Po prvi put u posljednjih 36 godina, Iran se suočava s izborom novog vrhovnog vođe.
Do sada se to desilo samo jednom, 1989. godine, nakon smrti osnivača Islamske republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija, kada je ajatolah Ali Hamenei preuzeo vlast.
Homeini je umro prirodnom smrću, a Hamenei je ubijen prvog dana američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana 28. februara.
Sada se Skupština stručnjaka, koja broji 88 članova, mora tajno okupiti kako bi izabrala njegovog nasljednika.
Čitajte: Ko je bio ajatolah Ali Hamnei?Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, rekao je za Radio Slobodna Evropa da će budući vođa biti izabran prema jedinom kriteriju: političkoj pogodnosti.
Prema njegovim riječima, Skupština stručnjaka danas je "tijelo koje samo pečati odluke", a proces će biti vođen okolnostima, a ne dugoročnim planiranjem.
Tokom godina spominjala su se mnoga imena kao potencijalni nasljednici Hameneija, ali trenutno se tri kandidata smatraju glavnim favoritima.
Modžtaba Hamenei: Nasljednik iz dinastije
Ovog 56-godišnjeg drugog sina preminulog vrhovnog vođe već dugo opisuju kao "čuvara kapije".
Iako nikada nije obnašao formalnu državnu funkciju, mlađi Hamenei je dvije decenije proveo u središtu ureda svog oca, koordinirajući između klerikalne vlasti i Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Modžtaba Hamenei prisustvuje skupu u Teheranu povodom godišnjeg Dana snaga Kudsa, maj 2019.
Vjeruje se da ga podržava IRGC, a njegov izbor bi predstavljao potpun kontinuitet. Pristalice tvrde da ga bliska povezanost sa sigurnosnim aparatom čini jedinim kandidatom sposobnim održati red tokom aktivnog sukoba.
Međutim, njegovo uzdizanje moglo bi izazvati unutrašnje nezadovoljstvo, posebno među glavnim pristalicama Irana.
Kritičari tvrde da bi prelazak na "nasljednu vlast" predstavljao izdaju antimonarhističkih temelja Islamske revolucije iz 1979. godine.
"Dojam da sin naslijedi oca možda podsjeća na monarhiju", kaže za RSE Farzan Sabet, viši istraživač pri Ženevskom postdiplomskom institutu.
Jedan član Skupštine stručnjaka tvrdio je da je stariji Hamenei bio protiv ideje da njegov sin preuzme vlast.
Pored toga, relativno nizak vjersko-politički rang mladog Hameneija, hojatoleslam (visoka šiitska klerikalna titula), i dalje izaziva kontroverze.
Novinska agencija vezana za iranske vjerske škole od 2022. ga naziva ajatolahom, počasnim naslovom rezervisanim za visokorangiranu vjersko-političku elitu.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Nedavne istrage, uključujući izvještaj Bloomberga s kraja januara, otkrivaju veliki i tajni portfelj nekretnina povezan s mlađim Hameneijem, koji je pod američkim sankcijama od 2019. godine.
U izvještajima se navodi da je uspješno održavao i širio globalnu mrežu luksuzne imovine preko posrednika i fiktivnih kompanija.
Alireza Arafi: Sigurna opcija
Ajatolah Alireza Arafi (67) predstavlja tipičnog "čovjeka sistema".
Arafi, trenutno član tročlanog Privremenog vijeća za vodstvo, karijeru je gradio kroz sve institucije, od vođenja Univerziteta Al-Mustafa do rukovođenja sistemom iranskih vjerskih škola.
Alireza Arafi na sastanku Privremenog vijeća za vodstvo na nepoznatoj lokaciji, 2. marta 2026.
U politički život ušao je 2019. kada ga je Hamenei imenovao za jednog od šest vjersko-političkih vođa u moćnom Vijeću čuvara.
Arafi je siguran institucionalni izbor. Posjeduje potrebne klerikalne kvalifikacije i služio je kao odani administrator, bez javnih veza s domaćim represijama.
Prema Vatanki, Arafijev uspon nije bio slučajan. Njegova imenovanja na osjetljive pozicije pokazuju povjerenje Hameneija u njegove birokratske sposobnosti.
Opisao ga je kao "sposobnog pješadinca" koji bi vjerovatno dao prioritet opstanku Islamske republike nad ličnom karizmom.
U poređenju sa ličnostima poput šefa pravosuđa Golam-Hoseina Mohsenija-Edžeija, koji nosi ono što Vatanka naziva "previše krvi na svojim rukama", Arafi je administrator bez kriminala koji bi mogao imati podršku IRGC-a "radi kontinuiteta".
Iako je Arafi dobro poznat u vjerskim krugovima, on je daleko od poznatog imena za veliku većinu Iranaca. Nedostaje mu lična baza moći i mogao bi se boriti da stekne apsolutnu lojalnost IRGC-a.
Hasan Homeini: Neočekivani kandidat
Pedesettrogodišnji unuk osnivača Islamske republike simbol je potencijala "što je moglo biti". Umjereni vjersko-politički lider s bliskim vezama s reformističkim krugom dugo je marginaliziran od strane tvrdolinijaša.
Njegovo ime se ponovo pojavilo kao potencijalni kandidatski izbor za pomirenje, posebno nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da bi preferirao "umjerenijeg" lidera u Teheranu.
Hasan Homeini drži govor u Teheranu u aprilu 2021.
Za klerikalni sistem čija legitimnost erodira i koji se suočava s međunarodnom izolacijom, Homeini predstavlja moguću prekretnicu. Povezan je s reformističkim krugovima i zagovarao je društvene slobode i diplomatsku deeskalaciju.
Međutim, tvrdolinijaši ga baš i ne vole, do te mjere da je tokom govora 2022. zviždanje i uzvikivanje postalo toliko intenzivno da je Hamenei opomenuo one koji su ga ometali kada je nakon Homeinija izašao na binu.
Njegova diskvalifikacija 2016. godine od strane Vijeća čuvara za kandidaturu na izborima za Skupštinu stručnjaka sugerira da bi, da ga IRGC prihvati, Islamska republika morala biti u stanju gotovo potpunog kolapsa, gledajući ga kao posljednji "sigurnosni ventil", popularan izraz među kritičarima Islamske republike, kako bi se spriječila revolucija.
'Spasiti što se spasiti može'
Vatanka ističe da bi okolnosti bilo kojeg nasljeđivanja od prvog dana učinile ovu misiju uglavnom irelevantnom.
Preuzimanje zemlje pod vojnom prijetnjom, s iscrpljenim stanovništvom i ekonomijom pod velikim pritiskom, natjeralo bi čak i predanog ideologa na pragmatizam.
"Sada nije vrijeme za dodatno insistiranje", rekao je Vatanka. "Sada je vrijeme da se rat okonča, reorganizira i spasi ono što se spasiti može od zemlje."