Jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska prošle godine protjerala 18 ruskih diplomata jesu "prikriveni i nelegalni obavještajni rad većeg dijela osoblja" u ovoj zemlji, navodi se u novom izvještaju Sigurnosno obavještajne agencije (SOA).
"Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike", navodi se u osmom po redu Javnom izvješću hrvatske civilne obavještajne službe SOA za 2022. godinu.
Posebna je pozornost posvećena odnosima Hrvatske i Rusije od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine.
Tako se navodi da je ruska strana višekratno prozivala Hrvatsku zbog navodnih nekoliko stotina Hrvata u redovima ukrajinskih snaga, a da je u srpnju 2022. godine Rusija svrstala Hrvatsku na popis "neprijateljskih zemalja".
Kako se navodi "RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativnotehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi".
Prema dokumentu SOE "jedan od razloga protjerivanja 18 diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja Veleposlanstva Ruske Federacije u RH jest i prikriveni i nelegalni obavještajni rad u RH većeg dijela ovog osoblja, odnosno aktivnosti koje su u suprotnosti s odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima“.
Čitajte: Hrvatska zatražila odlazak 24 uposlenika Veleposlanstva RusijeU izvještaju se navodi kako je "strano obavještajno djelovanje usmjereno prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima u RH, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana".
Podsjeća se da se i u ranijim izvještajima navodilo da je "strano obavještajno djelovanje usmjereno i na prikupljanje podataka u sklopu hrvatskog članstva u EU i NATO-u" što je nastavljeno i u 2022. godini.
Protjerani ruski diplomat završio – u Srbiji
Jedan od ruskih diplomata protjeranih iz Hrvatske završio je, prema istraživanjima Radija Slobodna Europa (RSE), na istom poslu u Srbiji.
RSE je početkom ožujka objavio da je Rusija u godinu dana invazije na Ukrajinu pojačala svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji, nakon vala protjerivanja ruskih diplomata iz država članica EU tijekom 2022. godine.
Čitajte: Ekskluzivno: Ruske diplomate zbog špijunaže proterane iz EU, sada u SrbijiIstraživanje RSE pokazalo je kako su najmanje trojica protreranih diplomata sada akreditirani u Srbiji, od toga dvojica koji imaju veze sa ruskim obaveštajnim službama.
Povećan je i broj državno-sponzoriranih kibernetičkih napada, većinom povezanih s Rusijom.
"Tijekom 2022. godine otkriveno je 19 državno-sponzoriranih kibernetičkih napada, dok je u 2021. godini otkriveno njih 14. Većina otkrivenih državno-sponzoriranih APT (Advanced Persistent Threat – napredna ustrajna prijetnja) grupa je povezana s ruskim obavještajnim službama. Njihovi primarni ciljevi u RH i dalje su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo obrane, ali je skup ciljeva proširen u odnosu na ranije", navodi SOA.
SOA navodi kako se nastavlja "informacijsko djelovanje i plasiranje lažnih vijesti i narativa kojih je cilj prikazati RH kao državu koja destabilizira svoje okruženje te kao nevjerodostojnu članicu EU i NATO-a", a da se za plasiranje takvih informacija zloupotrebljava "medijske platforme pod krinkom istraživačkog novinarstva, ali i pojedini znanstveni instituti i pojedinci iz akademske zajednice čiji narativi ciljaju na akademsku, stručnu i političku javnost u euroatlantskoj zajednici država".
Također, navodi se da "antihrvatske, uz antizapadne i proruske, narative plasiraju i ruski portali koji djeluju na srpskom jeziku (RT Balkan i Sputnjik Srbija), a ciljaju na javno mnijenje svih država u okruženju.
Govoreći o ekstremizmu, SOA iznosi ocjenu kako u hrvatskom društvu "ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Ekstremne skupine u RH, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj sljedbenika".
Međutim, "u proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH", kaže se u dokumentu SOA-e.