Članstvo u Evropskoj uniji (EU) bez prava veta. Ideja o kojoj se diskutuje među evropskim zvaničnicia za sada ne javno, dok su barem dvojica zapadnobalkanskih lidera javno izrazili spremnost za prihvatanje takve mogućnosti zarad budućeg članstva u EU.
Pravo veta, predviđeno osnivačkim ugovorima EU, podrazumeva mogućnost da u određenim političkim odlukama za koje se traži jedoglasnost, poput one o priključenju novih članica, bilo koja država članica može blokirati odluku.
Diskusija o mogućnosti da šest država Zapadnog Balkana budu primljene u EU bez prava veta, otvorena je kao opcija koja se pominje vezano za mirovne pregovore o Ukrajini, u kojima vodeću inicijativu trenutno drže SAD.
Bez obzira na to što Evropska unija u te pregovore formalno nije uključena, razmatra se mogućnost članstva Ukrajine kao deo paketa mirovnog dogovora sa Rusijom. To su u više navrata američki službenici nezvanično potvrdili novinarima.
Deset država pripada grupi proširenja: šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Turska, iako je deo ovog procesa više od deset godina, ima zamrznute pregovore o članstvu.
Da li eventualna spremnost Brisela da otvori vrata Ukrajini nakon postizanja mira, može zaista imati refleksije na države Balkana?
Kakav je stav Evropske komisije?
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Upitani o eventualnom popuštanju kriterijuma za popuštanje za države Balkana, iz pres službe Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da se proširenje EU danas posmatra ne samo iz razloga ekonomskih benefita, već i u bezbednosnom kontekstu.
"Proširenje donosi jasne koristi i državama članicama i državama koje teže članstvu. Današnja debata jasno pokazuje jednu stvar: proširenje se odnosi i na sigurnost. U trenutnom geopolitičkom kontekstu, moramo osigurati da naš pristup odgovara svrsi", navodi se u odgovoru Evropske komisije.
Portparol Evropske komisije je potvrdio da je budući pristup Ukrajine EU deo mirovnih pregovora, ali u Briselu ne žele da prejudiciraju ishod.
"Jasno je da integracija u EU može doprineti našem zajedničkom cilju: osiguranju mira i prosperiteta za Ukrajinu. To je i ono što predstavlja 'Okvir za prosperitet'", navodi se iz pres službe Evropske komisije.
"Okvior za prosperitet" je američko-evropski dokument za Ukrajinu, osmišljen da Kijevu pruži finansijske garancije zajedno sa sigurnosnim garancijama za stabilizaciju Ukrajine nakon završetka rata s Rusijom.
Ko stoji iza neformalnog predloga?
Marta Kos, komesarka za proširenje i slovenačka političarka, zagovornik je preispitivanja prava veta za buduće članice, a u cilju lakšeg priključivanja, rečeno je RSE od izvora unutar Evropske komisije.
Kos do sada nije govorila javno o toj mogućnosti, dok sagovornik RSE navodi da njen stav nema punu podršku ni Evropske komisije. Naime među 27 država članica nema jasne pozicije, niti entuzijazma po pitanju eventualne promene pravila igre u procesu prijema novih članica.
Takođe, nezvanični izvori iz Evropske komisije, procenjuje da bi predsednica ove institucije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) mogla da podrži takvu ideju ukoliko bi to bila cena koja bi se morala platiti zarad okončanja rata u Ukrajini. Preciznije, pojašnjava se, ukoliko bi bila sigurna da bi takvu inicijativu, barem za razmatranje, prihvatile države članice EU.
U čemu bi se sastojala promena? Najpre odustajanje od prava veta, da bi se potom priključivanje ostvarilo najpre pristupom jedinstvenom tržištu, uz mogući pojačani monitoring u svim fazama, sve do punopravnog članstva, kada se ispune svi kriterijumi.
Jedinstveno tržište EU, uspostavljeno 1993. godine, funkcionira kao jedinstveni prostor bez granica u kojem se primjenjuju "četiri slobode": slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala. Države Zapadnog Balkana, najbliži susedi EU, ne uživaju tu mogućnost. Iako nisu članice EU, pristup tom tržištu imaju Švajcarska, Lihtenštajn, Norveška i Island.
Osim toga kriterijum koji je postavljen pred sve države koje gravitiraju ka EU, i od koga nema odustajanja odnosi se na vladavinu prava.
Koji zadatak Srbija mora ispuniti?
Nedavne izmene pravosudnih zakona na inicijativu naprednjaka predsednika države Aleksandra Vučića, upravo su pitanje vladavine prava nedvosmisleno dovele na prvo mesto uslova za Srbiju, koja je od 2012. godine kandidat za članstvo u EU.
Evropski zvaničnici napominju da je Srbija u poslednje vreme zabeležila nazadovanje u vladavini prava usvajanjem spornih pravosudnih zakona.
