EUROPOL uklanja više od 1.100 sati ekstremističke audiopropagande, sudjeluje i Srbija

Više do hiljadu i stotinu sati audiosadržaja terorističke propagande, što je jednako 47 dana neprekidnog slušanja, otkriveno je na online platformama tokom akcije EUROPOL-a, središnje kriminalističke agencije Europske unije, u suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja.

Operacija je bila usmjerena na terorističku audiopropagandu koju koriste skupine diljem ideološkog spektra, uključujući džihadističke i nasilne desničarske ekstremističke mreže.

Tokom akcije je prijavljeno 17.298 linkova na 40 online platformi.

Otkriveni materijali sadrže govore vođa terorističkih organizacija, pjesme koje veličaju nasilje, te tzv. našide, napjeve često korištene u džihadističkoj propagandi.

U akciji su sudjelovali istražitelji iz 13 zemalja, a koordinirali su je Mađarska i EUROPOL-ova jedinica za praćenje internet sadržaja.

Sudjelovali su specijalizirani istražitelji iz Belgije, Danske, Njemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Portugala, Srbije, Slovenije, Španjolske i Švedske.

Nakon provjera kako bi se izbjeglo ometanje aktivnih istraga, sporni sadržaji su 3. marta prijavljeni platformama, a do sada je uklonjeno oko 77 posto, saopćio je EUROPOL.

Audiosadržaj, nova "slijepa tačka" radikalizacije

EUROPOL upozorava da se ekstremistička propaganda sve više seli na audioplatforme, gdje je teže otkriti problematičan sadržaj zbog potrebe za jezičkim i kontekstualnim razumijevanjem.

Za razliku od videa i slika, audiomaterijali često prolaze ispod radara moderacije, što ih čini dostupnim osobama podložnim radikalizaciji.

Istraživanja pokazuju da ritmički i melodični elementi našida imaju snažan emocionalni učinak na slušaoce i doprinose osjećaju pripadnosti unutar ekstremističkih zajednica, objavila je grupa autora u studiji Sveučilišta Massachusetts Lowell.

Posebno mjesto imaju pjesme i napjevi, koje ekstremističke grupe koriste kao psihološki alat za izazivanje emocija, jačanje grupnog identiteta i promoviranje ideologije kroz narative "mi protiv njih".

Istovremeno, upravo takav sadržaj može poslužiti kao "mekši ulaz" u ekstremističke mreže, jer se često ne percipira kao otvoreno politički ili radikalan.

Čitajte:

BiH 'zamrznula' imovinu osumnjičenim militantima koji se ne vraćaju iz SirijeRadikalizacija 'oči u oči' i onlajn bitka sa ekstremistima na dva fronta

Rastući sigurnosni izazov

EUROPOL navodi da se audiopropaganda sve više prepoznaje kao važan alat radikalizacije.

To potvrđuje i nedavni slučaj u Švedskoj, gdje je sud uzeo u obzir utjecaj našida u procesu protiv osobe osuđene za pripremu terorističkog napada u Stockholmu 2025. godine.

Slušanje i dijeljenje našida pominjalo se i nakon terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, u oktobru 2024. godine, kada je maloljetnik ubio jednog i ranio drugog policajca.

Na dan kad je napadnuta policijska stanica, maloljetnik je na svom Instagram profilu podijelio story s pjesmom našidom, a cappella pjevanjem stihova koji veličaju džihad, na francuskom jeziku s prijevodom na engleskom.

Riječ je o stihovima koji veličaju napade u Parizu iz 2015. godine, prema studiji Propaganda "Islamske države" na francuskom jeziku Fondacije kuća humanističkih znanosti iz Francuske.

Čitajte:

Koliko je radikalizacija mladih opasna, pokazali teroristički napadi u BiH i SrbijiEuropol: Militantne grupe i teroristi u online ofanzivi

Audiosadržaj sve važniji za ekstremističke grupe

Prema istraživanju britanske organizacije Centre for Information Resilience (CIR), audiosadržaj postaje sve važniji alat ekstremističkih grupa poput "Islamske države Korasan" (ISKP) za širenje propagande, regrutaciju i radikalizaciju.

Analiza gotovo 1.000 audiomaterijala objavljenih tokom 2024. godine, na više jezika i platformi, pokazuje da grupe koriste različite formate, od našida i religijskih predavanja do podcasta i audioknjiga, kako bi doprijele do šire publike.

Moderni formati poput podcasta i razgovornih emisija često su prikriveni kao edukativni ili analitički sadržaj i time lakše izbjegavaju moderaciju.

Takav sadržaj često djeluje suptilnije od videa ili otvorenih političkih poruka, pa lakše izbjegava moderaciju i ostaje duže dostupan online, zaključak je istraživanja.

Istovremeno, oslanja se na emocionalne i religijske narative koji mogu biti prvi korak u procesu radikalizacije, jačajući osjećaj pripadnosti i potičući nasilne ideje među pristalicama.