Kako je Gaza postala predmet rasprave na Kosovu

Iako je Kosovo udaljeno oko 1.800 km od Gaze, tamošnji oružani sukob izazvao je snažnu reakciju u javnim debatama i društvenim mrežama u zemlji, od uvreda i napada, do prijetnji smrću.

Događaji 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti Hamasa - grupe koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku - prešli granicu s Izraelom, ubili više od 1.200 ljudi i otežali živote stotina drugih, izazvali su humanitarnu krizu u palestinskoj enklavi koja i dalje šokira svijet.

Više od dvije godine kasnije, nakon posredovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, Izrael i Hamas postigli su krhki prekid vatre, ali posljedice nasilja ostaju duboko ukorijenjene: oko 70.000 ubijenih Palestinaca u Gazi i podijeljen svijet između žrtava i napadača s obje strane.

Gledajte Prvi dani sporazuma u Gazi

U ovom kontekstu, rasprave na Kosovu, koje su počele odmah po izbijanju tog sukoba, nedavno su dodatno eskalirale nakon objavljivanja dokumentarca kosovskog novinara Kushtrima Sadikua (Kuštrim).

Prijetnje novinaru i javne reakcije

Tri dana prije prikazivanja dokumentarca na Televiziji Kanal 10, koji prati priče od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. kroz svjedočenja preživjelih i analizu situacije u Izraelu, Sadiku se počeo suočavati s različitim reakcijama u vezi sa sadržajem filma.

A nakon emitovanja dokumentarca počeo je dobijati prijetnje.

"Dobio sam prijetnje po život, koje sam prijavio Policiji i Tužilaštvu Kosova. Obavijestio sam i nekoliko prijateljskih ambasada", izjavio je Sadiku za Radio Slobodna Evropa.

Debata na lokalnim televizijama i društvenim mrežama odmah je postala žestoka.

U javnosti su izneseni različiti stavovi, a komentari su prerastali u oštre napade.

Asocijacija novinara Kosova (AGK) reagovala je pozivajući na to da se diskusija vodi unutar granica slobodne debate, bez prijetnji ličnoj sigurnosti.

Društvene mreže, teren polarizacije

Za stručnjake u ovoj oblasti, situacija nije jednostavna.

Profesor novinarstva na Univerzitetu u Prištini Alban Zeneli (Aljban Zenelji) ističe da je izraelsko-palestinski sukob jedan od najviše medijski praćenih na svijetu, te dodaje da su društvene mreže na Kosovu te koje se koriste kao alat za podjele.

"Komentari se ne filtriraju, rasprave se ne organizuju, a podjele se koriste za privlačenje publike i povećanje gledanosti. Lokalne televizije često pojačavaju ove tenzije kroz isječke svojih emisija na društvenim mrežama", kaže Zeneli za Radio Slobodna Evropa.

Čitajte: Od ratnih frontova do društvenih mreža: Kako nasilni ekstremizam pogađa Kosovo?

Ovaj model "ekonomije pažnje", prema njegovim riječima, ima stvarne posljedice: emotivne debate premašuju objektivnu analizu i racionalne argumente, pojačavajući podjele u društvu.

"Mislim da je ovo direktno povezano s načinom na koji se medijski posao obavlja na Kosovu, jer monetizacija sadržaja sa društvenih mreža stvara ovu logiku sukoba. U poslovnom modelu samih društvenih mreža dominira ekonomija pažnje, bez koje ove platforme nisu vrijedne", dodaje on.

Historijske i vjerske reakcije

Profesor historije na Univerzitetu u Prištini Mentor Hasani ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da je uključivanje Kosova u ovu raspravu povezano s mnogim faktorima: historijskim, vjerskim, političkim i geopolitičkim.

Prema njegovim riječima, Balkan, uključujući Kosovo, historijski je bio dio imperija sa globalnim dosegom, gdje su se formirali različiti vjerski i kulturni identiteti te sistemi vrijednosti koji i danas utiču na interpretaciju međunarodnih sukoba.

Ocjenjuje da su za kosovske Albance sjećanja na rat, nasilje i etničko čišćenje i dalje svježa, čak i skoro 27 godina nakon rata.

To iskustvo, prema njegovim riječima, direktno se odražava na reakcije na sukob u Gazi, gdje različiti pojedinci i grupe često iskazuju suosjećanje ili razumijevanje za jednu ili drugu stranu.

