Trodnevna diplomatska inicijativa u kojoj su učestvovali Moskva, Kijev i Washington donijela je ograničen napredak u nastojanjima da se okonča ruski rat protiv Ukrajine, uključujući navodni dogovor o uključivanju evropskih zemalja u buduće pregovore. Međutim, beskompromisni teritorijalni zahtjevi Vladimira Putina i kontinuirani napadi na Ukrajinu ukazuju na to da je postizanje dogovora još uvijek daleko.
Najznačajniji razvoj događaja dogodio se 12. novembra, kada su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner i Steve Witkoff saopštili da su osigurali Putinovu saglasnost za uključivanje evropskih predstavnika u narednu rundu mirovnih pregovora.
Ovaj potez mogao bi ojačati poziciju Ukrajine tako što bi njeni evropski saveznici bili direktno uključeni u razgovore o sigurnosti kontinenta.
Putin i dalje zahtijeva potpunu rusku kontrolu nad četiri ukrajinske regije za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala i odbacuje raspoređivanje stranih mirovnih snaga u Ukrajini.
Kushner vidi napredak
U izjavi objavljenoj na platformi X nakon sastanaka s Putinom u Moskvi, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Dublinu i evropskim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, Kushner je opisao da su tri dana diplomatije donijela "značajan napredak".
"Obje strane sada su se saglasile da prošire narednu rundu pregovora i uključe naše evropske partnere", napisao je Kushner, dodajući da će se u razgovorima, uz teritorijalna pitanja između Ukrajine i Rusije, razmatrati i širi evropski sigurnosni aranžmani.
Također je nastojao uvjeriti Kijev da nikakvi širi evropski sigurnosni aranžmani neće biti finalizirani bez razmatranja sigurnosnih zabrinutosti Ukrajine. Osim humanitarnih mjera, rekao je, ništa neće biti finalizirano dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum.
Kushner je razgovor sa Zelenskim u Dublinu opisao "vrlo dobrim", a napredak prema velikoj razmjeni zarobljenika nazvao "veoma značajnim korakom". Rekao je da je Putin barem spreman "pokušati" kada je riječ o učešću Evrope.
Kushner je rekao da Washington radi na tome da ostvari ono što bi mogla postati najveća razmjena zarobljenika u ovom ratu, čime bi se hiljade ljudi potencijalno ponovo spojile sa svojim porodicama. Međutim, priznao je da i dalje postoje značajne razlike.
Čitajte:
Nakon sastanka s Putinom, izaslanik SAD-a kaže da će se Evropa pridružiti narednim mirovnim pregovorimaThomas Melia, bivši visoki zvaničnik američkog State Departmenta, a sada viši saradnik Centra za demokratiju i upravljanje Univerziteta Georgetown, pozdravio je mogućnost uključivanja evropskih predstavnika u pregovore, tvrdeći da bi njihovo učešće ojačalo poziciju Kijeva.
"Što su Evropljani više uključeni, to će pozicija Ukrajine biti jača", rekao je za RSE, navodeći čvrstu podršku evropskih lidera odbrani i suverenitetu Ukrajine.
Evropa dobija mjesto za pregovaračkim stolom, ali Putinovi uslovi ostaju
Putinov stav nakon sastanka u Moskvi pružio je malo dokaza o promjeni pregovaračkog pristupa Kremlja.
On nastoji proširiti pregovore na razgovore o evropskoj sigurnosti, sugerirajući da bi nakon što evropske zemlje imenuju predstavnika ovlaštenog da govori u njihovo ime mogao uslijediti dijalog četiri strane.
Takav pristup izazvao je zabrinutost da bi Moskva mogla iskoristiti ovo pitanje kako bi skrenula pažnju s vlastite invazije i potencijalno podijelila zapadne saveznike.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas upozorila je da Evropa već ima sigurnosnu arhitekturu, ukazujući na postojeće sporazume koje je Rusija više puta prekršila. Bez prekida vatre i poštovanja tih obaveza, rekla je, razgovori o novom sigurnosnom aranžmanu mogli bi postati sredstvo odvraćanja pažnje od suštinskih pitanja.
