Nedavni incident na aerodromu u Leipzigu, gdje su dronovi natovareni eksplozivom poremetili vazdušni saobraćaj, predstavlja "novu stvarnost", izjavila je 2. septembra predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, najavljujući nove restriktivne mjere protiv Moskve.
"Leipzig predstavlja novu eskalaciju na evropskom tlu koja se direktno pripisuje Rusiji", rekla je. "Svaka rupa u sistemu koju Rusija iskorištava jeste ona koju moramo zatvoriti. Razmatramo načine da dodatno ograničimo sredstva kojima Rusija finansira rat."
Von der Leyen je govorila zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, dan nakon što je Njemačka zvanično optužila Rusiju za incident s dronovima od 4. i 5. avgusta, dok su EU i nekoliko država članica pozvale ruske ambasadore na razgovor u znak protesta.
"Evropljani se suočavaju s teškom istinom da je ovo nova stvarnost", rekla je.
Rutte je izjavio da je Rusija postala "sve nepromišljenija", pri čemu "sve više dronova i projektila prelazi u naš vazdušni prostor duž istočnog krila, stvarajući dodatne rizike".
Čitajte:
Ratkliffeovo upozorenje Moskvi: Šta znamo sedmicu kasnije, prema bivšim službenicima CIANjemačke vlasti su 1. septembra saopštile da će zatvoriti ruski konzulat u Bonnu i raskinuti ugovor o zakupu ruskog kulturnog centra u Berlinu kao odgovor na pokušaj napada dronovima.
Francuska, Belgija, Portugal i Nizozemska objavile su 2. septembra da pozivaju ruske ambasadore zbog incidenta, dok je Evropska unija najavila da će na razgovor pozvati ruskog predstavnika u Briselu.
Evropa traži odgovor
Aleksandar Astrov, politički analitičar i vanredni profesor Centralnoevropskog univerziteta u Beču, rekao je za Current Time Radija Slobodna Evropa da se Evropa suočava s izazovom kako odgovoriti na ruske poteze, a pritom ostati u okvirima međunarodnog prava.
"Kako odgovoriti na ono što se sada naziva ruskim hibridnim djelovanjem, a da se ostane unutar pravnog okvira?", upitao je, dodajući da su dosadašnji diplomatski koraci pokušaj upravo takvog odgovora.
Istakao je i da su "ovi napadi dio šireg procesa eskalacije rata", ali da su "sve strane zainteresirane da ta eskalacija ostane pod kontrolom".
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (desno) i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte na pres-konferenciji u Briselu 2. septembra.
Patrioti za Ukrajinu?
Von der Leyen je takođe rekla da je Ukrajina zvanično zatražila sisteme protivvazdušne odbrane Patriot PAC-3 zbog sve intenzivnijih ruskih napada na ukrajinske gradove i rastućeg broja civilnih žrtava.
"Države članice trenutno razmatraju zahtjev Ukrajine, ali mogu reći da se kreće u dobrom smjeru", kazala je.
Nekoliko diplomata EU reklo je za Radio Slobodna Evropa, pod uslovom anonimnosti, da Brisel trenutno vrši pritisak i na druge saveznike, poput Japana i Južne Koreje, da prije zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku kasnije ovog mjeseca isporuče dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Kijevu.
Odvojeno od toga, njemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul informisao je 2. septembra kolege iz EU na neformalnom sastanku u Irskoj o mogućnostima uvođenja novih sankcija Rusiji.
Čitajte:
Baltičke države se naoružavaju zbog pretnje iz Rusije, procurilo pismo pokazuje veće strahoveNakon izvještaja njemačkih medija da je osumnjičeni za incident u Leipzigu ušao u EU sa šengenskom turističkom vizom koju je izdala Italija, ministri spoljnih poslova razmatrali su i raniji prijedlog o ograničavanju izdavanja takvih viza.
Tom prijedlogu ranije su se protivile mediteranske zemlje koje u velikoj mjeri zavise od turističkih prihoda, dok je broj odobrenih šengenskih turističkih viza za ruske državljane prošle godine značajno porastao.
Govoreći nakon sastanka, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kallas rekla je da postoji "široka podrška" toj ideji, iako ne i jednoglasnost.
Čitajte:
Kallas: Ruski hibridni napadi neće zastrašiti EU"Mnoge države članice već su ranije upozoravale da se ovakve turističke vize koriste za sabotažne aktivnosti, jer tim osobama omogućavaju ulazak u Evropsku uniju. Ako se to pokaže tačnim, nadam se da će uvjeriti i one države članice koje su bile protiv dodatnih viznih ograničenja", rekla je.
Uoči sastanka, Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) poslala je prijedlog prijestonicama država članica da se uvedu zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za 1.600 ruskih pojedinaca i kompanija, uglavnom povezanih s odbrambenim sektorom Rusije, s ciljem usvajanja mjera narednog mjeseca.
Evropska unija takođe bi naredne sedmice trebala produžiti važenje postojeće crne liste od 3.000 osoba i entiteta protiv kojih je uvela sankcije od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Većina država članica podržava produženje sankcija na 12 mjeseci umjesto dosadašnjih šest, ali Slovačka, čija se vlada smatra bliskom Moskvi, i dalje zagovara produženje na šest mjeseci te uklanjanje pojedinih ruskih oligarha s liste sankcionisanih osoba.