Evropska komisija je ocenila da je time Srbija napravila korak unazad u procesu evropskih integracija jer ti zakoni, prema mišljenju Brisela, ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Reč je o nesumnjivo osetljivom zahtevu za Beograd koji je posegao za promenama u pravosuđu u trenutku kada se vlast suočava sa široko rasprostranjenim protestima čiji su osnovni zahtevi vezani za suzbijanje kriminala i korupcije.
Poruka iz Brisela naišla je na odjek u Beogradu, pa je šef misije Srbije pri EU Danijel Apostolović izjavio da nema otvaranja tri nova pregovaračka klastera dok se pitanje zakona ne reši.
Sam predsednik Vučić, koji je podržao izmene pravosudnih zakona, u kontekstu pregovara sa EU više pažnje je posvetio pitanju veta. Srbija bi bila spremna da se odrekne prava veta zarad članstva, rekao je Vučić 16. februara u izjavi za nemački Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung).
"Najvažniji aspekt za nas su zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala, to su centralne vrednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU", rekao je Vučić, preneo je nemački list.
Ministarstvo inostranih poslova Srbije, niti institucije zadužene za pregovore sa EU, o tome se nisu izjašnjavale.
I Vučić nije jedini. I sam suočen sa optužbama za korupciju, što se pretočilo u demonstracije i sukobe na ulicama Tirane, premijer Albanije Edi Rama više puta u poslednja dva meseca je izjavio da je spreman da se odrekne prava veta zarad polu-članstva u EU.
Albanske institucije o ovoj mogućnosti se nisu oglašavale. Ta država je uspešno otvorila sva poglavlja u pregovorima o članstvu i sada čeka početak njihovog zatvaranja. Poziciju najuspešnije zapadnobalkanske države u pregovorima sa Briselom, deli sa susednom Crnom Gorom.
Zašto ideja Brisela nije atraktivna za Podgoricu?
Crna Gora je najviše odmakla u pristupnom procesu, sa realnom perspektivom da okonča pregovore i postane buduća članica EU do kraja ove decenije.
U tom smislu, za ovu državu ponuda o progresivnom članstvu nije atraktivna, budući da se nalazi na poslednjem kilometru zatvaranja pregovaračkog procesa koji vodi ka potpisivanju Sporazuma o članstvu.
Ministarka za evropske integracije Crne Gore Maida Gorčević kaže za RSE da su u Podgorici "svesni da postoje različite ideje o faznom i višeslojnom članstvu", što bi nekim državama moglo izgledati kao lakši i brži put. Crna Gora, međutim, ostaje privržna modelu zasnovanom na zaslugama.
"Naš cilj je jasan: punopravno članstvo, ravnopravno sa svim postojećim državama članicama. Verujemo da je takav pristup najbolji i za crnogorsko društvo i ekonomiju, ali i za samu Evropsku uniju, jer samo potpuno spremne države mogu dodatno ojačati evropski projekat", kaže Gorčević.
Olakšanje za Severnu Makedoniju
Severna Makedonija je pre dve dekade važila za jednu od zemalja koje su najviše napredovale u evropskim integracijama. Danas je najveći talac politike prava veta država članica EU.
Kao kandidatu za punopravno članstvo od 2005, Severnoj Makedoniji je od 2009. obećano da će otvoriti pristupne pregovore čim se reši spor oko imena sa susednom Grčkom.
Spor je rešen 2018. godine, Grčka je uklonila veto, ali je Bugarska iskoristila svoje pravo i nastavlja da blokira Severnu Makedoniju u procesu evropskih integracija, insistirajući na poštovanju zajedničke istorijske i jezičke baštine, te traži ustavne i obrazovne izmene koje bi priznale bugarsku manjinu.
Iz vlade Severne Makedonije za RSE je rečeno da su spremni da se prilagode mogućim promenama unutar EU.
"U suštini, ovo bi značilo članstvo i institucionalno prisustvo u EU od 2027. godine, ali sa ograničenim kapacitetom donošenja odluka, postepenom i uslovnom integracijom i snažnim praćenjem do potpunog usklađivanja sa evropskim sistemom. Kao Vlada, potpuno smo svesni dinamičnih promena koje se dešavaju i potrebe da razumno predvidimo te promene i prilagođavamo im se", navela je Vlada Severne Makedonije.
Poželjan signal za BiH i Kosovo
Invazija na Ukrajinu, od čijeg početka se upravo navršilo pune četiri godine, oživeo je proces proširenja koji je godinama bio "uspavan".
Bosna i Hercegovina (BiH), koja se i danas leči od trauma izazvanih ratom od pre 30 godina, je najbolji primer. Status kandidata dobila je u decembru 2022 godine, neposredno nakon Ukrajine i upravo zbog Ukrajine iako zemlja nije ispunila neophodne uslove koje je ranije zacrtala Evropska komisija.
Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je prošle nedelje da se za ideju članstva bez prava veta zalagao godinama ranije.
"U prvoj fazi da se otvori priča da uđemo u EU bez prava veta, sa daljim ispunjavanjem uslova kako bismo stigli do te faze, fenomenalna je stvar. To znači puno, privlači investicije, podiže plate i životni standard, zadržava mlade u BiH i omogućava više sredstava za sve probleme, pa čak i za tramvaje u Sarajevu. Dakle, to je priča koja zemlji treba, i kada se na nju fokusiramo, sve će biti lakše i lepše", izjavio je Konaković 19 februara u Banja Luci.
Konaković je aludirao na dva problema koji opterećuju bh. svakodnevicu. Prema podacima Unije za održviji povratak iz 2023. godine, iz zemlje je u protekloj deceniji otišlo čak 600.000 ljudi. Nedavna tragedija iskakanja više decenija starog tramvaja iz šina u Sarajevu, uzrokovala je proteste građana nezadovoljnih slabim funkcionisanjem javnih službi.
Kosovo, gde su takođe ratna sećanja i dalje duboka, je jedina država u grupi proširenja koja nema kandidatski status, iako je podnelo zahtev 2022. godine.
Pet država članica EU ne priznaje kosovsku nezavisnost, što blokira raspravu o aplikaciji za kandidatski status.
Zamenik ministra inostranih poslova Kosova Krešnik Ahmeti (Kreshnik) smatra da bi dodeljivanjem statusa kandidata Kosovu, EU poslala signal da će proces integracije za zemlje Zapadnog Balkana imati jednak tretman za sve, na osnovu zasluga svake od njih.
"Ministarstvo ne komentariše moguće zatvorene diskusije institucija EU. Ako se ovaj hipotetički scenario ostvari, mi ćemo ga razmotriti u dogledno vreme. Sada je važno da Kosovo započne zvaničan proces integracije, dobijanjem statusa kandidata i popunjavanjem upitnika", izjavio je Ahmeti za RSE.
"Ogoljavanje surove realnosti"
Tim rečima Adi Ćerimagić, analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI), sa sedištem u Berlinu, opisuje debatu o takozvanom polučlanstvu, bez prava veta ili uz pojačani monitoring nakon pristupanja EU.
"Države članice još nisu donijele suštinsku političku odluku o tome da li, kada i pod kojim uslovima žele primiti nove članice", smatra Ćerimagić.
On primećuje da se poslednjih godina govori o novom momentumu i da je zabeležen određeni napredak u pregovaračkom procesu, ali da ključno političko pitanje ostaje otvoreno: da li Unija želi proširenje, u kojem vremenskom okviru i pod kojim kriterijumima.
"U takvom kontekstu ne iznenađuju rasprave o alternativnim modelima: od članstva bez prava veta, preko strožih mehanizama sankcionisanja nazadovanja, do ideje tzv. obrnutog članstva, prema kojoj bi kandidati formalno pristupili Uniji, a potom nastavili usklađivanje sa pravilima i standardima", rekao je on.
Ćerimagić potvrđuje da se detalji novih modela razmatraju unutar institucija EU, ali da su dostupne informacije ograničene:
"Bez jasnih kontura modela koje eventualno razvija Evropska komisija, teško je predvideti stavove država članica, a još teže nazrijeti obrise mogućeg kompromisa."
Smatra da bi za zemlje Zapadnog Balkana najbolji ishod bio da 27 država članica pokaže političku volju i spremnost za dogovor o ključnom ili značajnom međucilju za sve kandidatkinje.
"Isti bi morao biti takav da osigura verodostojnost EU i osnaži političku podršku reformama u kandidatkinjama – od usklađivanja zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU do jačanja vladavine prava i demokratskih institucija. Da bi do toga došlo, EU kandidatkinjama mora otvoriti put ka suštinskim benefitima članstva: pristupu jedinstvenom tržištu i punom uživanju četiri slobode kretanja. Sve manje od toga predstavljalo bi još jednu propuštenu priliku", kaže Ćerimagić.
Da li je progresivno članstvo moguće u postojećem pravnom okviru?
Odgovor na ovo pitanje je jasan. Jednostavno nije moguće primiti buduće u EU bez promene Sporazuma EU.
Postojeći sporazum ne predviđa ograničeno članstvo ili članstvo bez prava veta. Sve države članice imaju isti status u pravnom poretku EU.
Za promenu Sporazuma EU neophodan je jednoglasan dogovor svih država članica. U postojećem geopolitičkom kontekstu EU, to je nemoguća misija.
Ako bilo koja zemlja završi pregovore o članstvu u postojećem zakonskom okviru, članstvo će biti ostvareno u skladu sa ugovorima, sa punim pravima i obavezama.
Saradnja na tekstu: Goran Katić, Aleksandar Samardjiski, Ekrem Idrizi i Mila Manojlović.