Sažetak
- Iako je na Kosovu 5. decembra došlo do mirne predaje vlasti u četiri opštine na sjeveru sa srpskom većinom, čini se da države članice Evropske unije nisu usaglašene oko ukidanja kaznenih mjera.
- Već neko vrijeme, važne državne ličnosti na Kosovu, počevši od predsjednice, smatraju nastavak mjera potpuno nepravednim.
- Ali, da li bi Kosovo moglo učiniti više?
Kada je Evropska unija (EU) u ljeto 2023. godine uvela kaznene mjere protiv Kosova, kao posljedicu tenzija na sjeveru naseljenom većinski Srbima, one su opisane kao privremene, dok su uslovi za njihovo ukidanje bili jasni.
Zvaničnici na Kosovu insistiraju da su zahtjevi EU-a za ukidanje mjera koje su nanijele milionsku štetu zemlji ispunjeni: situacija na sjeveru je smirena, prisustvo policije u blizini opštinskih objekata na sjeveru je smanjeno, Srbi su učestvovali na izborima održanim ove godine, a mirna predaja vlasti u opštinama sa srpskom većinom je realizovana.
Međutim, posljednjih dana mediji na Kosovu, pozivajući se na izvore unutar EU-a, izvještavaju da zemlje poput Francuske i Italije, uz podršku Španije, Mađarske i Slovačke, nemaju volju za ukidanje sankcija.
Rikard Jozwiak, urednik za Evropu Radija Slobodna Evropa (RSE) u Pragu, kaže da je tačno da se o pitanju neukidanja svih mjera protiv Kosova raspravljalo u Briselu ove sedmice, te da su Francuska i Italija zagovornici ideje da se ukine samo 50 posto mjera.
Prema njegovim riječima, Pariz insistira na ovom stavu jer želi da Beograd otvori poglavlja za članstvo u EU, i nezadovoljan je što drugi blokiraju proces.
"Postoji i opšti argument da Brisel ne može dati ovaj 'poklon' [premijeru Kosova u ostavci, Albinu] Kurtiju prije izbora 28. decembra. Da li je ovaj argument opravdan ili ne, dovode u pitanje drugi, budući da je glavna opoziciona stranka [Demokratska partija Kosova] nedavno poslala pismo [šefici EU-a, Ursuli] Von der Leyen, tražeći potpuno ukidanje [mjera] odmah. Dakle, ne percipira se kao poklon Kurtiju od strane bilo koga, osim malog broja država EU-a", kaže Jozwiak.
Mjere EU-a su uvedene kao posljedica tenzija na sjeveru naseljenom većinski Srbima, koje su kulminirale nasiljem između srpskih demonstranata i snaga sigurnosti, uključujući međunarodne trupe.
Portparolka Evropske unije rekla je za RSE da evropski blok namjerava nastaviti proces ukidanja mjera, koji je djelimično započeo u maju ove godine.
Prema njenim riječima, Brisel je spreman da sarađuje s vlastima Kosova čim budu izabrane, a blok očekuje od Kosova da se vrati na put potrebnih reformi povezanih s EU-om.
Međutim, za Vladu Kosova u ostavci, vanredni parlamentarni izbori nemaju nikakve veze s mjerama.
"Svako dalje odlaganje samo produbljuje apsurdnost mjera i narušava kredibilitet EU-a. Naš stav je da mjere treba ukinuti odmah i u potpunosti", kaže Klisman Kadiu, savjetnik za medije zamjenika premijera u ostavci, Besnika Bislimija, u nekoliko pisanih odgovora za RSE.
I predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, izjavila je na sastanku ove sedmice s izvjestiocem za Kosovo u Evropskom parlamentu, Riho Terrasom, da nastavak kaznenih mjera ostaje "neobjašnjiv, nepravedan i nerazuman".
Terras je također rekao da mjere treba ukinuti odmah.
Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, na sastanku s izvjestiocem za Kosovo u Evropskom parlamentu, Riho Terrasom.
Može li Kosovo učiniti više?
Opisujući nastavak mjera EU-a kao potpuni apsurd, Besar Gërgi iz Grupe za pravne i političke studije (GLPS) kaže da je Kosovo izgubilo mnogo vremena ove godine zbog nedostatka novih institucija i da je moglo više raditi na ukidanju mjera.
Gërgi vjeruje da je formiranje novih institucija preduslov za ukidanje mjera, dok komunikacija s državama koje oklijevaju treba biti prioritet. Prema njegovim riječima, politika se danas ne vodi na osnovu moralnih razmatranja, već isključivo zbog političkih interesa.
"Nova vlada mora aktivno raditi s saveznicima, tokom ove godine nažalost nije bilo mnogo komunikacije, fokus je bio na stvaranju brojeva, što je dovelo do zastoja u vanjskoj politici Kosova. Dakle, ako govorimo o funkcionalnoj vladi, to je minimum koji je neophodan", kaže on za RSE, spominjući i potrebu usvajanja sporazuma s EU-om, poput Plana rasta, čim to bude moguće.
Prema njegovim riječima, vrijeme je izgubljeno i zato što se nije bavilo tehničkim aspektom evropskih integracija.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u 2022. godine, ali njegov zahtjev nikada nije razmatran, ostavljajući zemlju jedinom na Zapadnom Balkanu bez statusa kandidata za članstvo u bloku.
Gërgi vjeruje da je, osim nedostatka komunikacije, na povećanje stepena oklijevanja kod nekih zemalja uticalo i glasanje u Centralnoj izbornoj komisiji protiv učešća Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu, na parlamentarnim izborima.
Zastava Evropske unije i zastava Kosova.
Koliko je Kosovo oštećeno zbog mjera?
Prema analizi Instituta za napredne studije – GAP, mjere EU-a koštale su Kosovo oko 613,4 miliona eura u projektima koji su obustavljeni ili odgođeni na neodređeno vrijeme. Zbog isteka rokova, 7,1 milion eura je potpuno izgubljeno.
Najpogođeniji sektori uključuju zaštitu okoliša, sa 350 miliona eura, energetiku sa 114 miliona eura, digitalizaciju sa oko 57 miliona eura i kulturu sa 15 miliona eura.
Od ovih sredstava, oko 218 miliona eura bilo je namijenjeno projektima u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II i IPA III), a oko 395 miliona eura za projekte u okviru Investicionog okvira Evropske unije za region Zapadnog Balkana (WBIF).