Kako iranski državni medij pokušava graditi utjecaj u BiH?

Ubrzo nakon što se svijetom proširila vijest da je u izraelsko-američkim napadima na Iran ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, koji je vodio zemlju skoro 40 godina, na email adrese medija u Sarajevu stigla je poruka iz Teherana.

Upućena je s adrese IRIB-a, Iranskog državnog medijskog servisa koji je pod sankcijama Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade zbog optužbi za širenje propagande i kršenje ljudskih prava.

U tom emailu, upućenom 1. marta, IRIB nudi i videosadržaje s onoga što su opisali kao "spontana masovna okupljanja naroda u raznim gradovima" nakon ubistva Hamneija.

Slično se događalo i nešto više od mjesec dana ranije.

Dok su vladine snage ubijale hiljade ljudi u gradovima Irana u antirežimskim protestima, IRIB Sarajevo je u saopćenjima slao materijale s provladinih skupova, organiziranim kao odgovor na nemire zbog široko rasprostranjenog nezadovoljstva ekonomskim stanjem u zemlji.

Izvještaj iranskog Ministarstva vanjskih podova, poslan 14. januara medijima u BiH, sadržavao je fotografije u vezi s, kako je navedeno, "nasilnim i terorističkim djelovanjima izgrednika u periodu od decembra 2025. do januara 2026.".

Demonstranti su uspoređeni s militantima terorističke grupe "Islamska država", a Sjedinjene Američke Države i neke zapadne zemlje kao podstrekači protesta.

Prema RSE analizi, IRIB-ova saopćenja nisu značajno prenošena na internet platformama bh. medija, a Meisam Mirhadi, koji se potpisuje kao predstavnik javnog iranskog emitera, nije želio razgovarati s RSE o tome kojim je medijima IRIB slao saopćenja i materijale.

IRIB, inače, skoro trideset godina radi u BiH, državi koja je kandidatkinja za članstvo EU, čiji je je odnos prema iranskoj državnoj informativnoj mreži jasan.

Objava na Telegramu tokom protesta u Iranu, januar 2026.

Zašto je IRIB sankcioniran?

Europska unija je u decembru 2022. uvela sankcije protiv osoba povezanih s IRIB-om navodeći da ta mreža ograničava slobodan protok informacija u Iranu i sudjeluje u organiziranju i emitiranju prisilnih priznanja kritičara režima, dobivenih zastrašivanjem i nasiljem.

BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU i ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), te je u obavezi usuglasiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja je nadležna za elektronske medije u BiH, kažu za RSE da do sada nisu zaprimali instrukcije od relevantnih institucija BiH po pitanju provođenja zabrane EU za pojedine strane programske sadržaje.

Sankcije IRIB-u uvedene su nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Iranke koja je preminula u policijskom pritvoru, 17. septembra 2022, gdje je bila pritvorena zbog navodnog kršenja iranskog kodeksa oblačenja koji od žena traži nošenje marame.

Nakon njene smrti, demonstranti su širom Irana mjesecima organizirali svakodnevne proteste, što je dovelo do pokreta koji je postao poznat kao "Žene, život, sloboda".

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija sankcionirao je u novembru 2022. šest zaposlenika IRIB-a, navodeći da je taj medij emitirao "stotine prisilnih priznanja pritvorenika".

Istaknuto je da IRIB i njegove podružnice, koji su pod američkim sankcijama od 2013., ne djeluju kao objektivni mediji, već kao ključni alat u kampanji masovnog suzbijanja i cenzure iranske vlade protiv vlastitog naroda.

Otkad i kako u BiH djeluje iranski medijski servis?

Javni medijski servis Irana najprije je distribuirao radijski program na bosanskom jeziku kroz testnu fazu u maju 1994. godine, ali se značajno razvio u godinama poslije rata.

Ubrzo je, 1995., s radom počela i iranska televizija, kao dio IRIB-a, pod imenom Sahar Balkan TV na bosanskom jeziku, koja djeluje i danas, dok je radijski program ugašen.

Osim na vlastitim digitalnim platformama, Sahar Balkan TV program emitira i na lokalnoj televiziji TV Vogošća u Sarajevu u dnevnom terminu u trajanju od nekoliko sati.

Iranska televizija Sahar Balkan ima zvanične naloge na Facebooku, X-u, Telegramu i Instagramu.

Najviše pratitelja televizija ima na Instagram nalogu, oko 30.000, na Facebooku stranicu prati oko 17.000, a aktivnosti na Telegram kanalu oko 3.500 korisnika. Na društvenoj mreži X nalog ima oko 500 pratitelja, a televizija ima i zvaničan YouTube nalog s nekoliko desetaka pratitelja.

