Komitet UN za prava dijeteta saopštio je u utorak 12. oktobra da ne može odmah da donese odluku o tužbi švedske tinejdžerke Grete Tunberg i drugih da nereagovanje država na klimatske promjene krši dječija prava, uz obrazloženje da slučaj prvo treba da iznesu pred nacionalne sudove.
Tužba je podnesena 2019. godine, od kada Komitet vodi saslušanja i diskusije.
Petnaest aktivista tvrde da su Francuska, Turska, Brazil, Njemačka i Argentina decenijama upoznate o rizicima klimatskih promjena, ali da nisu smanjili emisije štetnih gasova.
Ovaj slučaj je jedan od sve većeg broja sporova u vezi s klimatskih promjena koji se pozivaju na ljudska prava i i smatra se da postavlja važan presedan.
Čitajte: Greta Tunberg: EU se predajeKomitet, sastavljen od 18 nezavisnih stručnjaka za ljudska prava, zaključio je da je uspostavljena "dovoljna uzročna veza" između značajne štete koju su djeca pretrpjela i djela ili propusta pet država.
Međutim, prihvatilo je argumente pet zemalja da su djeca trebala prvo pokušati pokrenuti slučajeve pred svojim nacionalnim sudovima.
"U nekim ste aspektima bili uspješni, ali u nekima niste", rekao je Komitet mladim aktivistima u pismu u kojem je pozdravio njihovu "hrabrost i odlučnost".
"Nadamo se da ćete biti osnaženi pozitivnim aspektima ove odluke, te da ćete nastaviti djelovati u svojim zemljama i regijama i na međunarodnom planu u borbi za pravdu u pogledu klimatskih promjena", navodi se u saopštenju.
Čitajte: Zašto se zagađenje vazduha povezuje sa mentalnim bolestima?Jedan važan detalj presude bio je da je Komitet utvrdio da može rješavati slučajeve čak i ako djeca u drugoj zemlji osjete štetne posljedice emisije iz jedne zemlje.
Aktivisti dolaze iz 12 zemalja: Argentine, Brazila, Francuske, Njemačke, Indije, Palaua, Maršalovih ostrva, Nigerije, Južne Afrike, Švedske, Tunisa i Sjedinjenih Država.
Čitajte: Udvostručen broj dana u godini kada temperature prelaze 50 stepeniKomitet prati pridržavanje država potpisnica konvencije iz 1989. koja je proglasila neprikosnovena građanska, ekonomska, politička i kulturna prava djece. Konvencija ima 196 država potpisnica.
Manji broj zemalja, 48, složilo se s protokolom koji dozvoljava djeci da traže odštetu prema konvenciji, a to uključuje pet zemalja koje su ispitanici u ovom slučaju.
Čitajte: UN izveštaj o klimatskim promenama: Crveni alarm za čovečanstvo