Odnosi Ukrajine i Srbije nisu strateški, ali obostrani interesi koji su približili dve zemlje takođe utiču na način na koji Kijev tretira pitanje nezavisnosti Kosova, kažu stručnjaci za Radio Slobodna Evropa.
Cela ova rasprava pokrenuta je posle prve zvanične posete ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu, gde je rekao da poštuje teritorijalni integritet svojih partnera i da stav Ukrajine o proglašenju nezavisnosti Kosova "ostaje nepromenjen".
Katerina Šimkevič, ekspertkinja u Analitičkom centru za balkanske studije sa sedištem u Ukrajini, kaže da Kijev saradnju s Beogradom vidi kao korisnu za snabdevanje municijom, odnose s Evropskom unijom i nastojanja da se Srbija, makar i delimično, približi Zapadu.
Dok je Srbiji, kaže ona, potrebno poboljšanje odnosa s Nemačkom i Francuskom pa Ukrajinu vidi kao most ka EU, Ukrajina ima konkretne interese u pogledu isporuke oružja i municije i želi da održi kanal komunikacije sa zemljom koja je tradicionalno proruska.
"Ukrajina jasno razume da je Srbija proruska zemlja, ali reći Briselu da nećemo sarađivati sa Srbijom nije izvodljiva opcija", kaže Šimkevič za Radio Slobodna Evropa.
Čitajte:
Izjava Zelenskog u Beogradu o Kosovu izazvala reakcije u Prištini, Tirani i UkrajiniSličan stav iznosi Jevhen Mahda, izvršni direktor Instituta za svetsku politiku u Kijevu.
On ističe da se Ukrajina i Srbija ne mogu nazvati strateškim partnerima i procenjuje da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapravo taj koji je imao najviše koristi od posete Zelenskog.
Ipak, Mahda ne isključuje da i Ukrajina ima interese u tom odnosu.
"Ukratko, (Ukrajina dobija) isporuke municije i mogućnosti korišćenja Srbije kao kanala za pregovore s Rusijom", kaže on za RSE.
I u tu jednačinu interesa ulazi i pitanje Kosova, pri čemu je to što ga Ukrajina ne priznaje bila jedna od tačaka razgovora tokom posete Zelenskog Beogradu.
Premijer Kosova Aljbin Kurti i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u Jerevanu tokom samita Evropske političke zajednice u maju 2026.
Zašto Ukrajina ne priznaje Kosovo?
Kijev svoj stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova obrazlaže pozivajući se na princip teritorijalnog integriteta, kao i strahom da bi Rusija to priznanje mogla da iskoristi kao presedan za okupirane ukrajinske teritorije.
Kosovo, međutim, tvrdi da poređenje ne stoji: Međunarodni sud pravde je 2010. utvrdio da proglašenje nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo.
U analizi koje je ove nedelje objavio Kosovski centar za bezbednosne studije, Ramadan Iljazi (Ilazi) argumentuje da Kosovo i ukrajinske teritorije pod okupacijom Rusije nisu uporedivi slučajevi i da Ukrajina ne bi trebalo da stvara "fiktivne paralele" između njih.
Kosovo je, kako on navodi, steklo nezavisnost posle godina represije, rata, intervencije NATO-a i dugotrajnog međunarodnog procesa za utvrđivanje statusa. Krim je, s druge strane, Rusija okupirala i anektirala uz upotrebu vojne sile.
Profesor studija mira i sukoba Gezim Visoka (Gëzim) s Univerziteta u Dablinu takođe stavlja ovu razliku u centar svoje kritike.
Prema njegovim rečima, "ne postoje paralele između Kosova i okupiranih ukrajinskih teritorija" i za Ukrajinu bi bilo bolje da prizna Kosovo nego da stvara poređenja koja na kraju mogu ići u prilog interesima Rusije za opravdavanje okupaciju ukrajinskih teritorija.
"U tom kontekstu, mislim da nepotreban i neprijateljski komentar Ukrajine o nezavisnosti Kosova ne samo da daje legitimitet opstruktivnom pristupu Srbije, već pruža i dodatno opravdanje za pet država članica EU koje još nisu priznale Kosovo", kaže on za RSE.
