Iranski ministar inostranih poslova signalizirao je spremnost da nastavi nuklearne pregovore sa Sjedinjenim Državama, dok je još jednom povukao čvrste crvene linije oko raketnog programa i odbrambenih kapaciteta Teherana.
U međuvremenu, regionalni posrednički napori se ubrzavaju usred eskalacije prijetnji predsjednika Donalda Trumpa.
Govoreći 30. januara u Istanbulu, ministar inostranih poslova Irana Abas Arakči rekao je da bi Teheran bio spreman da ponovo uđe u pregovore sa Vašingtonom ako se razgovori vode na onome što je opisao kao "fer i ravnopravna" osnova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim turskim kolegom, Arakči je rekao da je Iran otvoren za mjere "izgradnje povjerenja" u vezi sa njegovim nuklearnim programom, ali je naglasio da se o vojnom stavu Irana ne može pregovarati.
"Odbrambeni kapaciteti i rakete Irana nikada neće biti predmet bilo kakvih pregovora", rekao je on, dodajući da trenutno nisu planirani direktni razgovori između Teherana i Vašingtona.
Ove izjave dolaze u trenutku kada se diplomatske aktivnosti širom regiona intenziviraju kako bi se spriječila direktna konfrontacija između SAD i Irana.
Čitajte: Iran 'praktično ogoljen' ako SAD napadnu, ali može snažno da uzvratiTurski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, u telefonskom razgovoru sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, ponudio je usluge Ankare kao "posrednika" između Irana i Sjedinjenih Država.
Prema navodima kabinerta turskog predsjednika, Erdoan je rekao da je Ankara spremna da pomogne u smanjenju tenzija i rješavanju sporova, nakon čega je uslijedio lični sastanak kasnije 30. januara između Erdoana i Arakčija.
Iran je saopštio da je Pezeškijan rekao Erdoanu da će uspješni pregovori zavisiti od odustajanja od "ratnih i prijetećih akcija u regionu".
Ipak, analitičari kažu da stav Teherana odražava dugogodišnju krutost, a ne značajnu promjenu.
Ali Vaez, direktor iranskih projekata u Međunarodnoj kriznoj grupi, tvrdi da je iranski pregovarački stav ostao nepromijenjen od početka 2025. godine, uprkos rastućem pritisku.
"Islamska republika nije ni sposobna niti voljna da nauči kako da se nosi sa Donaldom Trumpom", rekao je Vaez za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, napominjući da su druge zemlje, od članica NATO saveza do regionalnih država, prilagodile svoj pristup Trumpovom pregovaračkom stilu kako bi unaprijedile svoje interese.
Trump je, sa svoje strane, podigao ulog. kada je 29. januara rekao da Iran mora da obustavi svoj nuklearni program i prestane da "ubija demonstrante", tvrdeći da su ti zahtjevi već preneseni iranskim zvaničnicima.
Dva dana ranije, objavio je da se "masivna armada" kreće ka Iranu, upozoravajući da bi mogao da djeluje "brzo i bijesni" ako bude potrebno, izražavajući nadu u "fer dogovor" koji bi ostavio Iran bez nuklearnog oružja.
Čitajte: Uoči mogućih američkih napada susedi Irana strepe od posledicaNjemački politički analitičar Mehran Barati vidi da Vašington slijedi dugoročnu strategiju usmjerenu na slabljenje Islamske Republike, a ne na zadavanje jednog odlučujućeg udarca.
"Sjedinjene Države žele da idu naprijed korak po korak i oslabe establišment", rekao je Barati za Radio Farda, tvrdeći da kontinuirani vojni pritisak, finansijsko praćenje državne imovine u inostranstvu i koordinisana diplomatska akcija ukazuju na napor da se promjene nametnu unutar sistema.
Barati je skeptičan da tursko posredovanje ili slične regionalne inicijative mogu spriječiti eskalaciju. Navodi da regionalne aktere prvenstveno vode sopstveni interesi, uključujući strah od izbjegličkih tokova i nestabilnosti, a ne povjerenje da će Teheran promijeniti svoje ponašanje.
"Svako je ušao u ovu stvar sa svojim posebnim ciljem", rekao je. "Ne mislim da je moguće spriječiti još jednu konfrontaciju".
Veez slično upozorava da su obje strane ćorsokaku. Trumpova metoda, kaže on, je da primijeni maksimalan pritisak, a zatim se zadovolji manjim, dok proglašava pobjedu. Međutim, "ne postoji dobra opcija za Sjedinjene Države, a ni za Islamsku Republiku". Za sada, dodao je, to ostavlja obje strane u pat poziciji.