Portparolka Evropske komisije je 17. februara potvrdila da je Brisel u kontaktu s Ukrajinom u vezi s naftovodom Družba, koji je oštećen od kraja januara, što je spriječilo dotok ruske nafte u Mađarsku i Slovačku.
"U kontaktu smo s Ukrajinom oko vremenskog okvira za popravku naftovoda Družba i toga koliko brzo bi mogao ponovo biti stavljen u funkciju", rekla je Anna-Kaisa Itkonen novinarima u Briselu, dodajući da je Evropska komisija spremna sazvati hitnu koordinacionu grupu sa relevantnim stranama kako bi se razgovaralo o alternativnim pravcima snabdijevanja gorivom.
Itkonen je dodala i da "nema kratkoročnih rizika za sigurnost snabdijevanja u Mađarskoj i Slovačkoj", jer te zemlje imaju zalihe za 90 dana.
Obustava dotoka ruske nafte kroz naftovod izazvala je tenzije između Ukrajine i država članica EU Mađarske i Slovačke.
Dok je Kijev tvrdio da je ruski napad dronom odgovoran za prekid snabdijevanja koji je počeo 27. januara, slovački premijer Robert Fico rekao je 15. februara da je Ukrajina odlagala ponovno pokretanje protoka nafte kako bi izvršila pritisak na Mađarsku da povuče veto na buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.
Fico je to nazvao "političkom ucjenom".
Čitajte: Mađarska i Ukrajina se spore oko opskrbe naftomIako je Evropska unija uvela zabranu uvoza ruske nafte preko naftovoda zbog rata Rusije u Ukrajini, kontinentalne zemlje bez izlaza na more – Mađarska i Slovačka – obezbijedile su izuzeća od tih sankcija.
Mađarska je 16. februara takođe izrazila želju da iskoristi privremeno izuzeće kako bi uvezla rusku sirovu naftu morskim putem preko Hrvatske, koristeći naftovod Jadran.
"Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte do Mađarske i Slovačke putem Jadranskog naftovoda, jer naše izuzeće od sankcija dopušta uvoz ruske nafte morem u slučaju prekida isporuke preko naftovoda", napisao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijjarto na mreži X.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar poručio je da će Zagreb moći pomoći, napisavši na X-u da "Hrvatska neće dozvoliti da snabdijevanje gorivom u Centralnoj Evropi bude ugroženo. Spremni smo pomoći u rješavanju aktuelnog poremećaja".
Ipak, u istoj objavi kritikovao je Budimpeštu i Bratislavu zbog toga što do sada nisu uspjele diverzifikovati svoje energetske izvore, poručivši:
"Jadranski naftovod je spreman, tako da više nema tehničkih izgovora za ostanak vezan za rusku naftu u bilo kojoj zemlji EU. Barel kupljen od Rusije nekima se može činiti jeftinijim, ali pomaže finansiranju rata i napada na ukrajinski narod. Vrijeme je da se prekine s ratnim profiterstvom."
U izvještaju objavljenom 16. februara, Centar za proučavanje demokratije (CSD), istraživački institut iz Bugarske, također je naveo da Mađarskoj ruska nafta nije neophodna jer su drugi izvori lako dostupni.
"Ne postoje tehnički ni ekonomski razlozi za produžavanje izuzeća od sankcija na rusku naftu u Centralnoj Evropi. Kontinuirana zavisnost Mađarske je politička odluka koja slabi jedinstvo EU i potkopava kredibilitet sankcija. Postepeno ukidanje ruske sirove nafte do kraja 2026. godine i moguće je i neophodno za dugoročnu energetsku sigurnost Evrope", izjavio je Martin Vladimirov, direktor CSD-ovog programa za energetiku i klimu.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.