Prirodni gas ponovo u fokusu: Da li je Kosovo spremno za novu energetsku eru?

Proizvodnja električne energije iz prirodnog gasa godinama je bila dio javne debate na Kosovu, ali je često prolazila uz institucionalnu šutnju i bez konkretnih odluka.

Sada se ta tema ponovo našla u fokusu, nakon što je ministrica ekonomije Artane Rizvanoli izrazila spremnost Kosova da se snabdijeva prirodnim gasom iz Sjedinjenih Američkih Država.

Kosovo je jedna od zemalja u Evropi koja najviše zavisi od uglja: oko 90 posto električne energije proizvodi se u dva stara termoenergetska postrojenja – "Kosovo A" i "Kosovo B" – koja se ujedno smatraju među najvećim industrijskim zagađivačima u zemlji.

Rizvanoli je svoje obećanje iznijela tokom učešća na Transatlantskom samitu o sigurnosti gasa, održanom 24. februara u Washingtonu.

"Nacionalna sigurnost je energetska sigurnost, a saradnja sa partnerskim državama ključna je za siguran energetski sektor", rekla je ona.

Radio Slobodna Evropa je nekoliko puta pokušala kontaktirati ministricu i njen tim kako bi dobila više informacija o ovoj temi, ali nije dobila odgovor.

Transatlantski samit o sigurnosti gasa je američka inicijativa čiji je cilj jačanje saradnje između zemalja Istočne Evrope i zapadnog Balkana u pogledu sigurnijeg snabdijevanja gasom, širenja energetske infrastrukture i smanjenja zavisnosti od ruskog gasa.

Na ovu platformu nedavno su se uključile i Bosna i Hercegovina i Srbija, pridružujući se grupi od više od deset zemalja koje traže nove alternative za snabdijevanje.

Njena važnost znatno je porasla nakon što je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, čime je energetska sigurnost postala strateški prioritet za mnoge evropske zemlje.

Mnoge zemlje jugoistočne Evrope trenutno se snabdijevaju ruskim gasom putem gasovoda Turski tok, koji prolazi kroz Crno more, Tursku, Bugarsku i Srbiju, sve do Mađarske.

Sjedinjene Države nastoje povećati svoje prisustvo na evropskom gasnom tržištu kroz takozvani Vertikalni koridor, koristeći ili proširujući postojeću energetsku infrastrukturu u regionu.

Međutim, za Kosovo uključivanje u ovu mrežu čini se i dalje kao daleka perspektiva.

Čitajte: Kakva rješenja za struju u kampanji obećavaju stranke na Kosovu?

Bez gasovoda i bez infrastrukture

Kosovo, zasad, nema gasovodnu mrežu za distribuciju prirodnog gasa niti izgrađen institucionalni sistem za upravljanje ovim sektorom.

Za razliku od većine zemalja u regionu, ono nije povezano ni s jednom međunarodnom gasnom mrežom.

Admir Šala, menadžer razvoja u energetskoj kompaniji Codema u Dablinu u Irskoj, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da je izgradnja takve infrastrukture u srednjem roku teško izvodiva.

Prema njegovim riječima, da bi počelo snabdijevanje prirodnim gasom, Kosovo mora izgraditi čitav sistem – od fizičke infrastrukture do regulatornih institucija.

"Strategija energetike 2022–2031 pominje samo izradu master-plana za gas, ali bez konkretnih odluka o njegovoj realizaciji", kaže Šala.

Međutim, drugačije mišljenje ima Burim Ejupi iz Instituta za razvojnu politiku (INDEP) u Prištini, koji izjavu ministrice Rizvanoli vidi kao pozitivan signal.

"Infrastruktura za gas jeste ograničena, ali riječi ministrice daju nadu da se Vlada ponovo vraća gasu i gasnim projektima", kaže Ejupi za Radio Slobodna Evropa.

Prema njegovim riječima, prirodni gas može poslužiti kao izvor za energetsku tranziciju, pomažući Kosovu da postepeno smanji zavisnost od uglja i pređe na čišće izvore energije.

U evropskim energetskim strategijama, gas se često smatra "tranzicionim gorivom" koje može privremeno zamijeniti ugalj, dok se ne poveća proizvodnja iz obnovljivih izvora, poput solarne i vjetroenergije.

