Promjena režima, nafta i Hezbolah: Gdje se američki i izraelski prioriteti mogu razilaziti

Vozeći se pored blistavih nebodera u centru Tel Aviva, pažnju privlači ogroman video-bilbord dok se reklama mijenja s namirnica na golemi portret američkog predsjednika uz natpis: "Hvala ti, Bože, i Donalde Trumpe!"

Ova poruka svjedoči o izraelskoj zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Država u vojnim napadima na Iran. Izraelski zvaničnici su više puta naglašavali da su dvije zemlje usklađene.

"Saradnja je istorijska između američke vojske i IDF-a (Izraelskih odbrambenih snaga) te između izraelskog ratnog zrakoplovstva i američkog ratnog zrakoplovstva", rekao je 6. marta izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kao primjer toga koliko su dvije zemlje na istoj liniji.

Zaista postoji izuzetno bliska vojna i politička koordinacija. Ali postoje i područja u kojima se prioriteti razlikuju.

Iran pod kontinuiranim udarima SAD-a i Izraela, dok cilja druge zemlje Zaljeva

Kada se ovo završava?

Godinama je Netanyahu zagovarao ideju promjene režima u Iranu i izgleda da je i dalje posvećen tom cilju.

"Naša težnja je omogućiti iranskom narodu da zbaci jaram tiranije", rekao je 9. marta.

Ali većina analitičara vjeruje da se promjena režima ne može postići brzo, pa je Trumpova izjava kasnije tog dana, da bi rat mogao biti okončan "veoma uskoro", otvorila pitanje: Šta ako SAD izaberu raniji datum završetka nego Izrael?

"Sjedinjene Države su te koje određuju krajnji datum. Izrael je spreman da nastavi ove napade protiv islamskog režima. Mi smo također angažovani protiv Hezbollaha, zastupnika islamskog režima u Libanu. Mi bismo željeli nastaviti to. Ali prestat ćemo kada SAD kažu da moramo stati", rekla je za RSE 10. marta Miri Eisin, bivša zamjenica šefa Obavještajnog korpusa izraelske vojske.

"Postojali su veoma jasni ciljevi promjene režima, a vi to ne vidite u stvarnosti. Ali hajdemo biti realni. Tu postoji retorika političara i realnost vojske. Za vojsku svaki dodatni dan znači više ciljeva. Za političare, oni donose svoje odluke", dodala je Eisin, danas saradnica na Međunarodnom institutu za borbu protiv terorizma (ICT) na Univerzitetu Reichman u Tel Avivu.

Čitajte: Može li Trump da ostvari brzu pobedu u Iranu?

Ciljevi rata

Zapravo, nije u potpunosti jasno da li je promjena režima uopšte jedan od ciljeva SAD-a.

Kada je američki ministar odbrane Pete Hegseth nabrojao ciljeve rata nekoliko sati nakon što je RSE razgovarao s Eisin, nije je ni spomenuo.

"Prvo: uništiti njihove zalihe raketa, njihove lansere raketa i njihovu odbrambenu industrijsku bazu, rakete i njihovu sposobnost da ih proizvode. Drugo: uništiti njihovu mornaricu. I treće: trajno uskratiti Iranu nuklearno oružje, zauvijek", rekao je Hegseth dok je prolazio kroz ciljeve sukoba.

Trump je govorio o "bezuslovnoj predaji" i rekao da bi promjena režima bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti".

On je 10. marta izjavio da je "razočaran" što je iranski režim izabrao Mojtaba Khameneija da zamijeni svog pokojnog oca na mjestu vrhovnog vođe, ali je odbio reći šta bi Sjedinjene Države mogle poduzeti tim povodom.

RSE je razgovarao s više savjetnika u američkom Kongresu koji se bave nacionalnom sigurnošću u Vašingtonu, a koji su izrazili zabrinutost zbog mogućeg nesklada po ovom i drugim pitanjima.

"Izgleda da jedna vlada teži kolapsu režima", rekao je jedan republikanski savjetnik pod uslovom anonimnosti. "Druga kaže da ne, osim kad kaže da da. I tu je problem. Po ključnim ciljevima, nismo u potpunosti usklađeni."

U bilo kojem ratu, vremenski okvir obično zavisi od ciljeva koji se slijede. Slijedeći tri cilja koja je naveo Hegseth, pobjeda se može proglasiti i bez promjene režima.

