Erdoan i Izetbegović ne vode računa o državama

Refik Akova

Refik Akova je dugogodišnji član najstarije političke stranke moderne Turske - Republikanske narodne stranke (CHP), koju je 1919. osnovao turski oficir i političar Mustafa Kemal Ataturk (Atatürk), i koja je sada u opoziciji.

Akovina familija je 1968. godine iz Bijelog Polja došla u Istanbul. Bio je poslanik CHP-a u Skupštini Istanbula, a trenutno je član Izvršnog odbora stranke i savjetnik predsjednika CHP-a za pitanja Balkana i zemalja bivše Jugoslavije.

U ekskluzivnom intervjuu za RSE snimljenom u gradu na Bosforu Refik Akova, između ostalog, govori o mogućem scenariju vlade nakon posljednjih parlamentarnih izbora u Turskoj, o prisnim političkim vezama turskog šefa države Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdoğan) i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, te komentariše tvrdnje pojedinaca da se Turska želi neoimperijalistički uspostaviti na Zapadnom Balkanu.

RSE: Na koji način će se rezultati nedavno održanih parlamentarnih izbora u Turskoj odraziti na političku stabilnost Turske?


Akova: Turska je država koja živi sto godina u svom opredjeljenju, demokratiji i republici. U ovom periodu ona je izradila sistem i aparat tako da njezina stabolnost ne može klecati bez obzira kakvu vladu imala. Mustafa Kemal Ataturk je napravio dvojni sistem da postoje državni službenici, koji vode državu, i politički službenici. Državni službenici se ne mijenjaju, znači dok su živi oni su u službi, penzionišu se, a političari povremeno dolaze, uzimaju dužnost i mijenjaju se. Državni službenici su srce državnog aparata i non-stop funkionišu. Da je Jugoslavija imala takav aparat nikad ne bi propala. Jugoslavija je direktno imala aparat na jednog političkog čovjeka. Što se tiče bezbjednosti u regiji, Turska apsolutno neće ugroziti nikoga, niti će biti ugrožena.

RSE: Koji je Vaš komentar na izborni rezultat AKP stranke (AKP - Partija pravde i razvoja) koja, prvi put nakon 13 godina, neće biti u mogućnosti da sama formira vladu već u koaliciji sa drugim strankama?


Akova: Državni aparat koji je oformio Mustafa Kemal Ataturk je za ovih 13 godina bio napadnut. Napala ga je politička opcija koju je vodio Redžep Tajip Erdoan. Ona je pokušala smijeniti sve ono što sačinjava i ujedinjuje turske narode. Ataturk je nekad rekao da će 'svaki nosilac turske lične karte biti sretniji Turčin', odnosno biće sudionik u ovoj zemlji i ravnopravan koliko i šef države. Dakle, turska lična karta je dokument koji ti daje na znanje da si ti sudionik u zemlji i Republici Turskoj. Erdoan je napao taj sistem i htio ga je iz Republike napraviti federaciju, znači skinuti Republiku, skinuti Ustav, napraviti nekoliko federacija i podijeliti narode u torove, razvući proces i manipulisati narodima. Erdoan je počeo sa tim da manipuliše.

Selahatin Demirtaš

Bilo je potrebno vremena da narodi Turske Republike to uvide. Mi smo kao socijaldemokrati bili protiv toga. Mi zastupamo Mustafu Kemala Ataturka, njegovu ideju i Republiku, te smo spremni da sve što se u ovoj zemlji usije da usijemo sa svim narodima, odnosno da sve što u ovoj zemlji nikne i sazrije da podijelimo sa svima. Onda je turski narod stao i rekao da mora drugačije da misli i opredijelili su se na drugu političku socijaldemokratsku stranku na čijem čelu je Kurd (Selahatin Demirtaš /Selahattin Demirtaş/ jedan od lidera HDP - Demokratska narodna stranka), inače vrlo mlad, prodoran i fin čovjek koji misli široko kao svi socijaldemokrati svijeta. Mi smo kao stranka podržali njega, i kao stranka Mustafe Kemala Ataturka smo poručili glasačima 'imate samo jedno, prvo provjerite za koga nećete glasati, a ostalo ocijenite između dvije stranke za koga ćete glasati'.

Mi smo znali da ćemo na izborima dobiti 30-31 procenat. Pošto smo znali kakve kvalitetne ljude imamo u stranci, onda nam je bilo u cilju da stranka koja predstavlja Kurde dođe u parlement i da u parlamentu raspravljamo o kurdskom pitanju. Nama ne trebaju grobovi, nama trebaju živi ljudi, mladi i prodorni ljudi koji će iznijeti Tursku Republiku od koje će uskoro napraviti jednu Evropu koja će biti jača od Evrope.

Ne može Evropa širiti i postavljati granice po Turskoj. Turska će da bude ovolika kolika je i ovakva kakva je - sa Republikom i idejom Mustafe Kemala Ataturka. To je dotjeralo Erdoana da je u ovoj zemlji najviše izgubio on. Prvo, izgubio je jer nije imao pravo da se kao šef države pojavljuje na političkim mitinzima, drugo - pojavio se na političkim mitinzima kao predstavnik stranke da podrži svoju stranku i tu je izgubio, a treće - izgubio je izbore. Poslije završenih izbora rok je 45 dana da se formira nova parlamentarna vlada. Međutim, ne može Erdoan raspisati prijevremene izbore, već bi trebao da opoziciji dâ da pravi vladu poslije 45 dana. Mi socijaldemokrati znamo da nećemo sa AKP-om, a znamo da hoćemo sa dvije druge stranke koje su po veličini poslije nas.

RSE: Kako gledate na prisne odnose člana Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana?


Akova: Ja to komentarišem ovako - gdje su bili prije 13 godina. Što sada pred izbore to rade? Izgleda da su trebali bosanski glasovi da dođu ovamo i podrže AKP. Najinteresantnija stvar je da se Bakir Izetbegović iz Sarajeva direktno javlja i čestita Erdoanovoj stranci na pobjedi i daje podršku. Izetbegović će danas ili sutra doći kod nas socijaldemokrata, ali ne znam sa kakvim obrazom.

RSE: Šta podrazumijevate pod 'doći će kod nas socijaldemokrata'?


Akova: Ako sutra mi budemo pravili vladu on će doći u ovu državu pa će razgovarati sa mojoj strankom, a ja ću ga tada pitati: 'Bakire, kako ćemo ovo opravdati? Mi smo ljuti na tebe i zamjeramo ti kao narod. Ti se iz Sarajeva javljaš uživo, Tajip se javlja iz Erzuruma sa mitinga i čitava Turska to uživo gleda. On sada ne pravi vladu i šta će dalje da bude - padaš sad sa njim'. Jedan šef države - bio to Bakir, Marko ili Janko - ne bi trebalo da bude stranački nastrojen. Državni aparat mora ostati vezan svima i državi svojoj. I što sad Erdogan pred izbore mora da ide da posjeti Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Kosovo da bi dobio 13 miliona glasova u Turskoj od tih naroda. Manipulacija narodom je nedopustiva. Narodi se moraju čuvati od takvih manipulacija, a ne da šefovi država narode ubacuju u te manipulacije.

Bakir Izetbegović (lijevo) i Redžep Tajip Erdoan, Sarajevo, 20. maj 2015.

Da napomenem, meni je Bosna i Hercegovina draga koliko i Turska, kao i sve zemlje bivše Jugoslavije. Još samo ovo uzmimo u obzir - zašto Izetbegović i Erdoan do sada nisu riješili imovinsko pitanje da Bosanac može u Turskoj kupiti nekretninu? Tako nešto može, naprimjer, Srbin iz Srbije. Srbin dođe avionom ili automobiliom u 8.00 ujutro u Istanbul, u 11.00 mu je protokol pripremljen da potpiše tapiju imovine koju je kupio u Istanbulu, od 11.00 do 12.00 potpiše dokument, a u 15.00 se vraća kući za Beograd i nosi sa sobom tapiju nekretnine koju je kupio usred Istanbula, milion eura za dvospratnicu u centru grada. Zašto Erdoan i Izetbegović nisu potpisali da to može uraditi i bh. državljanin? To pravo imaju državljani Srbije i Hrvatske, a BiH to još nije potpisala. Odgovor je zato što Erdoan i Izetbegović ne vode računa o državama, već o njihovim familijarnim vezama.

RSE: Dakle, CHP nikako ne želi u koaliciju sa AKP-om?


Akova: Apsolutno ne želimo. Ne možemo ući u koaliciju sa čovjekom koji je napravio prekršaj. Ne želimo da budemo njegovi saradnici. On je, kao prvo, pobio Kurde. Obećao im je republiku, pa poslije kada su oni podigli pitanje o republici onda ih je pobio. Za 36 pobijenih ljudi još uvijek niko ne odgovara. O dešavanjima u Kobaniju ne odgovara niko. Za oružje koje se mjesecima vozovima dopremalo iz Turske, a kojem su se naoružavali sirijski pobunjenici protiv države Sirije, takođe niko ne odgovara. Doveo je u Tursku 2,5 miliona Sirijaca da žive pod mostovima. Loše je što danas na svakoj ulici ima sirijske djece koja prose i čekaju da im se nešto pruži. Dobro je što je otvorena granica i što su primljeni ljudi, ali loše je što su na ovakav način dočekani.

RSE: Šta će biti ako se ne oformi vlada u roku od 45 dana nego se raspišu prijevremeni izbori?


Akova: Poslije ovih 45 dana, ako nam ne budu dali da formiramo vladu, narod će se dići na noge i biće kao u Egiptu. To nikako ne smiju dozvoliti. Prema tome, mi ćemo napraviti vladu jer znamo kako. Ako je ne napravimo, MHP stranka nam je rekla 'idite, mi ćemo vas podržati, a ako se mora država spašavati - tu smo'. Ovi Kurdi sa nama hoće u koaliciju i to je riješena situacija. Pritom, ne zaboravimo da je budžet Turske 500 milijardi eura, a 250 milijardi je koštalo ovo glasanje. Erdoan sad kompletan budžet može potrošiti na izbore i napraviti haotično stanje u zemlji, od Turske napraviti potpuno paralizovanu državu, a to mu ekonomisti neće dozvoliti. Znači, on politiku i ekonomiju mora usmjeriti na unutrašnju, ali i vanjsku stabilnost.

RSE: Ponovo se javljaju teze pojedinaca, naročito u Srbiji, da Turska preko ekonomskog prodora nastoji da se neoimperijalistički uspostavi na Zapadnom Balkanu. Tome u prilog, kako tvrde, je i knjiga donedavnog premijera i bivšeg šefa diplomatije Turske Ahmeta Davutolua 'Strategijska dubina'. Kako ocijenjujete ove navode?


Akova: Ahmet Davutolu (Davutoğlu) natura Turskoj ono što Turska ne želi. To je njegovo lično mišljenje. Turska ima kapacitet bez takve jedne politike da balkansko poluostrvo uzme pod svojim krilima. Budimo realni. Ako mislioci u Srbiji danas tako misle, što su onda sa Turskom najbolji saradnici? Šest puta se više uložilo u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Gdje je Bakir, a gdje Tajip? Manipulisati nekim stvarima je jako opasno.

Ahmet Davutolu

Turska ima kapacitet i voljna je da pomogne Balkanu. Za sve to vrijeme što je Evropa obećavala - ništa nije uradila. Više je Turska napravila ugovora sa Balkanom i više je ušlo sredstava nego za svo vrijeme evropskog obećanja. Danas svi glavni kopneni putevi idu preko Turske, a da ne spominjem vodene i vazdušne puteve. Kada bi Turska obradila sve svoje njiva mogla bi da hrani čitav Balkan i Evropu. Turska je jedina kapacitetna zemlja u regionu koja može sa ličnim usjevima i proizvodima da učini Balkan bogat koliko i Turska, a da pritom svi budemo u miru. Ko danas neće bolji život?

Zašto svakog jutra iz Beograda prva četiri aviona lete za Istanbul? Do 15.00 sati se podmire sa namirnicama i onda se vraćaju nazad. Što ne idu u Beč, Prag ili Frankfurt? Prije neki dan bio mi je gost potpredsjednik Beograda. Ovdje je 5,5 miliona Bošnjana, bez Arnauta, Tatara i ostalih. I sjedimo i razgovaramo kad on kaže: 'Stvarno, ovo ovdje što ste postigli nema nigdje drugdje, a mi živimo ko psi'. Neispravna politika je dovela do toga. Ne smijemo na Balkanu podgrijavati negativne struje, misliti na neke druge ratove, misliti na kolonizacije. Turskoj više ne treba osmanizam. Turčin ima svoju divnu Republiku i svakome otvorenih vrata govori bujrum.

Ahmet Davutolu jeste akademik, ali je u ovom izbornom štabu postao ličnost koja je najviše izgubila, i taj sistem koji on i Erdoan zamišljaju je nula. Kao narodi ne smijemo se vezati pojedincima ni Erdoanu ni Miloševiću (Slobodan Milošević) ni akademiku Davutoluu koji piše i postavlja neke dimenzije Balkana. To nama ne treba. Mi samo trebamo da smo svjesni ljudi, negenocidni. Srbiji je najpoštenije, ako hoće da riješiti svoje pitanje, da prizna genocid (genocid u Srebrenici) i kaže 'jesmo ga počinili'. Turska za Jermeniju 100 godina u svijetu blokira i opstruira da prizna taj genocid, a ja im kažem: 'Ako ste ga počinili - priznajte ga i nemojte ga činiti više'.