Evropska unija će u 2026. godini Bosni i Hercegovini nuditi nastavak na putu evrointegracija, dok će Sjedinjene Američke Države praviti određeni politički odmak kao u ostatku Evrope.
Kurs koji je zacrtan tokom prošle godine se neće mnogo mijenjati ni u ovoj, smatraju analitičari sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa.
U posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je bila česta destinacija visokih evropskih zvaničnika.
Između ostalih, BiH su posjetile Ursula fon der Lejen (von der Leyen), predsjednica Evropske komisije, zatim Kaja Kalas (Kallas), visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost, kao i Marta Kos, evropska komesarka za proširenje.
One su uglavnom ponavljale zahtjeve koje EU već neko vrijeme traži od BiH da bi se formalno otvorili pristupni pregovori – imenovanje glavnog pregovarača sa Unijom, i usvajanje ključnih reformskih zakona u pravosuđu.
Istovremeno, Vašington je početkom decembra objavio Strategiju nacionalne sigurnosti, dokument u kojem svaka američka administracija pojašnjava svoje spoljnopolitičke prioritete.
Čitajte: Balkan na marginama, Balkan u centru: Kako SAD vidi region?Kako su ranije analitičari ocijenili za RSE, ona pokazuje da je Zapadni Balkan trenutno daleko od fokusa SAD, a da se region sve više vidi kao evropska odgovornost.
Krajem decembra je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) potpisao Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane, koji između ostalog upozorava na ovisnost Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva, te apostrofira da treba podržati mandat EUFOR-a u BiH.
EU pomaže, BiH političari 'odmažu'
Marika Djolai, politička analitičarka i naučnica iz Velike Britanije, ocjenjuje u razgovoru za RSE da su posjete evropskih zvaničnika Sarajevu u 2025. godini dio "šireg trenda", i promjene kursa EU prema proširenju.
"Mislim da će se to nastaviti, ali kao i uvijek do sada, lopta je ipak na terenu kod bh. političkih lidera i bilo kakva orijentacija međunarodne zajednice ne može dati rezultat ako to nije koordinisano, odnosno ako nema pozitivnog odgovora i akcije od strane političkog liderstva u BiH", upozorava ona.
Iako, ističe Djolai, postoje neke zemlje unutar EU koje su zabrinute zbog proširenja ili čak protiv njega, ona ne očekuje da će EU napraviti "dramatičan obrt" i odustati od podrške BiH.
Čitajte: Proširenje ostaje prioritet EU, Zapadni Balkan napreduje različitim tempomZa Adija Ćerimagića, višeg analitičara Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina, pitanje je koliko će bh. političke stranke, u izbornoj godini, biti spremne da pozitivno odgovore na evropske inicijative za dogovor i saradnju.
Prema njemu, Zapadni Balkan nije prioritet za EU.
"Region sam po sebi nije neki top prioritet, BiH onda u okviru regiona još, rekao bih, manje, osim u slučaju kada dolazi do određenih problema ili strahova od problema", rekao je Ćerimagić za RSE.
Za razliku od njega, spoljnopolitički komentator Omar Memišević kaže – Zapadni Balkan je i te kako važan Uniji, kao jedno od dva područja u evropskom susjedstvu, gdje EU "može biti kredibilan geopolitički akter", uz zemlje Istočnog partnerstva, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.
"Geopolitička situacija globalna je puno kompleksnija u zemljama Istočnog partnerstva nego što je kompleksnija u zemljama Zapadnog Balkana. Zato i kažem da neće doći do neke promjene, nego da će taj generalni angažman EU na Zapadnom Balkanu ostati manje-više isti", smatra Memišević.
Čitajte: Neispunjeni zadaci na evropskom putu 'kumovali' ostanku OHR-a u BiHOn ocjenjuje da će EU zadržati iste prioritete, ali istovremeno kaže da su oni kroz godine "degradirani".
"Prvo smo imali 14 ključnih prioriteta, pa je to smanjeno na 7-8, pa onda četiri zakona, pa smo sad došli na dva zakona i tako dalje, tako da ima to jedno razvodnjavanje agende od strane EU. Mislim da to vlasti i političke partije u BiH jako dobro koriste", rekao je Memišević.
