Predsednica Skupštine Kosova Aljbulena Hadžiju (Albulena Haxhiu) u subotu je zvanično preuzela funkciju vršioca dužnosti predsednika zemlje, pošto dosadašnjoj predsednici Vjosi Osmani mandat ističe u ponoć.
Osmani je predala funkciju Hadžiju u subotu popodne na ceremoniji u njenoj kancelariji u Prištini.
Osmani je rekla da je srećna što dužnost ostavlja u ruke žene i da se nada da će i naredni predsednik zemlje biti žena.
"Biti šef države i istovremeno voditi spoljnu politiku zemlje, vojsku države i predstavljati jedinstvo naroda su izuzetne odgovornosti", rekla je Osmani.
Hadžiju je zahvalila Osmani na radu tokom njenog petogodišnjeg mandata i rekla da se nada da će Skupština što pre izabrati novog predsednika.
"Razumem odgovornost i ustavne obaveze i obećavam da ću delovati u skladu s Ustavom i važećim zakonima", rekla je Hadžiju prilikom preuzimanja funkcije.
Ona je preuzela funkciju vršioca dužnosti predsednice zemlje pošto Skupština nije uspela da izabere novog predsednika na vreme, a Osmani nije imala podršku poslanika za drugi mandat.
Prema Ustavu Kosova, ako predsednik ne bude izabran na vreme ili mesto ostane upražnjeno, predsednik Skupštine se imenuje za vršioca dužnosti predsednika na period ne duži od šest meseci, dok se ne izabere novi predsednik države.
Prošle nedelje, Ustavni sud je dao poslanicima rok do 28. aprila da izaberu novog predsednika. Ako to ne urade u ustavnom roku, Kosovo će na prevremene parlamentarne izbore, koji moraju biti održani u roku od 45 dana.
Čitajte:
'Ko sluša zemlju koja ne može izabrati predsjednika?'Iako je ustavni rok počeo da teče prošle nedelje, parlamentarne stranke nisu preduzele nikakave korake ka postizanju saglasnosti oko imena koje bi imalo potrebnu podršku da bude novi predsednik zemlje.
Kandidati koje je ranije predložila vladajuća partija premijera Aljbina Kurtija (Albin), Pokret Samoopredeljenje, nisu dobili potrebnu podršku.
Predsednik Kosova se bira dvotrećinskom većinom glasova u prva dva kruga ili sa 61 glasom u trećem krugu, ali je potrebno prisustvo 80 poslanika da bi sednica mogla da se održi.
Kurti je u petak rekao da je u kontaktu s dva lidera najvećih opozicionih stranaka po pitanju predsednika i najavio je sastanke s njima sledeće nedelje.
"U komunikaciji sam i kontaktiram se s predsednicima Demokratske partije Kosova (DPK) i Demokratskog saveza Kosova (DSK). Sastanci će biti održani sledeće nedelje", rekao je Kurti za RTV 21.
Kurti je održao odvojene sastanke s predsednikom DPK Bedrijem Hamzom i predsednikom DSK Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku) pre nego što je pitanje izbora predsednika upućeno najvišem sudu zemlje, ali strane nisu postigle dogovor.
Mandat Osmani
Osmani je izabrana za predsednicu u aprilu 2021. godine, posle ubedljive pobede Kurtijeve partije na izborima te godine, koja je nastupala na zajedničkoj listi sa strankom Osmani.
Ona je šesta predsednica Kosova.
Nekoliko meseci pre isteka njenog petogodišnjeg mandata, Osmani je u decembru rekla za Radio Slobodna Evropa da želi drugi mandat.
Čitajte:
Kosovo pred političkim ispitom: Kompromis ili nova kriza?Međutim, razlaz s Kurtijem onemogućio je njen ponovni izbor.
Kurtijevo Samoopredeljenje je u decembru ostvarilo još veću pobedu nego 2021. godine, osvojivši 51 odsto glasova, odnosno 57 mesta u Skupštini.
On je rekao da Osmani ne bi dobila potrebnih 80 glasova ako bi bila stavljena na glasanje u Skupštini kao glavna kandidatkinja njegove partije.
Opozicione stranke nisu podržale Osmani, optužujući je da tokom svog mandata nije bila ujedinjujuća figura i da je držala stranu Kurtija. Kasnije je Samoopredeljenje saopštio da joj je ponudilo potpise za kandidaturu, nakon što je predstavilo Glauka Konjufcu, ministra spoljnih poslova, kao svog kandidata za predsednika.
Čitajte:
Razlozi za raskol između Osmani i KurtijaNjen tim je to isprva negirao, ali je kasnije naveo da joj Samoopredeljenje nije obećalo i glasove.
Osmani je jasno stavila do znanja da neće odustati od politike uprkos neuspehu da bude ponovo izabrana za predsednicu.
S obzirom na to da su velike šanse da Kosovo ponovo ide na izbore, očekuje se da će ona učestvovati na njima.
Osmani će verovatno ostati upamćena po priznanjima koja je donela zemlji 2025. godine.
Četiri države su priznale nezavisnost Kosova tokom te godine: Bahami, Sudan, Kenija i Sirija.
Ta priznanja su usledila posle usporavanja tempa priznavanja Kosova poslednjih godina. Pre njih, poslednja zemlja koja ga je priznala bio je Izrael 2021. godine.