Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači (Hashim Thaci) pozvao je građane Kosova da ostanu mirni nakon što su on i još trojica bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova osuđeni za ratne zločine.
Tačijev advokat, Luka Mišetić, prenio je poruku u kojoj je Tači zahvalio građanima na podršci i ocijenio presudu od 16. septembra kao nepravednu.
"Hašim Tači želi da izrazi iskrenu zahvalnost za ogromnu podršku koju su on, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići dobili od naroda Kosova i međunarodne zajednice, te poziva građane Kosova da ostanu mirni povodom jučerašnje nepravde", napisao je Mišetić na platformi X.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bivši lideri OVK osuđeni na 81 godinu zatvora za ratne zločine
Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu osudila su Tačija na 25 godina zatvora. Ista kazna izrečena je bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasnićiju, dok su bivši predsjednik parlamenta Kadri Veselji i bivši zastupnik Redžep Selimi osuđeni na 18, odnosno 13 godina zatvora.
Sva četvorica bivših komandanata OVK proglašena su krivim po četiri tačke optužnice za ratne zločine: nezakonito ili proizvoljno hapšenje i lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo. Oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti.
Žalba na presudu
Tačijev glavni branilac Luka Mišetić izjavio je da će na presudu biti uložena žalba Apelacionom sudu u Hagu, uz tvrdnju da je bilo značajnih pravnih i činjeničnih grešaka koje su "ugrozile" pravičnost suđenja.
Mišetić je napisao da je tokom suđenja odbrana izrazila zabrinutost u pogledu pravičnosti postupka, uključujući i "brojna pitanja koja su postavljali članovi sudskog vijeća, a koja nisu odavala utisak nepristrasnosti".
"Odbrana smatra da su intervencije suda prevazišle uobičajene okvire utvrđivanja istine, čime je narušen privid nepristrasnosti koji zahtjevaju međunarodni standardi pravosuđa. Taj nedostatak nepristrasnosti sada se odražava i u presudi sudskog vijeća", napisao je Mišetić.
Prema njegovim riječima, odbrana je tvrdila da se zaključci sudskog vijeća o krivici, utvrđeni van razumne sumnje, zasnivaju na nedovoljnim dokazima.
Tači negira umiješanost u bilo kakva ubistva
Pored toga, Mišetić je napomenuo da je u presudi izrečenoj 16. septembra sudsko vijeće javno konstatovalo da je Tači bio umešan u ubistvo Behajdina Alaćija.
To se dogodilo uprkos činjenici da je, prema Mišetićevim riječima, "svim stranama bilo naloženo da ne raspravljaju o slučaju gospodina Alaćija na javnim sjednicama, a sudsko vijeće je naložilo da svi iskazi u vezi sa tim slučajem ostanu povjerljivi". "Sudsko vijeće je javno proglasilo Tačija krivim za ubistvo, a istovremeno je dokaze koji potkrepljuju taj zaključak sakrilo od javnog uvida. Tači bi pozdravio takav javni uvid u dokaze", rekao je Mišetić, dodajući da Tači "izričito negira bilo kakvu umiješanost u to ubistvo".
Tokom izricanja presude, sudsko vijeće je navelo da je Tači odigrao ključnu ulogu u osmišljavanju i sprovođenju udruženog zločinačkog poduhvata, uz konstataciju da je lično učestvovao u nekim od zločina, uključujući i slučaj Behajdina Alaćija.
Odbrana Tačija izjavila je da će uložiti žalbu zbog povrede osnovnog prava na pravično suđenje.
Prema Zakonu o Specijalizovanim vijećima i Specijalizovanom tužilaštvu, postoje tri osnova za žalbu na prvostepene odluke: pravna greška koja čini presudu nevažećom, činjenična greška koja dovodi do pogrešne primene pravde ili greška u vezi sa izricanjem kazne.
Prema navodima timova odbrane, žalbeni postupak bi mogao da potraje godinama.
Lideri institucija i političkih stranaka na Kosovu ocijenili su osuđujuću presudu kao nepravednu.
Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi ta odluka u žalbenom postupku trebalo da bude preinačena u korist optuženog.
Četvorica bivših komandanata OVK nalaze se u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, kada je optužnica protiv njih objavljena.
Odluka u njihovom slučaju doneta je nakon saslušanja 273 svjedoka i razmatranja oko 5.500 dokaza.
Sudsko vijeće je utvrdilo da su Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići, zajedno sa drugim pojedincima iz rukovodstva OVK, težili postizanju nezavisnosti Kosova i uspostavljanju političke i institucionalne kontrole nad nezavisnim Kosovom.
Prema navodima suda u Hagu, radi ostvarivanja tih ciljeva, oni su dijelili stav da određene pojedince, koje su smatrali preprekama za svoje ciljeve, treba "ciljati", "eliminisati" ili "neutralisati".
Među tim pojedincima su, između ostalih, bili pripadnici ili predstavnici drugih političkih i vojnih snaga – posebno onih povezanih sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) i Oružanim snagama Republike Kosovo (FARK) – kao i osobe za koje se smatralo da su povezane sa srpskim vlastima, te pripadnici romske i srpske zajednice.
Sud je utvrdio da je taj zajednički cilj sprovođen putem ubistava, hapšenja i pritvaranja bez poštovanja zakonske procedure, kao i putem fizičkog i psihičkog zlostavljanja, zastrašivanja i upotrebe onoga što je u presudi nazvano "specijalnim ratovanjem".
Sudsko vijeće je konstatovalo da su sva četvorica pružila značajan doprinos ostvarivanju zajedničkog krivičnog cilja i, na osnovu toga, utvrdilo njihovu krivičnu odgovornost po četiri tačke optužnice za ratne zločine.