Neki analitičari tvrde da bi Sjedinjene Države mogle preferirati raniji završetak operacija nego Izrael, ako cijene nafte previše porastu, jer dvije zemlje imaju različit prag tolerancije na taj pritisak.

Sarit Zehavi, čelnica telavivskog think-tanka Alma, rekla je da je iranska ratna strategija, i njeni napadi na države Zaljeva, usredsređena upravo na to.

"Cilj je bio stvoriti situaciju u kojoj Amerika neće dovršiti posao. Stvoriti situaciju u kojoj će zemlje Zaljeva zatražiti od Trumpa da zaustavi operacije", rekla je.

Čitajte: Pentagon: 140 američkih vojnika ranjeno u prvih 10 dana rata

Nafta

Bilo je i nagovještaja razilaženja oko vojnih ciljeva, pri čemu je Vašington navodno bio nezadovoljan izraelskim napadom na jedno iransko naftno postrojenje koji je prije nekoliko dana zasuo Teheran "crnom kišom".

Upitan o tome 10. marta, Hegseth je rekao da gađanje naftnih lokacija "nije nužno bio naš cilj".

Ali je odbacio ideju da Izrael uvlači Sjedinjene Države u operacije koje su protivne interesima Vašingtona: "Ne vuče nas niko ni u jednom smjeru. Mi vodimo, predsjednik vodi."

Na Kapitol Hilu, drugi savjetnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, upozorio je: "Uništavanje naftnih polja može uzdrmati energetska tržišta. Izrael to vidi kao način da se oslabi sposobnost Irana da finansira rat, ali za SAD postoji rizik da uvučemo globalnu ekonomiju u sukob. To je taktička pobjeda sa strateškim troškovima."

Uticajni republikanski senator Lindsey Graham je 1. marta to jasno poručio u objavi na društvenim mrežama. "Molim vas, budite oprezni u izboru ciljeva", napisao je, dodajući da će naftna ekonomija biti ključna za obnovu Irana.

Međutim, Yoel Guzonsky, bivši član izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je da su izraelski udari na iranska naftna postrojenja zapravo bili odmjereno "upozoravajuće upozorenje".

"I SAD i Izrael veoma paze da ne pogađaju glavne naftne instalacije u Iranu, jer znaju da bi iranski odgovor mogao biti usmjeren na države Zaljeva, i tada bismo vidjeli drugačiji scenario", rekao je, misleći na opasnost od budućih iranskih udara na naftnu industriju zemalja Zaljeva.

"Iran nije ni 'okrznio' naftna i gasna polja u Zaljevu", dodao je. "Možda Iran time sebi štedi još jedan korak ka dužem ratu."

Čitajte: Iran šalje poruku 'prkosa' izborom Modžtabe Hamneija za novog vrhovnog vođu

Hezbolah

Pitanje Hezbolaha, koji je u Sjedinjenim Državama označen kao teroristička organizacija, također ukazuje na to da Izrael i Bijela kuća imaju donekle različite prioritete u ovom ratu. Za Vašington, napad na Iran je na vrhu dnevnog reda. U Izraelu je Hezbolah prijetnja koja je mnogo bliže kući.

"Ljudi često ne razmišljaju o tome da se ja vozim na sjever i živim na sjeveru, i da možete biti 100 metara, a kamoli kilometar ili dva, od lokacija s kojih Hezbolah ispaljuje projektile. Dakle, za nas je to vrlo neposredna i stvarna opasnost", rekla je Eisin za RSE.

U izraelskim medijima posljednjih dana pojavile su se brojne procjene i predviđanja analitičara da se možda priprema mnogo veća kopnena ofanziva protiv Hezbolaha u Libanu.

Ali Eisin je dodala da to ne odvlači pažnju Izraela od rata s Iranom. Prema njenim riječima, Izrael uglavnom koristi različite vrste snaga u Libanu i također napada iranske ciljeve na tom području.

"Izrael je otvoreno napao prije nekoliko dana, u samom centru Bejruta, pripadnike Kudsa islamskog režima… Dakle, vidite tu kombinaciju. Napadamo islamski režim, različite vrste terorističkih vojnih kapaciteta, i u Libanu i u Iranu", rekla je.

Ali iz perspektive Vašingtona, računica je drugačija. "Iz američke perspektive, Hezbolah je problem posrednika, a ne direktna egzistencijalna prijetnja", rekao je jedan savjetnik u Kongresu.

Priredila: Elvisa Tatlić