Promjene u američkoj politici
Što se američke politike u BiH tiče, Djolai smatra da su SAD poslale određenu poruku kada su ukinuli sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj porodici.
Prema njoj, američka nacionalna sigurnosna strategija je vrlo "pesimistična" prema EU, te da zato BiH može da bude "kolateralna šteta u odnosu Trampove administracije prema Evropi".
Takođe, ističe da u energetskom sektoru na Zapadnom Balkanu već ima nekoliko snažnih igrača, poput Rusije ili Turske, te da treba da se vidi da li su oni "spremni da naprave mjesta" za veće američko prisustvo u ovoj oblasti.
Čitajte: Kraj ruskog monopola: BiH bi mogla dobiti plin iz Hrvatske kroz američki projektĆerimagić tvrdi da i EU i SAD, za razliku od perioda prije godinu dana, imaju "jasne konture" onoga šta nude BiH.
"SAD sa svoje strane žele da ponude BiH da rade zajedno na energetskoj neovisnosti, odnosno diversifikaciji. I tu vidimo da su i ambasada i State Department poprilično aktivni", kaže Ćerimagić.
Dodaje da su američki predstavnici već isticali da ne žele koristiti ni visokog predstavnika ni bonska ovlašćenja za uticaj na političku dinamiku u zemlji.
Ni Evropa, a samim tim ni BiH nisu više američki prioritet, ocjenjuje Omar Memišević.
"Mislim da vidimo to polagano povlačenje Amerike iz Evrope, tako da se i tu isto tako neće ništa toliko promijeniti", smatra on.
Šta očekivati od Rusije?
Rusija je svojevrsni "treći igrač" u BiH, koji se prethodnih godina često pozicionirao nasuprot EU i SAD.
Podržavaju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS, i njegove secesionističke tendencije, smatraju da se Kancelarija visokog predstavnika (OHR) treba zatvoriti, i ne priznaju mandat Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na čelu OHR-a.
Memišević kaže da ni Rusija neće značajno mijenjati svoju politiku prema BiH.
"Mi smo imali nekih polupromjena kada je u pitanju Rusija, samom eskalacijom rata u Ukrajini u februaru 2022, bilo je tih nekih promjena politika u kontekstu rada ruske ambasade. Ali to nisu bile neke političke promjene", izjavio je Memišević.
On prognozira da će budući angažman Rusije na Zapadnom Balkanu zavisiti od sudbine rata u Ukrajini.
Čitajte: Dodik u službi ruskih interesa, BiH sve češća 'meta' KremljaZa Ćerimagića, razvoj situacije oko Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, umnogome će odrediti budućnost uticaja zvanične Moskve na dešavanja na Balkanu.
Takođe, što se direktno BiH tiče, on ocjenjuje da će Rusija zadržati svoj uticaj kao ključni tas na vagi prilikom glasanja za produžetak misije EUFOR Althea, mirovne misije EU u BiH, za šta se glasa u Savjetu bezbjednosti UN svake jeseni.
"Očekivati da se Rusija na neki način povuče iz BiH, da nema nekog uticaja sve dok postoji vojna misija EU i potreba da se svake godine produži, u tom smislu je iluzorna i ona će biti tu na neki način prisutna", rekao je Ćerimagić.
Djolai ne očekuje velike promjene u odnosu Rusije prema BiH – bar dok je Putin na vlasti.
"Nestabilnost u Srbiji i potencijalni odlazak Aleksandra Vučića možda može da dovede do neke promjene, ali čisto sumnjam da će se to desiti", kazala je ona.
Čitajte: Šta bi za Rusiju značio gubitak Naftne industrije Srbije?Dodaje da odnos Moskve i Beograda "sigurno pokazuje da Rusija u suštini nije prijatelj Srbiji", te da ima interesa da drži BiH "relativno destabilisanu".
Ipak, prema njoj, uticaj Rusije će opadati u BiH ukoliko se zemlja ozbiljno posveti svom evropskom putu.