Policija Kosova saopštila je u petak da je izvršila pretres kuće M. J. u Zubinom Potoku i pronašla te zaplijenila dokaze koji svjedoče da je bio "mobilisan i aktivan tokom ratnog perioda u bivšoj jugoslovenskoj vojsci".
M. J. je zajedno sa M. B. uhapšen 28. jula, pod sumnjom za krivično djelo "ratni zločini protiv civilnog stanovništva".
Specijalno tužilaštvo je izvijestilo da je njihovo hapšenje povezano sa iskopavanjima koja se vrše u Zubinom Potoku, gdje se sumnja na masovnu grobnicu i vjeruje da se tu nalaze žrtve posljednjeg rata na Kosovu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sumnje na masovnu grobnicu bude nadu za 'grupu mitrovačkih intelektualaca'
U međuvremenu, policija je navela da u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom nastavlja sa provođenjem intenzivnih istraga u vezi sa dvojicom uhapšenih.
"Slučaj nastavljaju da tretiraju relevantni policijski timovi, dok Policija Kosova ostaje posvećena da u saradnji sa pravosudnim organima tretira sve krivične slučajeve, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine", saopštila je Policija Kosova.
Glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Kosova Bljerim Isufaj (Blerim) potvrdio je 30. jula da su tokom iskopavanja pronađeni posmrtni ostaci na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica ljudskog porijekla.
Prema njegovim riječima, identifikacija žrtava zahtijevat će vrijeme, jer će posmrtni ostaci biti podvrgnuti DNK analizi.
Kosovske institucije sumnjaju da bi lokacija mogla biti povezana sa nestankom "grupe mitrovačkih intelektualaca".
Vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti (Albin) izjavio je 29. jula da je to prva pretpostavka institucija, ali je naglasio da će identitet pronađenih posmrtnih ostataka moći da bude potvrđen tek po okončanju svih istražnih procedura.
U aprilu 1999. godine na sjeveru Kosova nestala su 23 albanska civila, među kojima su bili ljekari, profesori, advokati i drugi ugledni građani.
Nekoliko dana nakon početka iskopavanja u Zubinom Potoku, u Srbiji je 30. jula uhapšena jedna osoba pod sumnjom za "špijunažu".
Kosovski ministar rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Andin Hoti rekao je da R.T. (1980), iz Istoka na Kosovu, uhapšen u Srbiji nakon što je pomogao u otkrivanju masovne grobnice na Kosovu.
više:
Šta se zna o arhivama koje Kosovo traži da Srbija otvori?EU: Sudbina nestalih važan element dijaloga Beograda i Prištine'Blago onim obiteljima koje su pronašle svoje članove': 27 godina čekanja na nestalog brata na KosovuKurti: Više od 12.000 dokumentiranih žrtava rata, na Srbiju izvršiti pritisak da otvori arhiveFond za humanitarno pravo Kosova i Fond za humanitarno pravo Srbije saopštili su da provjera informacije o masovnoj grobnici u Malom Kaluđeru traje duže od dvije decenije.
U njihovim saopštenjima je navedeno da je informacija o mogućoj masovnoj grobnici u tom selu javno dostupna od 7. januara 2013. godine, kada je dnevni kosovski list na albanskom jeziku Zeri (Zëri) objavio izjavu R.T. o ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tijela u dolini sela Mali Kaluđer.
Navedeno je da je R.T. dao izjavu istražiteljima UNMIK-a i Policiji Kosova 7. februara 2003. godine.
Nema zvanične potvrde da li je riječ o istoj osobi R.T. koja je uhapšena u Kraljevu i svjedoku o grobnici na sjeveru Kosova.
Institut za zločine počinjene tokom rata na Kosovu objavio je 29. jula preliminarni izvještaj u kojem se navodi da je dokumentovano 12.230 žrtava rata na Kosovu, u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine.
Više od 1.500 osoba, većinom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji.