Sažetak
- Secesionističkim najavama i tvrdnjama o podršci pojedinih zemalja, uključujući SAD, Milorad Dodik je nakratko privukao pažnju međunarodne javnosti.
- Iz Washingtona je, međutim, stiglo upozorenje da će se suprotstaviti potezima koji ugrožavaju stabilnost.
- Analitičari za RSE ocjenjuju da Dodik uklanjanje ranijih sankcija tumači kao potvrdu svoje politike i vraća se prijetnjama otcjepljenjem.
Secesionističkim najavama i tvrdnjama da u tome računa na savezništvo zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uspio je u proteklih nekoliko dana, nakratko, privući pažnju međunarodne javnosti.
No, iz Washingtona je ubrzo stigla reakcija u vidu upozorenja da će se suprotstaviti potezima koji su prijetnja stabilnosti, dok se nižu i inicijative za ponovnim sankcioniranjem Dodika.
"Sjedinjene Države će nastaviti koristiti diplomatske alate kako bi podržale stabilnost Bosne i Hercegovine", naveli su za Radio Slobodna Evropa iz State Departmenta.
Manje od četiri mjeseca nakon što su mu ukinute američke sankcije, Dodik, lider vladajuće stranke u entitetu RS, ponovno prijeti secesijom i najavljuje prenošenje državnih nadležnosti na entitet.
Dok BiH formalno teži članstvu u Evropskoj uniji, on dovodi u pitanje njen daljnji evropski put i zagovara politička savezništva RS-a izvan Brisela.
Predstavljajući EU kao protivnika, a ne kao partnera, u javnim istupima potencirao je kraj evropskog puta te jačanje partnerstva sa zemljama koa što su SAD, Rusija, Izrael, Mađarska i Srbija.
Reagirajući na Dodikove istupe, iz State Departmenta su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da Sjedinjene Države nastavljaju podržavati Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH.
"Budućnost zemlje je na njenim građanima. Potičemo sve lidere da se usredotoče na postizanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju", istaknuli su.
Nakon objave State Departmenta, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke pod Dodikovim vodstvom, naveli su za RSE da se "niko tu ne obraća Dodiku", uz tvrdnje da prijetnje nestabilnosti stižu "isključivo iz Sarajeva".
Čitajte:
Stejt department o Dodikovoj izjavi: SAD podržavaju teritorijalni integritet BiHBrisel poručuje: Političari u BiH moraju odustati od provokativne retorikePodnijeta krivična prijava protiv Dodika zbog vrijeđanja bošnjačkog naroda'Dodik se preračunao s Washingtonom'
Zbog antidejtonskog djelovanja, Dodik je od 2017. bio pod sankcijama SAD-a. Bili su sankcionirani i njegovi politički, te poslovni suradnici.
Sankcije su mu ukinute u oktobru prošle godine, nešto više od dva mjeseca otkako mu je oduzet predsjednika RS, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Uklonjene su uz obrazloženje Washingtona da je Skupština RS napravila iskorak poništavajući zakone o sprječavanju rada državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji tog entiteta, kao i druge propise koji su, ranije doneseni, a vežu za vanustavne radnje.
Čitajte: Da li ukidanje sankcija Dodiku otvara novo političko poglavlje u BiH?Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokracija u Washingtonu, ocjenjuje za RSE da se Dodik "zaigrao i preračunao sa Washingtonom", ubijeđen da mu vrijednosti poput ljudskih prava i demokracije nisu prioritet.
"Amerika je naivno poverovala da će Dodik da popusti sa pretnjama destabilizacijom BiH. No, poslednje nam sve govore kakav mu je plan. Da eskalira i onda uceni Zapad da će da popusti sa pretnjama, ako mu daju šta želi, a onda da de-eskalira. To je stara strategija", kaže Stradner.
Smatra i da će nakon što se "Washington uvjeri da Dodik manipulira", njegovim igrama doći kraj".
"Iako Sjedinjene Države trenutno vrednuju više ekonomsku saradnju od globalne promocije demokratije, neće tolerisati lidere koji destabilizuju Balkan, kao ni korupciju", kazala je.
Pozivi za nove sankcije Dodiku
Nekoliko članova američkog Kongresa upozorilo je u proteklih nekoliko dana da bi sankcije Dodiku mogle biti vraćene ukoliko nastavi sa secesionističkom retorikom.
Među njima je Mike Turner koji je u intervjuu za Atlantic Council kazao da nove sankcije nisu isključene, ukoliko Dodik nastavi s narativom koji podriva ustavni poredak i prijeti sigurnosti regije.
Američka senatorica Jeanne Shaheen pozvala je, također, na ponovno sankcioniranje Dodika, navodeći da secesionizmom podriva Dejtonski sporazum.
Poručila je da bi američka administracija trebala "brzo djelovati kako bi ponovo uvela sankcije".
O željama i ciljevima da entitet RS proglasi nezavisnost od BiH, Dodik je tokom svojih mandata često govorio.
No, konkretne korake u tom pravcu nije poduzimao s obzirom na to da Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne predviđa mogućnost otcjepljenja entiteta.
Proteklih godina je u više navrata, također, izjavljivao da bi proglasio nezavisnost tog bh. entiteta ukoliko bi Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.
No, nakon što je Trump u novembru 2024. osvojio drugi predsjednički mandat, iz Sjedinjenih Država je i tada stigla poruka da neće mijenjati politiku podrške teritorijalnom integritetu BiH.
Američki kongres usvojio je krajem prošle godine Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane, koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, a tiče se, među ostalim, njegove evropske budućnosti.
U njemu se navodi da američka vlada neće voditi politiku koja zagovara razmjenu teritorija, podjelu ili druge oblike prekrajanja granica duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu.
Čitajte: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusuKao međunarodne saveznike za političke ciljeve, Dodik je proteklih godina često isticao i ruskog predsjednika Vladmira Putina, s kojim se nije prestao sastajati ni tokom ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 2022.
Bez konkretnih dokaza za svoje tvrdnje, izjavio je i da je 15 država spremno priznati nezavisnu RS "u roku od 48 sati".
Ivana Stradner tvrdi da aktualiziranjem priče o navodnim saveznicima, te okretanjem leđa Briselu, Dodik pokušava igrati "na nekoliko stolica".
"To mu neće uspeti. Njemu treba novac EU za opstanak na vlasti i zato mu odgovara da pregovaranje sa Briselom što duže traje. Rusija mu treba da ga ideološki podržava i da koristi Putinu za moskovske igre na Balkanu. Trump je pragmatični igrač, pa Dodik računa na ekonomsku saradnju. Ko visoko leti nisko pada i to će on osetiti, jer neće ispuniti ono što je obećao Americi", kazala je.
"Bosanski Srbin s 'velikim očekivanjima' od Trumpa"
S delegacijom entiteta RS, Dodik je početkom februara boravio u Washingtonu, povodom Nacionalnog molitvenog doručka, godišnjeg događaja koji okuplja političku i poslovnu elitu iz SAD-a i svijeta.
Delegacija se sastala i fotografirala, pored ostalih, sa američkim ministrom odbrane Peteom Hegsethom i predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a Mikeom Johnsonom. Po povratku, Dodik je izjavio da je posjeta bila uspješna, ocjenjujući je kao "suštinsku, a ne protokolarnu".
U članku "Bosanski Srbin s 'velikim očekivanjima' od Trumpa“, o Dodikovoj posjeti SAD-u pisao je Financial Times, navodeći da je secesionistički političar poznat po zapaljivoj retorici, posjetio Washington nakon što su mu Sjedinjene Države ukinule sankcije.
Taj list, također, piše da je Dodik bio u Bijeloj kući, gdje se fotografirao sa Trumpovom glasnogovornicom Karoline Leavitt. Iz Bijele kuće su u izjavi za Financial Times tu posjetu opisali kao kratku i protokolaranu.
Dodik je, pak, izjavio da "ima velika očekivanja" od Trumpa, te je ponovio pozive na nezavisnost RS-a. "Ovdje smo da tražimo podršku da definišemo naš status", rekao je za Financial Times.
Dodikova lobiranja
Vlast RS-a izdvajala je posljednjih godina novac iz entitetskog budžeta za ugovore s lobističkim kućama u SAD-u, nastojeći osigurati političku podršku za svoje poteze na međunarodnoj sceni.
Krajem decembra 2024., potpisan je ugovor sa američkim advokatskim uredom "Zell & Associates International Advocates". Cilj je bio lobiranje za ukidanje sankcija, promoviranje dijaloga s Trumpovom administracijom, te preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH.
Nakon Dodikove februarske posjete Washingtonu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković objavio je podatak da su iz RS-a, u septembru prošle godine, potpisali lobistički ugovor, kako je kazao, vrijedan četiri miliona dolara.
Prema dokumentaciji koju je ustupio novinarima, ugovor je sklopljen sa konsultantskom kućom "Dickens & Madson" iz Kanade koju, kako je naveo, predstavlja Ari Ben-Menashe, bivši izraelski službenik vojne obavještajne službe.
Konaković tvrdi da je svrha lobiranje za Dodikove interese kod američke administracije. "Secesija je jasno naglašena kao konačni cilj, što čini udar na ustavni poredak BiH", kazao je, najavljujući da će o svemu biti obaviještene kanadske vlasti.
Dodikovim posljednjim istupima nakon posjete Washingtonu, prethodila je i službena posjeta Izraelu, gdje je boravio krajem januara.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu čestitao je prije nekoliko dana pobjedu Siniše Karana, iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na prijevremenim izborima za predsjednika RS.
Netanyahu je 10. februara na društvenim mrežama napisao da je to znak "sve bližeg prijateljstva i suradnje između Izraela i RS".
'Ohrabren ukidanjem sankcija'
Toby Vogel, analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Briselu, ocjenjuje za RSE da je Dodik shvatio uklanjanje američkih sankcija kao "potvrdu svog kursa zbog čega se vratio starim prijetnjama otcjepljenjem, kad god mu to odgovara".
"A nikada zapravo ne poduzimajući ništa u vezi s tim. Ne vidim uvjerljiv razlog zašto bi sada želio istupiti iz BiH. No, ohrabruje ga brisanje s liste sankcioniranih i to oblikuje njegovu današnju retoriku", ističe Vogel.
Kako kaže, Dodik je uvjeren kako su mu Sjedinjene Države trenutno ideološki bliže od EU.
"Šta god ko o njoj mislio, EU i dalje predstavlja zajednicu zasnovanu na vladavini prava, demokraciji i vrijednostima. Sve to se, također, događa u okolnostima u kojima SAD više ne govore da imaju iste interese kao EU", kazao je.
Otklon od EU
Status kandidata za članstvo u EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu odobreni u martu 2024. godine.
No, do danas nisu počeli, jer nisu ispunjeni uvjeti poput imenovanje glavnog pregovarača, te usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
U proteklim godinama Dodikov odnos prema evropskim intergacijama BiH se mijenjao. Tako je prešao put od faze u kojoj je podržavao članstvo u EU, preko kritika Briselu, do današnjih kvalifikacija da je EU "neuspješan projekt".
Vogel ističe da Dodik trenutno govori ono što godinama demonstrira - da ga ne zanima pridruživanje EU, dok potkopa državnu vlast kad god mu je to u interesu.
"Kao politiku artikulira nešto što de facto radi godinama. Nije tu stvar administrativnih kapaciteta i samo je pitanje želite li to ili ne. Očito je da ni [Aleksandar ]Vučić ni Dodik, niti mnogi zvaničnici u regiji, ne teže istinski članstvu u EU", kaže Vogel.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Nakon Dodikovih izjava oglasili su se i iz Evropske komisije, ističući da bi se svi politički akteri, trebali suzdržati provokativne retorike i djelovanja. To uključuje i propitivanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta BiH.
EU i njene članice jedan su od značajnijih trgovinskih partnera BiH, s kojom ostvaruje oko dvije trećine vanjske trgovine.
"Samo od 2020. godine, EU je mobilizirala 2,4 milijarde eura investicija za ovu zemlju", izjavio šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, ističući da bi za BiH bio veliki gubitak da propusti mogućnosti koji nudi Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Evropska komisija odobrila je krajem prošle godine Reformsku agendu BiH, što predstavlja ključni korak za dobijanje 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast. Radi se o dokumentu oko kojeg državna vlast nije mogla postići dogovor gotovo dvije godine.