Koliko gasa trenutno koristi Kosovo?

Iako nema gasovodnu mrežu, prirodni gas se na Kosovu koristi u drugim oblicima.
On se uglavnom uvozi u bocama ili cisternama i koristi se u sektoru ugostiteljstva, za grijanje pojedinih domaćinstava i u manjoj mjeri kao gorivo za vozila.

Ovi oblici gasa obično su tečni naftni gas, koji nije povezan s velikim energetskim mrežama snabdijevanja.

Prema podacima Carine Kosova, koje je dobila Radio Slobodna Evropa, vrijednost uvezenog gasa prošle godine premašila je 19 miliona eura.

Oko 2,5 miliona eura vrijednosti gasa uvezeno je iz Sjedinjenih Američkih Država, više od dva miliona eura iz Saudijske Arabije, dok je ostatak stigao iz zemalja poput Kuvajta, Alžira i nekoliko evropskih država.

Čitajte: Ponovo problemi sa strujom: Zašto se situacija na Kosovu ne stabilizuje?

Šta predviđa Strategija energetike?

Strategija energetike Kosova za period 2022–2031 predviđa mogućnost da se zemlja u budućnosti poveže s regionalnim gasnim mrežama.

Kosovo je država bez izlaza na more, što dodatno otežava izgradnju gasne infrastrukture bez saradnje sa susjednim zemljama.

Jedna od opcija je povezivanje sa planiranom infrastrukturom u Albaniji ili Grčkoj, posebno putem gasovoda TAP, ili preko terminala za tečni prirodni gas u Vlori.

Ipak, prema ovom dokumentu, izgradnja takvog interkonekcijskog sistema mogla bi potrajati između sedam i devet godina.

Interkonekcija je prenosna linija koja povezuje gasne sisteme dviju država i omogućava transport gasa između njih.

Prekinuti projekti i izgubljene prilike

Debata o gasu na Kosovu nije nova.

Godine 2021, Kosovo, predvođeno premijerom Albinom Kurtijem, odlučilo je obustaviti jedan američki projekat za izgradnju gasne infrastrukture, uz obrazloženje da su troškovi bili previsoki i da projekat nije bio ekonomski isplativ.

Čitajte: 'Bojim se za budućnost dece': Kosovo prednjači na Zapadnom Balkanu po nivou metana u vazduhu

U to vrijeme, američka korporacija Millennium Challenge Corporation (MCC) ponudila je grant do 200 miliona dolara za razvoj te infrastrukture.

Odluka Kosova bila je kritikovana od strane nekih energetskih stručnjaka, koji su smatrali da je projekat mogao biti prvi korak ka integrisanju Kosova u regionalno gasno tržište.

Također, 2020. godine Vlada Kosova prekinula je projekat izgradnje termoelektrane "Kosovo e Re", investicije vrijedne oko 1,3 milijarde eura.

Za ovaj projekat 2017. godine potpisan je ugovor s američkom kompanijom ContourGlobal i bilo je planirano da termoelektrana počne s radom 2023. godine.

Međutim, projekat je napušten 2020. godine, nakon što je kompanija saopštila da ne može nastaviti zbog protivljenja tadašnje vlade.

Prema Šali, Kosovo je tokom posljednjih decenija izgubilo više važnih prilika u energetskom sektoru.

"U prvoj deceniji ovog vijeka izgubilo je priliku da investira u kapacitete na ugalj; u drugoj deceniji kulminiralo je odbijanjem američkog gasa i izgubilo investicione mogućnosti; a u trećoj deceniji gubi nadu, jer stručni ljudi odlaze iz Kosova", kaže Šala.

Ipak, Ejupi vjeruje da bi američke kompanije mogle ponovo pokazati interes za gasne projekte na Kosovu, imajući u vidu slične investicije koje se razvijaju u drugim zemljama Balkana.

Tokom posjete Sjedinjenim Državama prošle godine, predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da je zemlja veoma zainteresovana za novu vrstu odnosa sa SAD-om, koji bi se više temeljio na ekonomskim interesima, posebno ističući energetiku, odbranu i informacionu tehnologiju kao ključna područja zajedničkog razvoja.

Tada je tu spremnost potvrdila i Ambasada Sjedinjenih Država u Prištini.