Sadržaj je, uglavnom, fokusiran na pozitivnu sliku o iranskom režimu, uz kritike prema Zapadu i "cionističkom režimu". Broj objava pojačan je nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, kao i tokom antirežimskih protesta.

Osim prijevoda s iranskih državnih medija na perzijskom, Sahar Balkan producira i vijesti na bosanskom jeziku, a u studiju u Sarajevu intervjuira i osobe iz BiH koje uglavnom zastupaju prorežimske stavove.

Iz TV Vogošća, koja je javno poduzeće u vlasništvu Općine Vogošća, kažu da nemaju saznanja da je Sahar Balkan, kao dio IRIB-a, pod sankcijama EU.

"Radio-televizija Vogošća još od 1996. godine prenosi program Sahar Balkan u različitim formatima, vremenskim intervalima i terminima. Danas RTV Vogošća na komercijalnoj osnovi ustupa termin reemitovanja programa Sahar Balkan koji se emituje iz Teherana."

Prema javno dostupnim poslovnim registrima, Predstavništvo IRIB-a u Sarajevu registrirano je od augusta 2016. godine.

Iz IRIB-a nisu odgovorili na upit RSE o načinu poslovanja i produkciji sadržaja na bosanskom jeziku.

Sahar Balkan TV je dio IRIB-ove mreže Sahar Universal Network (SUN), koja emitira na jezicima uključujući dari, azerski, kurdski, urdu, bosanski i albanski.

Čitajte:

Balkan se suočava s novom nesigurnošću usred rata između SAD‑a i IranaOd Bliskog istoka do Kosova: I Bondstil tema nakon dešavanja u Iranu

Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar i autor monografije o vezama Balkana i Bliskog Istoka, objašnjava da Sahar TV većinu sadržaja priprema u Teheranu, a potom dostavlja medijima u svijetu.

"Iran dodjeljuje veliki broj stipendija stranim studentima, koji u završnim godinama studija prevode vijesti na svoje maternje jezike i prezentuju ih u studiju, nakon čega se gotove emisije šalju u njihove zemlje", objasnio je Karčić.

On dodaje da su iranske televizijske stanice prije 30-ak godina imale mnogo veće prisustvo.

"Sa malim brojem ljudi prevode saopćenja i šalju ih našim televizijama u nadi da će ih neko objaviti. Na kraju, sve zavisi od kritičkog razmišljanja naših urednika i novinara i od naše medijske pismenosti da razlikujemo propagandu od činjenica", kaže Karčić.

Platforme META-e, Facebook i Instagram, označile su Sahar Balkan kao "iranski državni mediji", što je istaknuto i na njihovim sadržajima.

Kako posluje Iranska državni servis?

Iranska državna radiotelevizija IRIB (Islamic Republic of Iran Broadcasting) jedini je ovlašteni radio-televizijski emiter u Iranu.

Osnovana je nakon Islamske revolucije 1979. godine i nalazi se pod direktnom kontrolom vrhovnog vođe, koji imenuje i razrješava direktora te ima snažan utjecaj i kroz nadzorni odbor od šest članova.

Financiran je iz državnog budžeta i prihoda od oglašavanja. Zapošljava između 30.000 i 50.000 ljudi, što je više nego, primjerice, BBC s oko 21.000 zaposlenih, prema Iran Internationalu, privatnom mediju na perzijskom sa sjedištem u Londonu.

IRIB nudi domaće i strane radijske i televizijske usluge, upravljajući s 12 domaćih televizijskih kanala, četiri međunarodna televizijska informativna kanala, šest satelitskih televizijskih kanala i 30 pokrajinskih televizijskih kanala.

Prema Al-Monitoru, IRIB vodi namjenske informativne kanale na engleskom, arapskom i španjolskom jeziku, a emitira program na više od 30 jezika, uključujući bosanski, azerbajdžanski, mandarinski, malajski i albanski.

IRIB surađuje i s Ministarstvom obavještajnih poslova (MOI) i Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), objavila je Fondacija za zaštitu demokratije.

'Neuspjeli pokušaji medijskog utjecaja'

Iran je tokom rata '90-ih u BiH pomagao Armiju RBiH i bosanske snage novcem, humanitarnom pomoći i oružjem, a u zemlju su slani i vojni savjetnici Iranske revolucionarne garde.

Nakon rata, pod pritiskom SAD-a, vlasti u Sarajevu smanjile su političke i sigurnosne veze s Teheranom, koje su danas, uglavnom, ograničene na kulturnu i akademsku suradnju, te rijetke političke kontakte.

Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar, kaže za RSE da je utjecaj Irana poslije rata u BiH slabio.