Evropski lideri također su bili suzdržani prema imenovanju jednog pregovarača. Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da će Evropljani sami odlučivati o svojoj sigurnosti, dok je njemački kancelar Friedrich Merz rekao da je prioritet navesti Putina da ozbiljno pregovara.
Geoffrey Pyatt, koji je bio američki ambasador u Ukrajini od 2013. do 2016. godine, a sada predsjedava savjetodavnim vijećem ukrajinske energetske kompanije DTEK, rekao je za RSE da vidi malo dokaza o stvarnoj promjeni namjera Moskve.
"Ukrajinci s kojima razgovaram ovdje apsolutno su odlučni", rekao je Pyatt. Opisao je raspravu o učešću Evrope kao nešto što bi moglo stvoriti privid diplomatskog napretka.
Nade u razmjenu zarobljenika i realnost na bojnom polju
Velika razmjena zarobljenika mogla bi biti najjasniji neposredni humanitarni rezultat diplomatskih napora.
Melia je pozdravio mogućnost da se značajan broj zarobljenika vrati kući, opisujući takva oslobađanja kao vrijedna čak i ako ne riješe rat.
Međutim, upozorio je da se humanitarni gestovi ne smiju poistovjećivati s političkim probojem, ističući da Rusija nastavlja napadati ukrajinske civile i civilnu infrastrukturu, dok Ukrajina gađa ruske ciljeve od vojnog značaja.
Bill Cole, osnivač Instituta Mir kroz snagu, upozorio je da bi se pregovori mogli odugovlačiti bez promjene vojne ravnoteže ili približavanja strana sporazumu.
Cole je za RSE rekao da očekuje kako bi pregovori mogli potrajati do početka 2027. godine. Tvrdi da bi SAD i njegovi evropski saveznici trebali više ulagati u ukrajinske bespilotne sisteme i sposobnosti korištenja dronova kako bi oslabili ruske vojne kapacitete.
Iskustvo Ukrajine na bojnom polju opisao je kao stratešku prednost Zapada, tvrdeći da Washington ne koristi dovoljno ukrajinsko znanje i iskustvo za unapređenje vlastitih vojnih sposobnosti.
Cole je također ukazao na Kushnerov opis diplomatije kao "guranja ogromnog kamena uzbrdo", tumačeći ga kao signal da administracija prepoznaje koliko će teško biti ostvariti proboj.
Rekao je da će pratiti postoje li znakovi da je Washington spreman promijeniti pristup ako pregovori ne donesu rezultate.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta se dogodilo na mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije?
Prekidi Starlinka dodatno povećavaju neizvjesnost
Diplomatske napore zasjenila su i nova ograničenja koja utiču na ukrajinske vojne komunikacije zasnovane na Starlinku.
Zelenski je rekao da su prekidi u radu Starshielda, vojne verzije satelitske usluge kompanije SpaceX, otežali ukrajinskim snagama presretanje sve sofisticiranijih ruskih dronova. Kijev je kontaktirao Washington tražeći objašnjenje, pri čemu je ukrajinski predsjednik sugerirao da ograničenja djeluju namjerno, a ne kao posljedica tehničkog kvara.
Američki senatori Jeanne Shaheen i Thom Tillis osudili su prijavljena ograničenja i pozvali Trumpovu administraciju i SpaceX da Ukrajini ponovo omoguće njene kapacitete.
Također su obećali kongresni nadzor kako bi se utvrdilo ko je naredio ili odobrio prekide.
Melia je doveo u pitanje objašnjenja Bijele kuće, Elona Muska i uključenih kompanija, opisujući ih kao nepouzdana i sugerirajući da neko ne govori istinu.
Pyatt je rekao da najnoviji događaji nisu mnogo promijenili njegovu procjenu namjera Moskve.
"Rusi nisu promijenili ciljeve i nisu ozbiljni u vezi s pregovorima", rekao je. "Moramo pojačati pritisak na Moskvu."