"Ljudi sukob čitaju kroz lično iskustvo - ko je žrtva, ko je agresor, ko ima moć, a ko je bespomoćan - što često dovodi do netačnih procjena", ističe on.

Sjećanja urezana u drvo: Spomenik u čast nestalih u ratu na Kosovu

Hasani dodaje da reakcije na društvenim mrežama, posebno one koje se odnose na podršku Palestincima, pored empatije prema žrtvama, imaju i vjersku dimenziju.

Iako tradicionalni islam i dalje dominira na Kosovu, Hasani upozorava na postojanje marginalnih grupa koje propovijedaju radikalne oblike religije i podstiču sukobe unutar zajednice.

"Ova emocionalnost, potaknuta slikama nasilja u Palestini, stvorila je prostor za instrumentalizaciju i širenje radikalnih ideja, ostavljajući i dojam antisemitizma na određenim nivoima", naglašava Hasani.

Ipak, dodaje, postoje i stavovi u javnim debatama koji podržavaju Izrael, a on ih vidi kao strateške i pragmatične.

"Ti ljudi vide takvu podršku kao dio orijentacije prema Zapadu i velikim silama, koje su odigrale odlučujuću ulogu u opstanku našeg naroda i društva", kaže Hasani.

Sukobi i emocije u online sferi

Za psihologa Dashamira Berxullija (Dašamir Berdžuli), sukobi u online prostoru često reflektuju i pojačavaju historijske i vjerske emocije.

Religijski orijentisani pojedinci ili grupe podržavaju palestinsko pitanje, dok drugi, pak, podržavaju Izrael, ističe on.

On upozorava da takav polarizovani diskurs može izazvati napetosti i u stvarnom životu, ako političko-intelektualne elite ovome ne budu pažljivije pristupile.

"Ne kažem da će (polarizacija društva) dovesti do određenih akcija. Ali, najvjerovatnije, kada se balon energije napuni, onda će - na ovaj ili onaj način - pući", ocjenjuje Berxulli za Radio Slobodna Evropa.

Obrazovanje i dijalog kao rješenje

Historičar Mentor Hasani smatra da predstavnici različitih zajednica, uključujući i vjerske, mogu imati važnu ulogu u sprečavanju produbljivanja društvene polarizacije.

Pozivajući se na podatke Agencije za statistiku Kosova, prema kojima se više od 93 posto građana izjašnjava kao muslimani, Hasani naglašava da Islamska zajednica Kosova može igrati ključnu ulogu u smirivanju situacije, posebno prema radikalnim grupama i njihovim antisemitskim stavovima.

"Islamska zajednica Kosova može igrati veliku ulogu, kao što je to činila u posljednjim godinama u suočavanju s tim strujama", kaže on.

Radio Slobodna Evropa obratio se Islamskoj zajednici Kosova za komentar u vezi s ovim polarizacijom društva. Do objavljivanja ovog članka odgovor nije uslijedio.

Čitajte: Proruski Telegram kanali kao 'informaciono oružje protiv Kosova'

S druge strane, diplomata Svjetskog jevrejskog kongresa za Kosovo Flori Zevi (Fljori) kaže za Radio Slobodna Evropa da su debate o Gazi jasan pokazatelj potrebe za većim medijskim obrazovanjem, interdisciplinarnim pristupom i odgovornim javnim dijalogom.

Prema njegovim riječima, dokumentarac novinara Sadikua pokrenuo je ključnu diskusiju, međutim, reakcije na film ukazuju na izazove s kojima se društvo suočava u nastojanju da razdvoji činjenice od emocija i analizu od ideološkog pozicioniranja.

Zevi kaže da u javnom diskursu glasovi koji pozivaju na mir i dijalog blijede, dok dominiraju slogani koji, u svom historijsko-ideološkom kontekstu, negiraju pravo Izraela i jevrejskog naroda na postojanje.

"Kada se politička kritika pretvori u kolektivnu demonizaciju, onda smo prešli granicu od legitimne debate do diskriminacije i etničke ili vjerske mržnje. Upravo iz tog razloga, obrazovanje je ključno", kaže Zevi.

Mir se ne gradi destruktivnim sloganima, već empatijom, znanjem i moralnom odgovornošću, zaključuje Zevi.