Devet uhapšenih za ratne zločine u Zubinom Potoku u vezi sa slučajem 'grupa intelektualaca'

Kosovski policajac tokom akcije u Zubinom Potoku. Fotografiju je objavilo Specijalno tužilaštvo Kosova.

Devet osoba uhapšeno je tokom operacije sprovedene u Zubinom Potoku na severu Kosova, pod sumnjom za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, saopštile su vlasti.

Operacija je povezana sa slučajem poznatim kao "Grupa intelektualaca".

Prema Specijalnom tužilaštvu i Kosovskoj policiji, operacija kodnog naziva "Dosije 23" izvedena je u ranim jutarnjim časovima u nedelju u Zubinom Potoku, na severu Kosova, naseljenom većinski srpskim stanovništvom. Vlasti nisu iznele više detalja o ovoj operaciji.

Međutim, operacija je usledila pošto je 19. septembra DNK analizom potvrđeno da posmrtni ostaci tri žrtve pronađene u masovnoj grobnici u Zubinom Potoku pripadaju "Grupi intelektualaca".

Čitajte:

Kurti: Potvrđen identitet tri žrtve iz masovnih grobnica u Zubinom Potoku, pripadaju 'Grupi intelektualaca'

Kasnije su članovi porodica potvrdili da je jedna od identifikovanih žrtava bio Idriz Recaj (Rrecaj).

Rekacija Srpske liste i Beograda

Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, saopštila je u reakciji na hapšenja zbog sumnje na ratne zločine, da su uneti "strah, nemir i neizvesnost" na severu Kosova.

"Ovo nije pravni postupak uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti i prava na odbranu već odmazda i (premijer Kosova Albin) Kurtijev način za progon Srba. Činjenica je da su Srbi u Zubinom Potoku poslednjih meseci pod užasnim terorom koji podseća na okupaciju", navodi se u saopštenju.

Srpska lista je dodala da javnosti nisu predočeni konkretni dokazi koji bi "opravdali ovakvo postupanje prema čitavim porodicama i lokalnim zajednicama".

Ta partija je tražila da se uhapšenima obezbedi nesmetan kontakt s advokatima i porodicama, te da postupak bude oslobođen političkog pritiska.

Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo navela je kosovski premijer poslao policiju da "uhapsi devet Srba pod izgovorom navodne umešanosti u ratni zločin" s ciljem, kako je navela da "izvrši dodatni pritisak na Zubin Potok, protera i zastraši preostali srpski narod u Ibarskom Kolašinu".

U saopštenju se navodi da su među privedenima muškarac od devedeset godina, i otac koji kod kuće ima dete sa smetnjama u razvoju.

"Masovna hapšenja postala su novi metod Prištine za odmazdu nad Srbima, a nedavna otkrića u Zubinom Potoku, Priština koristi kao izgovor za stigmatizaciju i lov na sve preostale Srbe", navela je Kancelarija dodajući da novi hapšenjima "Kurti želi da vodi i političku kampanju kojom nastoji da skrene pažnju prištinske javnosti sa haških optužnica vođama tzv. OVK".

Ko je bio u 'Grupi intelektialaca'?

"Grupu intelektualaca" činili su uglavnom građani iz Srbice i Mitrovice, koje su, prema navodima kosovskih vlasti, 19. aprila 1999. kidnapovale i nasilno odvele srpske snage.

Među 23 osobe iz ove grupe Albanaca bili su aktivisti, profesionalci i javne ličnosti iz oblasti Mitrovice koji su nestali na području Zubinog Potoka.

Kosovske vlasti su u avgustu vršile iskopavanja u Kaludru i Jabuki u Zubinom Potoku, gde su otkrile tri masovne grobnice i pronašle posmrtne ostatke najmanje 23 osobe. Potom su uzorci posmrtnih ostataka poslati u Hag u Holandiji radi identifikacije putem DNK analize.

Prema rečima kosovskog premijera Aljbina Kurtija (Albin), očekuje se da Kosovo u "narednim nedeljama" dobiti rezultate i za ostale uzorke koji su poslati u Hag na analizu.

Grobnice u Zubinom Potoku otkrivena su nakon dvogodišnje istrage u vezi sa sumnjama na ratne zločine, saopštilo je Specijalno tužilaštvo.

Čitajte:

'Nada i strah': Porodice nestalih na Kosovu s zebnjom čekaju rezultate ekshumacija

Prethodno su za ovaj slučaj uhapšene četiri osobe, identifikovane inicijalima J.R., M.J., R.K. i M.B., koje su osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.

Sva četiri osobe su u pritvoru. Jedan od uhapšenih, prema navodima vlasti, osumnjičen je da je u vreme rata bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije.

Prema Institutu za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999. godine, dok je dokumentovano ukupno 12.230 ratnih žrtava.

Kosovo je više puta tražilo od Srbije saradnju u rasvetljavanju sudbine nestalih osoba i pristup vojnim arhivama koje, prema navodima vlasti, mogu pomoći u identifikaciji lokacija potencijalnih grobnica.