvodio Aljbin Kurti (Albin).
Na prethodnim parlamentarnim izborima, njegova partija je osvojila i jedno od deset mesta rezervisanih za srpsku zajednicu u kosovskoj skupštini.
Na izborima u nedelju ona će bitu jedini rival Srpskoj listi – najvećoj partiji kosovskih Srba koja uživa podršku zvaničnog Beograda.
Rašić je RSE rekao da podrška studentima u Srbiji nije samo politička, već i moralna i društvena.
On ih smatra "adekvatnom političkom snagom", ali, pre svega, intelektualnom snagom koja prkosi sistemu s "autoritarnim crtama".
U tom kontekstu, Rašić direktno povezuje studentski pokret u Srbiji s jednim delom političke stvarnosti na Kosovu, opisujući Srpsku listu kao de fakto politički produžetak Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS).
"Mi (i studenti u Srbiji) imamo zajedničkog protivnika", kaže on.
"Ceo taj društveni fenomen, koji su studenti izgradili u poslednje vreme, jeste nešto što zaslužuje podršku iz svakog ugla – bilo kao pojedinci, bilo kao politička partija", dodaje Rašić.
Paradoksalan diskurs ili politička kalkulacija?
Međutim, ova njegova podrška otvara očiglednu političku dilemu.
Studentski pokret u Srbiji, koji je najavio ulazak u politiku, objavio je prošlog meseca memorandum u kojem se Kosovo definiše kao "sastavni deo Srbije" – što je izazvalo reakcije javnosti koja ga podržava.
Dokument se direktno poziva na Ustav Srbije iz 2006. godine, koji u preambuli sadrži tu formulaciju, iako je Kosovo nezavisna i međunarodno priznata država od 2008. godine
Takve tvrdnje stalno opovrgavaju i kosovske vlasti, koje naglašavaju da normalizacija odnosa sa susednom državom treba da se postigne na osnovu međusobnog priznanja.
I upravo se tu javlja dilema: da li se Rašić sebe dovodi u kontradiktornu poziciju?
On odbacuje takvo tumačenje. Prema njegovim rečima, studenti nemaju drugi prostor osim da se pozovu na pravni okvir države u kojoj deluju, dok je njihov stvarni fokus "miroljubiva" politika i demokratske promene.
"Formalni stavovi (u memorandumu) koje su deklarisali, mislim da u ovom trenutku nisu važni i ne bi ih trebalo posmatrati na način kao da su oni sada nekakvi nacionalisti... Ne, vi kao osnovu morate uzeti tu miroljubivu politiku koju studenti predstavljaju", kaže Rašić.
On ne kaže da podržava memorandum pokreta studenata koji protestuju u Srbiji.
Prema njegovim rečima, taj dokument nema pravno obavezujući karakter, već više predstavlja stratešku političku deklaraciju.
"Kada dođe trenutak za proces, razgovaraćemo o tome. Ako se studenti transformišu u politički subjekt i pobede na narednim izborima u Srbiji, tada će se otvoriti i druge teme koje mogu imati suštinski značaj", kaže Rašić.
RSE je pokušao da dobije komentar od kosovske Vlade u tehničkom mandatu u vezi s Rašićevim izjavama i njegove podrške studentskom pokretu u Srbiji, ali do objavljivanja ovog članka nije stigao odgovor.
Ko i zašto protestuje u Srbiji?
Protesti u Srbiji počeli su krajem 2024. godine, prvobitno sa zahtevom za odgovornost posle pogibije 16 ljudi usled urušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Posle toga, oni su se proširili i na zahtev za raspisivanje novih izbora.
Povremeno su proteste pratili sukobi i nasilni incidenti.
Takođe, zabeleženi su i slučajevi u kojima su grupe Srba s Kosova putovale u Srbiju da podrže demonstrante ili vladu predsednika Srbije.
Transparenti i simboli vezani za Kosovo takođe su se često pojavljivali na ovim protestima, uključujući zastave s mapom Kosova i natpisom "Nema predaje".
Za politikologa Ognjena Gogića iz Beograda, predizborni diskurs Rašićeve partije, uključujući i podršku studentskom pokretu u Srbiji, predstavlja čist "izborni marketing".
Prema njegovim rečima, Rašić cilja na određeni segment srpskog biračkog tela na Kosovu: na one koji se protive politici predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Srpske liste.
"Ima Srba na Kosovu koji su protiv Vučića i njihov broj nije mali. o je poruka koju on šalje. Svi oni koji podržavaju proteste studenata u Srbiji imaju zamerke na račun vlasti i veruju da je Srpska lista korumpirana i fokusirana na ličnu korist. Istu poruku prenose i studenti koji protestuju protiv Vučića", kaže Gogić za RSE.
On ne veruje da Rašić podržava sadržaj memoranduma studentskog pokreta, koji tretira Kosovo kao deo Srbije. Međutim, uprkos tome, upozorava da takav stav nosi sa sobom političku cenu.
"On rizikuje da Kurti odbije da sarađuje s njim ako bude viđen kao da podržava pokret koji ima takav stav. To je realan rizik, ali bez rizika nema ni glasova. A ti glasovi su mu potrebni jer je na ivici – da li će osigurati mandat u Skupštini ili ne", kaže Gogić.
Prema njegovim rečima, to nije izolovana praksa – slične strategije, zasnovane na izbornim kalkulacijama i političkoj fleksibilnosti, koristili su i drugi subjekti, uključujući Srpsku listu na prethodnim izborima.
"Ceo ovaj diskurs se svodi na vrstu političke snalažljivosti – kreiranje dvosmislenih poruka koje mogu privući podršku različitih grupa birača", zaključuje Gogić.