Lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti (Albin) i lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) na sastanku u utorak razgovarali su o potencijalnom profilu koji bi trebalo da ima novi šef države i najavili da bi na narednom sastanku mogli da govore o konkretnim imenima.
Posle dvočasovnog sastanka u prostorijama parlamenta, Kurti i Abdidžiku su izjavili da postoji spremnost dve partije da postignu dogovor oko izbora imena za predsednika.
"Danas smo detaljno i duboko razgovarali o kriterijumima i standardima koje bi predsednička figura trebalo da ima", rekao je Kurti.
Kurti je rekao da je sastanak protekao u pozitivnoj atmosferi i dodao da je kod druge strane video volju da zemlja dobije novog predsednika.
On je naveo da trenutno ne može da govori o konkretnim imenima.
"Želimo zaslužnog, ustavnog predsednika ili predsednicu, koji odražava vrednosti našeg društva, koji je doprineo narodu i u određenoj profesiji, i na taj način ne izaziva dileme u pogledu uloge, funkcije i plemenite dužnosti koju će morati da obavlja u narednih pet godina", rekao je Kurti.
Abdidžiku je rekao da će obe partije sprovesti unutarstrančke razgovore, a da će na narednom sastanku razgovarati o konkretnim imenima.
"Postoji obostrana volja o tome kako bi trebalo da izgleda novi predsednik ili predsednica zemlje", rekao je lider DSK-a.
Abdidžiku je dodao da je uveren da se za mesto predsednika može pronaći zaslužna ličnost.
Čitajte:
Kosovo rizikuje trajni višemilionski gubitak iz EU zbog institucionalne krizePrema stavu DSK-a, novi predsednik treba da bude ličnost koja voli Republiku, štiti je i sprovodi političko jedinstvo, kako to zahteva Ustav. Abdidžiku je rekao da su se strane dogovorile o tim principima.
"Ne želimo beznačajnog predsednika, već ličnost koja je poštovana i koja s dostojanstvom obavlja najvišu državnu funkciju. Uveren sam da Kosovo ima takve ličnosti", rekao je Abdidžiku, ponavljajući da njegova partija ne traži ništa zauzvrat, već samo "institucionalnu stabilnost".
Demokratska partija Kosova i Alijansa su odbile nekoliko Kurtijevih poziva za sastanke, ali je lider Pokreta Samoopredeljenje rekao da je i dalje spreman da se sastane s te dve partije po pitanju predsednika.
"Međutim, okolnost u kojoj se nalazimo je nametnuta okolnost, u kojom smo Pokret Samoopredeljenje i DSK intenzivno započeli veoma ozbiljne razgovore (po pitanju predsednika)", rekao je Kurti.
Sastanak je održan nekoliko dana pošto je Abdidžiku objavio da ne želi politički sporazum s Kurtijem o formiranju novih institucija, ali je dodao da je otvoren za podršku konsenzualnom, nestranačkom kandidatu za mesto šefa države.
Kurti je posle te Abdidžikuove izjave tražio da se partije sastanu i razgovaraju o konkretnim imenima za novog šefa države.
Kurtijevo Samoopredeljenje i Abdidžikuov DSK pregovarali su o sporazumu o zajedničkom upravljanju. Međutim, Abdidžiku se odustao od učešća u izvršnoj vlasti navodeći da Kurtijeva ponuda za njega nije prihvatljiva.
DSK je tražio mesto predsednika i učešće u Vladi, tvrdeći da bi to donelo institucionalnu ravnotežu. Međutim, prema Abdidžikuovim rečima, Kurti mu je ponudio vođstvo tri ministarstva i mesto zamenika premijera.
Kosovo se nalazi u novoj institucionalnoj krizi posle vanrednih izbora 7. juna.
Skupština još nije konstituisana, iako je rok od 30 dana za završetak ovog procesa istekao 7. avgusta.
Pokret Samoopredeljenje je tražio da se postigne politički dogovor pre nastavka sednice, posebno o izboru sledećeg predsednika, dok Demokratska partija Kosova i Alijansa insistiraju da se Skupština konstituiše bez uslovljavanja ovog procesa pitanjem predsednika.
DSK je posle povlačenja zahteva da ima predsednika, saopštio da više nema razloga da se Skupština ne konstituiše i da se ne glasa o novoj izvršnoj vlasti.
Čitajte:
EU pozvala Kosovo na odgovornost i postizanje dogovora oko izbora predsednikaKurtijevo Samoopredeljenje je osvojilo dovoljno mandata da se konstituiše Skupštinu i izglasa nova vladi - računajući i na glasove partija iz nevećinskih zajednica.
Međutim, prisustvo 80 poslanika u Skupštini od 120 mesta je neophodno da bi glasanje za predsednika Kosova bilo validno.
Kurti je insistirao da novi šef države bude nestranačka i konsenzualna ličnost.
Junski izbori su sazvani upravo zbog pitanja predsednika, pošto stranke nisu uspele da postignu konsenzus, nakon što je u aprilu istekao petogodišnji mandat Vjose Osmani na čelu države.