U posljednjih 30 godina Iran je, prema Karčiću, uložio mnogo novca pokušavajući ostvariti utjecaj kroz institute, fondacije, koledž, kao i medije poput televizijske kuće Sahar Balkan TV.

Prema njegovim riječima, IRIB je nakon rata želio ostvariti znatno veći utjecaj u BiH, poput onog koji ima u Jemen, Iraku ili Libanu.

"No, nakon rata tadašnji SFOR je izvršio snažan pritisak na bh. vlasti i ti odnosi su već 1998. značajno oslabljeni", navodi Karčić.

Prema njegovim riječima, IRIB u Sarajevu ima vrlo mali tim, dok se emisije, uglavnom, snimaju u Teheranu, a u drugim zemljama imaju mala dopisništva.

"Treba imati u vidu i kontekst. Svaka država, kada je u ratu, nastoji oblikovati narativ i prezentirati istinu kroz svoju perspektivu. Kao što to rade zapadne sile, tako to rade i istočne. Ima tu mnogo propagande i dezinformacija", ocjenjuje Karčić.

On, međutim, ne misli da je BiH mnogo važna da bi se Iran borio za veći utjecaj.

"Razumijem zašto se za utjecaj u regionu bore Rusija i Kina, koji traže prostor za širenje ili putem infrastrukturnih projekata ili medija, s obzirom na to da je SAD signalizirao da želi smanjiti angažman u Evropi, što je otvorilo prostor za druge aktere. No, ne razumijem šta Iran želi postići", kaže Karčić.

Čitajte:

Kosponzorisanje rezolucije o agresiji Irana može nanijeti štetu BiH, smatra Željko KomšićPodijeljena BiH bez jedinstvenog stava o sukobu na Bliskom IstokuUticaj Irana u BiH slab, tradicija odnosa duga

Alat propagande

Kako bi omogućio širenje međunarodnog programa, Teheran je za 2025. godinu utrostručio godišnji budžet IRIB-a i izdvojio oko 480 miliona dolara, navedeno je u analizi Fondacije za obranu demokracije iz Washingtona.

Predstavnica Fondacije Toby Dershowitz kazala je za RSE da materijali, koji se šalju putem stranih ureda IRIB-a, govore o nastojanju vlasti Irana da šire utjecaj IRIB-a u inozemstvu, uključujući Balkan.

"Domaće demonstracije na kojima su milioni Iranaca izašli na ulice protestirajući protiv represije svoje vlade prikazuju se kao neredi koje su potaknuli strani akteri. To je pristup koji zvaničnici režima ponavljaju kako u državnim medijima, tako i na međunarodnim kanalima", kazala je.

Dershowitz ističe da je taj obrazac korišten tokom posljednjih protesta protiv režima.

"Podsjeća me i na trenutak kada su iranski državni mediji lažno prikazivali ubistvo demonstrantice Nede Agha-Soltan Dvadesetšestogodišnja studentica Neda Aga Soltan ubijena je 2009., u vrijeme velikih prodemokratskih protesta poslije predsjedničkih izbora u Iranu.

Neda i desetine hiljada drugih pristalica opozicije okupili su se u centru Teherana uprkos zvaničnoj zabrani masovnih protesta koji su uslijedili nakon predsjedničkih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio tadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinejad.
Najmanje deset osoba je tog dana ubijeno, a više od stotinu ranjeno nakon što su sigurnosne snage razbile proteste.
Nedino ubistvo je snimljeno, a njena smrt je odjeknula svijetom i postaje simbol protesta i otpora režimu
Dokumentarni film državne televizije prikazan je u izvještaju emitiranom u januaru 2010. na Press TV-u, međunarodnom informativnom kanalu iranske televizije na engleskom jeziku.
U dokumentarcu je Neda prikazana kao strani agent koji je postao žrtva zavjere organizirane od stranih aktera i pristalica opozicije.

Teorija zavjere iznesena u dokumentarcu u skladu je s izjavama iranskih zvaničnika, koji su njenu smrt više puta opisivali kao "sumnjivu" i kao "unaprijed smišljen scenario" s ciljem da se okleveta Iran.
Iranski državni mediji naveli su da dokumentarac predstavlja "drugu stranu" Nedine smrti i dovodi u pitanje tvrdnje koje su iznijeli "zapadni mediji".2009. kao izmišljenu zavjeru zapadnih medija, iako je video njenog ubistva od pripadnika Basija postao viralan na društvenim mrežama", kaže Dershowitz.

Iz Fondacije kažu da su sankcije IRIB-u i njihovim ograncima uvedene i u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog njihove uloge u emitiranja prisilnih lažnih priznanja i gušenju otpora, a stranice povezane s IRIB-om uklonjene iz emitiranja.