Nacrt rezolucije o Vukovaru u Evropskom parlamentu 

Oficir JNA (desno) sluša izveštaj pripadnika paravojnih jedinica, Vukovar, novembar 1991.

Evropski parlament će rezolucijom o Vukovaru pozvati Srbiju da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

Srbija se poziva i da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina i olakša pronalaženje, identifikaciju i dostojanstvenu predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama. Od zvaničnog Beograda dokumentom se traži i da konačno usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima "na istinski inkluzivan i transparentan način".

Nacrt rezolucije povodom godišnjice pada Vukovara izradili su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu iz raznih političkih grupa. O njoj će se glasati naredne nedelje.

Predloženi tekst rezolucije oštro osuđuje sve oblike negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje ili rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca u regionu.

"Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine; naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi", navodi se u nacrtu.

Čitajte:

Gordy: Počast Mladiću reinterpretacija je najgorih dijelova prošlosti kao najboljih

U istom dokumentu dodaje se da je ozbiljno rešavanje otvorenih pitanja nasleđenih iz rata "civilizacijski imperativ čvrsto ukorenjen u temeljnim vrednostima i načelima evropskog pravnog poretka, koji se moraju poštovati".

Kao takva pitanja navode se puna saradnja u slučajevima nestalih lica, odgovornost za ratne zločine i obeštećenje žrtava.

Trideset peta godišnjica pada Vukovara obeležena je 18. novembra.

Na taj dan je 1991. nakon 87 dana teških borbi i razaranja ovog grada slomljena odbrana hrvatskih snaga.

Kontrolu nad Vukovarom preuzele su tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) i paravojne jedinice. Nakon ulaska u gotovo potpuno razoren grad usledili su progon stanovništva, odvođenje zarobljenika u logore i teški ratni zločini.

Čitajte:

Što je JNA radila u ratu u Hrvatskoj?

Među njima je i masakr na Ovčari, gde je ubijeno oko 260 ljudi, uglavnom ranjenika, bolesnika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice.

Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u nacrt rezolucije. U njemu se odbrana Vukovara opisuje kao središnje mesto hrvatskog nacionalnog sećanja i simbol otpora "Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji".

Podvlači se i da je Vukovar bio prvi evropski grad posle Drugog svetskog rata koji je gotovo potpuno razoren. Razoren je u skoro tromesečnoj vojnoj opsadi i bombardovanju "razmera za koje se smatralo da pripadaju prošlosti".

Tekst podseća da je Vukovar ozbiljna opomena da se obećanje "nikad više" nikada "ne sme uzimati zdravo za gotovo". To obećanje rođeno je iz razaranja u Drugom svetskom ratu i središnje je za evropski projekat, kaže se u nacrtu Rezolucije. Vukovarska tragedija, dodaje se, razotkrila je krhkost mira u Evropi i posledice propusta da se on blagovremeno odbrani.

Čitajte:

Most: Da li je Mariupolj novi Vukovar?

Sećanje na Vukovar ne pripada samo Hrvatskoj nego celoj Evropi, navode evropski poslanici u tekstu rezolucije. Ono je i trajni podsetnik da odbrana mira, ljudskih prava i temeljnih evropskih vrednosti zahteva budnost, žrtvu, političku hrabrost i dijalog.

Dokument prepoznaje važan rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na utvrđivanju činjenica. Prepoznaje i istragu i krivično gonjenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zločine počinjene u Vukovaru.

Ipak, u tekstu se izražava žaljenje što nisu svi odgovorni za zločine počinjene tokom i posle opsade i razaranja grada privedeni pravdi. Zato se poziva na nastavak napora da se preostali počinioci izvedu pred lice pravde i na jačanje pravosudne saradnje.

Rezolucija između ostalog ističe temeljno pravo porodica da saznaju sudbinu svojih najbližih i mesto gde se nalaze. Naglašava se potreba da se nastavi potraga za nestalima. Isto važi i za pronalaženje i identifikaciju posmrtnih ostataka i njihovu predaju porodicama radi dostojanstvene sahrane. Nadležni organi pozivaju se na saradnju u utvrđivanju sudbine onih koji se još vode kao nestali.

Rasprava o Vukovaru na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta zakazana je za ponedeljak, 23. novembra. Glasanje o rezoluciji zakazano je za četvrtak, 26. novembra.