Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija zalažu se za postepenu integraciju zemalja kandidata u evropsko jedinstveno tržište, smatrajući da bi se time zadržao zamah u procesu proširenja Evropske unije (EU) i podstakle države aspiranti da ubrzaju reformski proces.
"Pristup jedinstvenom evropskom tržištu zasnovan na zaslugama – ako je potrebno, korak po korak – predstavlja takav podsticaj, ubrzavajući ekonomsku integraciju i regulatornu konvergenciju, a istovremeno čuvajući dugoročnu perspektivu punopravnog članstva u EU", navodi se u non-pejperu ovih pet država članica EU.
Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u ovaj dokument, koji je prosleđen svim članicama EU.
U Evropskoj uniji, takozvani non-pejper predstavlja neformalni dokument čiji je cilj predlaganje ideja, testiranje reakcija ili pokretanje diskusija o određenim pitanjima bez obavezivanja na formalni stav.
Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija u ovom nezvaničnom dokumentu navode da postepena integracija u ključne sektore jedinstvenog tržišta – kao međukorak ka punoj evropskoj integraciji – treba aktivno i sistematski da se sprovodi kada država kandidat pokaže visok nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u relevantnom sektoru, kao i snažnu i kredibilnu primenu vladavine prava.
Čitajte:
Smeši li se državama Zapadnog Balkana 'polučlanstvo' u EU?Pominju se oblasti poput implementacije "zelenih traka", ubrzane integracije u tržišta energije i električne energije, integracije u jedinstveno digitalno tržište, kao i u sektore transporta i logistike, uključivanja u strategije konkurentnosti i industrijske politike EU, integracije u politike EU o kritičnim sirovinama, primene sporazuma o ocenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda, proširenja pristupa statusu ovlašćenih ekonomskih subjekata (AEO) za zemlje kandidate, kao i omogućavanja mobilnosti mladih.
"Ovaj pristup bi proširio i ojačao jedinstveno tržište, doprinoseći geoekonomskom značaju i strateškoj autonomiji EU, istovremeno približavajući kandidate i pomažući u suzbijanju uticaja trećih zemalja", navodi se u dokumentu.
Ove države pozivaju Evropsku komisiju da predstavi predloge za konkretnu sektorsku integraciju u jedinstveno evropsko tržište, uključujući jasne procedure za procenu da li je država kandidat dostigla visok nivo pripremljenosti u relevantnim poglavljima, kao i zaštitne mere u slučaju ozbiljnijih zastoja.
Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija smatraju da, iako se njihov dokument fokusira na sektorsku integraciju u jedinstveno tržište, postepena integracija treba aktivno da se promoviše i u drugim oblastima politika EU, posebno u Zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici, kao i kroz postepeno institucionalno uključivanje kandidata.
Grupi zemalja u procesu proširenja trenutno pripada deset država: šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Turska, iako je deo procesa proširenja više od decenije, ima zamrznute pregovore o članstvu.
Čitajte:
Koliko je Šengen nedostižan za Zapadni Balkan?Crna Gora za sada jedina ima kredibilnu perspektivu prijema u EU i smatra se najizglednijom budućom članicom evropskog bloka. Nalazi se u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Briselom. Do sada je privremeno zatvorila 14 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a EU je već odobrila rad ad hok grupe koja će raditi na nacrtu pristupnog sporazuma.
Ideju o integraciji zemalja Zapadnog Balkana u evropsko jedinstveno tržište u februaru su izneli predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama. U zajedničkom autorskom tekstu za nemački list Frankfurter ajgemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) naveli su da zemlje regiona ne moraju odmah dobiti puno političko članstvo u EU, već da bi najpre trebalo da budu integrisane u jedinstveno evropsko tržište i Šengen zonu.
Predlog o integraciji zemalja regiona u Šengen zonu predstavio je i ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić na zajedničkom sastanku šefova evropskih diplomatija i ministara iz Zapadnog Balkana, održanom 11. maja u Briselu.