Taj argument istakao je ministra spoljnih poslova i dijaspore Kosova u tehničkom mandatu Glauk Konjufca, rekavši da je država Kosovo rođena iz borbe naroda za slobodu i da je oslobođenje 1999. došlo je posle "godina sistematskog ugnjetavanja i genocidne kampanje Miloševićevog režima".
"Ono što je usledilo nije bio čin aneksije, okupacije ili teritorijalnog osvajanja, već sveobuhvatan međunarodni proces pod administracijom Ujedinjenih nacija i uz međunarodno posredovanje o konačnom statusu Kosova", rekao je Konjufca pre nekoliko dana.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta ljudi u Prištini kažu o Ukrajini nakon izjava Zelenskog o Kosovu?
Pored toga, Visoka kaže da je Kosovo učinilo dovoljno za Ukrajinu da bi Kijev razmotrio priznanje, iako priznaje da ukrajinska odluka može zavisiti od ishoda rata i strateškog pravca kojim će ta zemlja krenuti.
"Nezadovoljstvo i reakcija Kosova na izjavu Zelenskog u Beogradu su odmereni i razumljivi. Postoji granica jednostrane podrške Ukrajini i Kosovo je možda već dostiglo tu tačku", kaže Visoka.
Kosovo podrža Ukrajinu od početka ruske invazije, usklađujući se sa zapadnim sankcijama, pružajući pomoć i smeštaj Ukrajincima i dajući političku podršku Kijevu.
Međutim, za Katerinu Šimkevič iz Analitičkog centra za balkanske studije, reakcija na izjavu Zelenskog je "neopravdana".
"Ukrajinske vlasti nikada nisu obećale da će priznati Kosovo. To možda jeste gorka istina, ali je istina", kaže ona za RSE.
Čitajte:
Predsednik ukrajinskog parlamentarnog odbora objašnjava zašto Ukrajina ne priznaje Kosovo: Krim, Srbija i municijaŠimkevič navodi da za Ukrajinu zabrinutost nije povezana samo sa Srbijom, ona je povezana i s načinom na koji Rusija koristi Kosovo kao presedan. Moskva je, objašnjava ona, koristila savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu kako bi potkrepila svoje argumente o Krimu, Donjecku i Lugansku. Donjeck i Lugansk su dva regiona na istoku Ukrajine za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala, ali koji su međunarodno priznati kao deo ukrajinske teritorije.
Tako da za Kijev, kako ona kaže, postoji realna dilema: priznanje Kosova možda neće imati direktne posledice po odnose s većinom zemalja, ali bi Rusiji moglo dati još jedan propagandni argument.
"To bi moglo da stvori još veći haos u međunarodnom sistemu, što bi potencijalno moglo dovesti do građanskih ratova, daljeg erodiranja ili čak potpunog uništenja principa međunarodnog prava", kaže ona.
Mahda kao jedinu posledicu ističe mogućnost pogoršanja odnosa s državama EU koje trenutno ne priznaju Kosovo.
"Unutar Ukrajine, priznanje nezavisnosti Kosova neće imati negativne posledice", dodaje on, navodeći da se u to uverio tokom svoje posete Kosovu u decembru prošle godine.
Međutim, Šimkevič naglašava da nepriznavanje nije sprečilo Ukrajinu da gradi sve bliže odnose s Kosovom.
Ona pominje saradnju u okviru misije ukrajinskih mirovnjaka u KFOR-u do 2022, priznavanje kosovskih pasoša u humanitarne svrhe, ekonomske i trgovinske veze, kao i mreže stručnjaka koji rade na suzbijanju propagande i dezinformacija.
Ukrajina je 2025. imenovala i predstavnika Trgovinske komore za Albaniji i na Kosovu.
U intervjuu za RSE u ponedeljak, šef Odbora za spoljnu politiku ukrajinskog parlamenta Aleksandar Merežko rekao je da bi se stav o nezavisnosti Kosova mogao promeniti posle završetka rata u Ukrajini, u zavisnosti od "stava Evropske unije i njenih država članica".