ijNeko će morati da plati štetu koju je prouzrokovala sve nestabilnija vremenska situacija u Evropi, a pošto je najveći dio tih ekonomskih gubitaka neosiguran, to će pasti na teret javne kase ukoliko se ne preduzmu hitne mjere.
Ovogodišnji šumski požari u jugozapadnoj Evropi i teške poplave koje su pogodile Španiju 2024. godine i Njemačku i njene susjede 2021. godine pokazuju kako klimatska šteta doprinosi listi opterećenja evropskih finansija, koja već uključuje veće izdatke za odbranu i rastuće troškove povezane sa starenjem stanovništva.
Čitajte:
Od požara do suše: Rekordne vrućine pogađaju Evropu i prijete proizvodnji hrane"Problem je što se sve češće dešavaju", rekao je Federiko Bariga-Salazar, šef odjeljenja za mjerenje kreditnog rejtinga država za Zapadnu Evropu u agenciji Fitch, o katastrofama koje su se do sada uglavnom smatrale skupim jednokratnim budžetskim potezima, a ne redovnim troškovima.
"Ako je vlada već fiskalno stegnuta, to znači da stvara određene političke kompromise", rekao je o pritisku koji takvi ekonomski gubici vrše na druge stavke potrošnje.
Ako je trenutni obim fiskalnog udara vjerovatno prilično mali, sve je veće prihvatanje da će on samo postati veći u regionu kontinenta koji se zagrijeva najbrže na svijetu.
Ekstremni uslovi povezani sa vremenom i klimom prouzrokovali su ekonomske gubitke od procijenjenih 822 milijarde eura u Evropskoj uniji između 1980. i 2024. godine, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, pri čemu je četvrtina te štete nastala samo u posljednje četiri godine.
Javni deficiti širom eurozone već iznose u prosjeku oko tri posto BDP-a. Bariga-Salazar je naveo procjene da poplave u Španiji iz 2024. godine, najgore poplave u Evropi u posljednjih pet decenija, znače troškove obnove od 0,7 procentnih poena proizvodnje od 2024. do 2026. godine.
Čitajte:
Povlačenje Dunava pred klimatskim promenamaŠtaviše, samo četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih sa klimatskim promjenama je osigurana u EU, a pokriće u nekim zemljama je ispod pet posto, procjenjuje EU. Neki se plaše da će nivo osiguranja samo opadati kao udio u ukupnim troškovima kako se ekstremni vremenski događaji dešavaju sve češće.
"Mislim da ovo samo znači da što više imate ovih rizika, to će manje biti osigurani", rekao je David Zahn, šef odjeljenja za evropske obveznice u kompaniji Franklin Templeton. "Ovo je veliki problem i uticaće na neke zemlje sa jedan do dva posto BDP-a.“
Grupa eksperata u ekonomskoj organizaciji Bruegel je izračunala da, dok je većina štete od poplava 2021. godine bila pokrivena osiguranjem u Belgiji, nizak nivo osiguranja u Njemačkoj značio je da su se morala koristiti javna sredstva od 30 milijardi eura za najveći dio štete.
Prilagođavanje i podjela rizika
Sa prijedlozima Evropske unije za klimatsku otpornost i upravljanje rizicima koji treba da budu objavljeni ove jeseni, pažnja je usmjerena na moguća rješenja.
Grčka, čija je ekonomija zavisna od turizma posebno izložena riziku od toplotnih talasa i šumskih požara, traži načine da poveća pokriće osiguranjem, a istovremeno učini vodovodnu i energetsku infrastrukturu robusnijom u turističkim žarištima.
Nakon ogromnih poplava početkom 2026. godine, Portugal je najavio planove za uvođenje obaveznog osiguranja kuća, podržanog fondom za prirodne katastrofe i zemljotrese, i mehanizmom solidarnosti kako bi se garantovao univerzalni pristup.
Moguća privremena mjera za neke mogla bi biti pribjegavanje takozvanim katastrofalnim obveznicama, prema kojima investitori mogu dobiti prinose, ali i izgubiti dio ili cijelu glavnicu ako se dogodi unaprijed definisan događaj, poput uragana ili zemljotresa.
Čitajte:
Klimatske promene prave haos u globalnom vodenom ciklusu, navode UNZahn iz Franklina Templetona je primjetio da bi za državu ovo moglo da predstavlja kockanje: "Ako se događaj desi, odmah se isplati. Ali takođe biste mogli imati pet godina bez ičega, a samo biste isplaćivali osam posto godišnje".
Heather Grabbe, viša saradnica u Bruegelu, rekla je da vlade treba da uspostave aranžmane sistematičnije od jednokratnih urgentnih troškova, što rizikuje stvaranje izopačenog podsticaja za domaćinstva i preduzeća da ne sklapaju osiguranje.
"Sve vlade širom Evrope moraju da procijene svoju izloženost i naprave sveobuhvatne planove za smanjenje buduće štete kroz investicije u adaptaciju, kao i objedinjavanje rizika preko granica", rekla je Grabbe.
Brojne studije ističu kako rana ulaganja u povećanje otpornosti ekonomija na klimatske promjene mogu vremenom uštedjeti novac i izbjeći ono što je studija Univerziteta Oxford iz 2025. godine nazvala "zamkom investicija u adaptaciju", gdje ponovljene klimatske katastrofe povećavaju dug i tako ostavljaju manje novca za mjere zaštite.
Premijer španije Pedro Sanchez tvrdio je da bi zelene investicije u vrijednosti od 0,1 posto BDP-a mogle da spriječe ekonomske gubitke ukupno osam puta veće od toga i da izbjegnu gubitke poreskih prihoda koji iznose tri puta više od prvobitne investicije.
Evropska centralna banka (ECB) je predložila zajedničku javno-privatnu shemu reosiguranja EU koja objedinjuje privatne rizike od prirodnih katastrofa, uz podršku fonda EU za javno finansiranje prirodnih i klimatskih katastrofa.
Ali pitanje je da li će ovogodišnji toplotni talasi generisati političku volju da se preuzmu neki od početnih troškova takve akcije - i na nivou vlade i na nivou EU.
Portparol Evropske komisije rekao je da izvršna vlast EU razmatra načine za rješavanje problema jaza u osiguranju zaštite od klimatskih promjena kao dio paketa mjera koje treba da budu usvojene do kraja godine.