Četiri autobusa sa demobilisanim borcima nekadašnje Vojske Republike Srpske su krenula u ranim jutarnjim časovima 7. septembra iz Banjaluke za Beograd, na sahranu Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta te Vojske, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Prevoz je organizovala Boračka organizacija RS (BORS), koja okuplja ratne veterane iz ovog bh. entiteta.
Iz najvećeg grada RS, za Beograd su krenuli autobusi sa oko 240 osoba.
Prevoz je organizovan i iz svih većih gradova u RS, a na sahranu ide ukupno 55 autobusa, kako nam je rečeno u BORS-u.
Mladić je preminuo 27. avgusta u Hagu, gdje je izdržavao kaznu, u 85. godini.
Biće sahranjen na Topčiderskom groblju u Beogradu, a kako je najavila Srpska pravoslavna crkva, prethodno će mu biti služeno opelo, rekavši u saopštenju da se radi o "pravoslavnom hrišćaninu i vojniku srpskom".
Ranije je ministar pravde Srbije, Nenad Vujić, izjavio da će Mladić, koji je osuđen u Hagu po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, biti sahranjen uz najviše državne počasti.
Za šta je osuđen Ratko Mladić?
Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je pred sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.
Mladić je 2021. godine osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine.
Mladić je proglašen krivim za sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat zbog trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata, putem krivičnih djela progona, istrebljena, ubistava, prisilnog premještanja kao nehumanog djela i deportacije.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu, zbog širenja terora među civilnim stanovništvom, snajperskog djelovanja i granatiranja, ubijanja, terorisanja i protivpravnih napada na civile.
Takođe je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u vezi s uzimanjem talaca zbog zarobljavanja pripadnika UN-a i njihovo zatočavanje na strateškim vojnim lokacijama u namjeri da se spriječe novi zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Oslobođen je optužbe za genocid u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana.
Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osudila je, kako navode, zloupotrebu državnih resursa koji su korišćeni prilikom dopremanja tijela i najave državne komemoracije Mladiću.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je planiranu posjetu Srbiji, navodeći da je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji".
U danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra.
Odavanje pošte je održano iako je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina.
Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne pominju.
