Iran nedeljama insistira da ima pravo da naplaćuje međunarodnim brodovima prolaz kroz Ormuski moreuz, ključnu globalnu pomorsku rutu uz obalu Islamske Republike.
Sada su dve novinske agencije povezane s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC) iznele predloge koji pozivaju Teheran da ode korak dalje tako što će uvesti naknade globalnim tehnološkim kompanijama koje upravljaju podvodnim optičkim kablovima koji prolaze kroz uski plovni put između Persijskog zaliva i otvorenog mora.
Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji je Teheran praktično zatvorio otkako su SAD i Izrael pokrenuli bombardovanje 28. februara, ostaje ključna tačka spoticanja za okončanje rata. Teheran tvrdi da ima suverenitet nad strateškim plovnim putem, što međunarodna zajednica odbacuje.
Stručnjaci kažu da su predlozi koji pozivaju Iran da zahteva plaćanje za podmorske kablove ispod moreuza više pretnja nego održiv plan.
"Rizik od prekida podmorskih kablova uvek je bio tu, ali otvorena pretnja iz nacionalne države poput Irana povećava urgentnost", rekla je za RSE Isik Mater, direktorka istraživanja u organizaciji za praćenje interneta iz Londona NetBlocks.
Podvodni kablovi su uglavnom u vlasništvu i pod upravom međunarodnih tehnoloških kompanija poput Gugla (Google), Mete, Majkrosofta (Microsoft) i Amazona. Kablovi prenose SWIFT transakcije, klaud saobraćaj i opšte internet podatke između Azije, Evrope i Persijskog zaliva.
Ako bi podmorski kablovi koji prolaze kroz Ormuz bili prekinuti, uticaj na obične ljude širom Azije, Bliskog istoka i Evrope bio bi trenutan i obiman.
Striming servisi bi počeli da koče ili bi potpuno prestali da rade. Aplikacije za razmenu poruka bi se usporile ili bi se ugasile. Video pozivi bi se prekidali. Onlajn bankarstvo i plaćanja karticama mogli bi biti poremećeni. Usluge koje zavise od klauda – od imejla do sredstava za rad na kompjuteru – doživele bi pad kvaliteta.
Internet provajderi bi mogli da preusmere saobraćaj kroz ostale kablove ili satelite, ali kapacitet je ograničen, što znači manje brzine za sve čak i tamo gde bi opstala povezanost. Popravke obično traju nedeljama, ponekad i mesecima.
Šta je predloženo?
Novinske agencije Tasnim i Fars tvrde da Iran treba i da potvrdi suverenitet nad mrežom podmorskih kablova koji prolaze kroz moreuz i da monetizuje tu mrežu.
Pravni osnov za ove predloge oslanjaju se na Konvenciju UN o pravu mora (UNPM), koju je Iran potpisao, ali nikada nije ratifikovao.
Pozivajući se na Član 34, Tasnim tvrdi da prava na tranzitni prolaz data brodovima ne bacaju u senku suverena prava Irana nad morskim dnom. Na najužem delu moreuza, teritorijalne morske pretenzije Irana i Omana se potpuno preklapaju, što znači da se kablovi fizički nalaze na teritoriji na koju Iran polaže pravo.
Postavljanje kablova tamo bez ovlašćenja, tvrdi Tasnim, predstavlja "okupaciju iranskog tla pod vodom" i zahteva i licencu i naknade.
Čitajte:
Naknada za prolaz kroz Ormuz mogla bi da krši pomorsko pravo, kažu stručnjaciModel prihoda je donekle pozajmljen od Egipta, za koji Tasnim tvrdi da godišnje zarađuje stotine miliona dolara od podmorskih kablova koji prolaze kroz Suecki kanal.
Tasnim i Fars takođe tvrde da Iran treba da primora tehnološke gigante da formalno posluju po iranskom zakonu i da uđu u partnerstvo s iranskim tehnološkim kompanijama. Fars je eksplicitno opisao cilj kao pretvaranje iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom u "digitalnu polugu moći", pri čemu bi iranske firme kontrolisale održavanje i popravke kablova.
Da li to stoji?
Stručnjaci kažu da pravni argumenti koje su iznele iranske novinske agencije imaju značajne slabosti.
Iako priobalne države zadržavaju suverenitet nad svojim teritorijalnim morskim dnom, Tasnim ignoriše Član 79 UNMP-a, koji eksplicitno štiti pravo globalnih internet provajdera da postavljaju i održavaju podmorske kablove.
Mater iz NetBloksa je rekla da poređenje s Egiptom ima "ograničenu težinu" jer Kairo "izdaje licence za tranzit i tačke spajanja s kopnom na svojoj teritoriji, i ti sporazumi su sklopljeni dobrovoljno".
"Nasuprot tome, pozicija Irana je slabija i iako ima kontrolu nad svojim teritorijalnim vodama, ne poseduje značajan deo ruta", dodala je ona.
Mater je rekla da je "najveća crvena zastava" predloga poziv da se međunarodne tehnološke firme primoraju da formalno posluju po iranskom zakonu i da uđu u partnerstvo s iranskim tehnološkim kompanijama.
Prema iranskom zakonu, "komunikacije se obično kontrolišu i nadziru, čak i pre nego što se uzmu u obzir sankcije i geopolitičke barijere", rekla je ona.
"Zbog toga iranski zahtev deluje više kao naknada 'za zaštitu', slična onome što su radili s tankerima, daleko od bilo kakve vrste konvencionalnog sporazuma o licencama za tranzit koji obično viđamo u industriji", rekla je Mater.
Pre nego što je američka morska blokada Ormuskog moreuza uvedena sredinom aprila, Iran je naplaćivao komercijalnim brodovima do dva miliona dolara za tranzit kroz moreuz, premda je malo brodova prolazilo. Pomorski saobraćaj u moreuzu je zaustavljen od američke barikade.
Iran ima istoriju nametanja strogih ograničenja za korišćenje interneta. Vlasti su značajno ograničile internet od 28. februara i odbile su da obnove pristup od stupanja na snagu prekida vatre 8. aprila.
"Iranske vlasti nisu oklevale da prekinu povezanost svojih građana i mogu pokušati da prekinu spoljne veze ako zahtevi ne budu ispunjeni", rekla je Mater. "Iako međunarodni kablovi nisu pod direktnom kontrolom Irana, sabotaža sidrima brodova ili ronilačkih timova bila bi u okviru njihovih mogućnosti u moreuzu."